Kašupski jezik
 kaszëbsczi, pòmòrsczi |
|
| Države govorenja: |
Pomorjsko vojvodstvo (Poljska) |
| Regije govorenja: |
Pomeranija |
| Broj govornika: | 53.000 |
| Rang: | - |
| Razredba: | indoeuropski
|
| Službeni status | |
| Služben u: | u nekim općinama u Pomorjskom vojvodstvu u Poljskoj |
| Regulatori: | nema |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | nema |
| ISO 639-2: | csb |
| ISO 639-3: | CSB |
| Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima |Dodatak: Popis jezika | |
Kašupski jezik (ISO 639-3: csb; izvorno: kaszëbsczi jãzëk, Kaszëbë, pòmòrsczi jãzëk, kaszëbskò-słowińskô mòwa, poljski: Język kaszubski, njemački: Kaschubische Sprache, kaszubski; kashubian, cashubian, cassubian) je zapadnoslavenski jezik, kojim govori oko je maternji za oko 3.000 ljudi od 100.000 ili više (1993 T. Salminen) etničkih Kašuba južno i zapadno od Gdanjska na lijevoj obali donje Wisłe. Govori ga oko 3000 ljudi; 100.000 etničkih[1] . Dijalekt: kašupski vlastiti i slovinački (slovinski) kojim govore Slovinci.
Govornici nemaju status nacionalne, već jezičke grupe. Reč kašub potječe od kassub, što je tradicionalni ogrtač članova ove zajednice. To je jedini živi pomeranijski jezik, dok su ostali: polapski, slovinski, ili staropomeranijski, jezici slavenskih plemena oko rijeke Odre, već nestali. Kašupski i slovinski dijalekti su veoma slični.
Kašupski je najbliskiji poljskom jeziku, sa kojim dijeli veći dio rječnika, gramatike i načina tvorbe riječi. Najvažnije razlike u odnosu na poljski su ostatci staropruskog jezika, pozajmljenice iz njemačkog (oko 5 %), i pravila naglašavanja. Karakteristika kašupskog je inverzija susjednih fonema u odnosu na slavenske jezike: recimo kašupski gard (grad, tvrđava) je u poljskom gród.
Sadržaj |
[uredi] Povijest kašupskog jezika
Od 15. stoljeća kašupski se zapisuje latiničnim pismom i po pravilima poljske ortografije. Standardizacija nikada nije sprovedena, tako da pisci pišu u vlastitim dijalektima. Najpoznatiji pisac na kašupskom bio je Florian Cenôwa (19. stoljeće).
Sa poljske točke gledišta, kašupski je oduvijek smatran dijalektom poljskog jezika. Argumenti za ovo su jezična bliskost i činjenica da su se govornici ovog jezika uvijek izjašnjavali kao Poljaci. Kašupski danas funkcionira kao dijalekt, odnosno za usmenu komunikaciju, a manje kao pisani jezik. Službeni jezik je i u kašupskim područjima poljski.
U novije vrijeme, poljska država pomaže opstanku kašupskog jezika kroz medije i obrazovanje (osnovne i srednje škole).
[uredi] Primjer jezika
Oče naš na kašupskom:
Òjcze nasz, jaczi jes w niebie, niech sã swiãcy Twòje miono, niech przińdze Twòje królestwò, niech mdze Twòja wòlô jakno w niebie tak téż na zemi. Chleba najégò pòwszednégò dôj nóm dzysô i òdpùscë nóm naje winë, jak i më òdpùszcziwómë naszim winowajcóm. A nie dopùscë na nas pòkùszeniô, ale nas zbawi òde złégò. Amen
[uredi] Literatura
- Aleksander Labuda : Słownik polsko-kaszubski/Słowôrz kaszëbskò-pòlsczi Gdańsk 1981
- Fryderyk Lorentz : Gramatyka pomorska t. 1-3 Wrocław 1958-1962
- Bernard Sychta : Słownik gwar kaszubskich na tle kultury ludowej. t. 1-6 Wrocław - Warszawa - Kraków 1967 - 1976
- Gustaw Pobłocki: Słownik kaszubski z dodatkiem idyotyzmów chełmińskich i kociewskich, Chełmno 1887
- Hanna Popowska-Taborska, Wiesław Boryś: Słownik etymologiczny kaszubszczyzny t.1-4 Warszawa 1994 - 2002 (Slawistyczny Ośrodek Wydawniczy ) ISBN 83-901394-9-9, ISBN 83-86619-81-3, ISBN 83-86619-28-7, ISBN 83-86619-74-0
- Stefan Ramułt: Słownik języka pomorskiego czyli kaszubskiego, Kraków 1893
- Jerzy Treder : Język kaszubski. Poradnik encyklopedyczny. Gdańsk 2002 ISBN 83-7326-037-4
- Jan Trepczyk : Słownik polsko-kaszubski t. 1-2 Gdańsk 1994 ISBN 83-85011-73-0
[uredi] Izvori
[uredi] Vanjske poveznice
- Ethnologue (14th)
- Ethnologue (15th)
- kaszubia.com – Informacije o kašupskom
- Cassubia Slavica (CasS) – Međunarodni godišnjak za kašupske studije
- Uni Mannheim: Le Miror du Monde – Kašupski u Pomeraniji na istorijskim mapama POMERANIA MARCHA & PRVSSIA
- Rječnik kašupskog
- Naša Kašubija
|
||||||||||||||
