Orebić
|
|
|
|---|---|
|
|
|
|
|
|
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Načelnik općine | Tomislav Jurjević (HDZ) |
| Stanovništvo (2001.) | 4.165[1] |
| Poštanski broj | 20250 Orebić |
|
|
|
|
|
|
Orebić je naselje i općina u Hrvatskoj, na poluotoku Pelješcu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Otočani ovo mjesto nazivaju množinskim oblikom, Orebići. Pod tim imenom ga se moglo naći još 1970-ih u literaturi. U starijim ispravama se Orebić može naći i pod talijanskim imenom Sabbioncello.
Sadržaj |
Ime[uredi]
Orebić je dobio ime 1584. po velikaškoj obitelji Orebić koja se doselila iz okolice Bakra i čiji su članovi odigrali važnu ulogu u povijesti Orebića kao pomorski kapetani. Fedorka Orebić udana Mafatti je kao posljednja članica obitelji umrla u i pokopana u gradu Roveretto u Italiji, 28. travnja 2003. [2]Prvotno ime Orebića je bilo Trstenica - koje danas nose jedan potok, glavna plaža u Orebiću te nogometni stadion.
Uprava[uredi]
Općina se sastoji od 14 naselja (stanje 2006.), to su: Donja Banda, Kućište, Kuna Pelješka, Lovište, Nakovanj, Orebić, Oskorušno, Pijavičino, Podgorje, Podobuče, Potomje, Stankovići, Trstenik, Viganj.
Policijska uprava nadležna za izdavanje osobnih isprava nalazi se u Stonu. U Orebić dolazi samo četvrtkom-tada je moguće preuzimanje isprava no zahtjeve se predaje isključivo u Stonu. Sud nadležan za općinu Orebić nalazi se u gradu Korčuli-prema rasporedu općina iz doba SFRJ.
Upravno su podijeljeni na 11 mjesnih odbora [3]:
Stanovništvo[uredi]
| Mjesni odbor | broj stanovnika[1] | broj domaćinstava[4] |
|---|---|---|
| MO Orebić | 2410 | 777 (650 + Stanković 75 + Podgorje 52) |
| MO Lovište | 244 | 78 |
| MO Kućište | 204 | 76 |
| MO Viganj | 322 | 120 |
| MO Borje i Podobuće | 35 | 11 |
| MO Donja Banda | 170 | 64 |
| MO Potomje | 256 | 84 |
| MO Kuna Pelješka | 258 | 88 |
| MO Oskorušno | 126 | 43 |
| MO Pijavičino | 143 | 60 |
| MO Trstenik | 97 | 41 |
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u cijeloj općini obitava 4.165 stanovnika[1], dok u samom mjestu Orebić obitava 1.949 stanovnika[1]. Vrlo malo današnjih stanovnika samog naselja Orebić je autohtono. Najveći dio stanovništva potječe iz zapadne Hercegovine i Dalmatinske Zagore koji su se počeli doseljavati 1960-tih prvenstveno sa područja općina Ljubuški i Vrgorac. Iz tog razloga mnogi stanovnici Pelješca i Korčule katkad Orebić nazivaju Rostolje-izvedeno od Roso i Tolj-dva najčešća (hercegovačka) prezimena u Orebiću. Manji dio potječe sa otoka Korčule.
Kretanje broja stanovnika za naselje Orebić[uredi]
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[5]

Zemljopis[uredi]
Orebić je smješten na jugozapadu poluotoka Pelješca ispod brda Svetog Ilije. Nalazi se na Pelješkom kanalu nasuprot grada Korčule na istoimenom otoku te je s njim povezan trajektom. Od Dubrovnika je udaljen 112 km. [6] Površina općine iznosi 113,13 km2. Dužina cesta koja proilazi kroz općinu iznosi 72 km. od toga je 35 km državnih, 27 km županijskih i 10 km lokalnih cesta. Zapravo malo ljudi živi u Orebiću ali jako puno njih posjećuje to malo mjesto na Pelješcu ljeti.
Općina Orebić podijeljena je na sljedeće katastarske općine sa pripadajućima površinama[7] :
- K.O. Kućište
- K.O. Kuna Pelješka (10,25 km²)
- K.O. Lovište (12,5 km²)
- K.O. Nakovanj (17,48 km²)
- K.O. Orebić (1,78 km²)
- K.O. Pijavičino (12,73 km²)
- K.O. Podgorje (8,15 km²)
- K.O. Podobuče (6,82 km²)
- K.O. Potomje (8,47 km²)
- K.O. Prizdrina
- K.O. Stanković (6,32 km²)
- K.O. Trstenik (4,3 km²)
- K.O. Viganj (7,63 km²)
Povijest[uredi]
Orebić je utemeljen krajem 15. i početkom 16. st, na području tadašnje Dubrovačke Republike, te je od samog početka okrenut moru kao izvoru dobiti. Godine 1586. pomorci obitelji Orebić obnovili su kaštel usred utvrđenog naselja, koje se po njima prozvalo Orebić. Do 16. st. mjesto se zvalo Trstenica. Od 14. do 19. st. ovdje je bilo sjedište kneza. Tijekom tog vremena Orebić je bio pod upravom Dubrovačke Republike. Od davnine se razvijao kao pomorsko središte.
Pomorska tradicija[uredi]
Od 17. st. pelješki brodovi sačinjavali su važan dio dubrovačke trgovačke mornarice. Brodovlasničke obitelji postajale su sve moćnije te počinju ulagati u zajedničke jedrenjake. Njihov se uspon nastavlja i pod vlašću Austrije, pogotovo u drugoj polovici 19. st. kada se, 1865. godine, osniva u Orebiću dioničko društvo za "gradnju (i eksploataciju) brodova duge plovidbe", kasnije Pelješko pomorsko društvo, a 1875. nabavljena je oprema za društveno brodogradilište u Orebiću. Brodogradilište je svečano otvorio car Franjo Josip. Uglavnom je služilo za popravak brodova, a za radnog vijeka (13 godina), izgradilo je i 3 jedrenjaka duge plovidbe.
Danas je Orebić važno turističko središte i nudi raznovrsnu smještajnu, rekreativnu i gastronomsku ponudu. Ljeti ovdje gostuju kazališta, a organiziraju se i razne kulturno-zabavne predstave. 16. srpnja je blagdan Gospe od Karmena, zaštitnice peljeških pomoraca.
Gospodarstvo[uredi]
Danas je najvažnija djelatnost turizam (razvija se od 1960). Značajna je i tranzitna prometna uloga (trajektna veza s Korčulom). Jedna od bitnijih grana gospodarstva je mslainarstvo kao i vinogradarstvo. Na području općine Orebić se nalaze dva važna vinorodna područja Dingač i Postup. U povijesti je najznačajnija djelatnost bila pomorstvo (Orebić je bio poznat kao mjesto s mnogo pomorskih kapetana) kao i poljoprivreda (maslinarstvo i vinarstvo). Obe grane su danas u sjeni turizma.
Na području općine Orebić su registrirane 93 tvrtke i 158 obrta. U općini živi oko 500 umirovljenika [3].
Poznate osobe[uredi]
- Cvito Fisković - povjesničar umjetnosti
- Pijal-paša-osmanski admiral hrvatskog podrijetla
Spomenici i znamenitosti[uredi]
Na području općine Orebić nalazi se preko 40 crkava i kapela što svjedoči o katoličkoj tradiciji u ovom kraju. Kao spomen na borbu protiv talijanskih okupatora u drugom svjetskom ratu diljem općine se nalaze i brojni spomenici partizanskim borcima i žrtvama okupatora.
U samom naselju Orebić je postavljeno 7 fontana iz 19.stoljeća. Neorenesansne fontane su postavljene 1880.godine,kada je kroz mjesto izgrađen vodovod. Pelješac je dobio novi vodovod (Neretva) tek 80.-tih 20.stoljeća.Kuće su obavezno imale a neke i danas imaju cisterne, tj. vodospremnike. Stari vodovod još i danas funkcionira te zna priskočiti u pomoć kada nestane opskrbe sa kopna.
Izvan samog naselja Orebić je na brdu smješten samostan Gospe od anđela sa vidikovcem koji je u doba Dubrovačke republike služio i kao osmatračnica. S vidikovca se pruža pogled na cijeli Pelješki kanal arhipelag od oko 15-tak otočića koji se nalaze između Pelješca i Korčule. Najznačajniji je otočić Badija na kojem se nalazi samostan.
Nedaleko od samostana nalaze se sela Bilopolje i Žukovac. U njimu živi nekolicina stanovnika. Tu se nalazi nekolika ruševine starih velikih vlastelinskih kuća iz 19.stoljeća.
Obrazovanje[uredi]
- Osnovna škola Petar Šegedin.
Kultura[uredi]
- Pomorski muzej
- Narodna knjižnica
- Galerija slika.
Šport[uredi]
- NK Orebić (osnovan 1920.)
- ŽRK Orebić (osnovan 1983.)
Galerija slika[uredi]
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 DZS - Popis stanovništva 2001. godine
- ↑ Slobodna Dalmacije, osmrtnice za 2. svibnja 2003.
- ↑ 3,0 3,1 Općina Orebić 2009: Proračun u malom
- ↑ DZS - Popis kućanstava 2001. godine
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Udaljenosti
- ↑ http://preglednik.arkod.hr/
Vanjske poveznice[uredi]
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Orebić |
|
|||||||