Maksimir
 Ovo je glavno značenje pojma Maksimir. Za druga značenja, pogledajte Maksimir (razdvojba). |
| Gradska četvrt Maksimir |
|
|---|---|
|
|
|
| Površina: | 14.35 km² |
| Stanovništvo: | 49 750 stan. (2001.) |
| Gustoća stanovništva: | 3467,1 stan./km² |
| Broj članova Vijeća: | 15 |
| Predsjednik Vijeća: | Mario Pilaš |
.png)
Maksimir je gradska četvrt Grada Zagreba u kojoj se nalaze istoimena park-šuma po kojoj je četvrt dobila ime, i Stadion Maksimir (poznat po nastupima NK Dinamo).
Poznatiji dijelovi gradske četvrti su: Laščina, Rebar, Oboj, Donji i Gornji Bukovec, i napose bivše selo Remete u kojem se nalazi crkva uznesenja Blažene Djevice Marije sa samostanom što su ga izgradili pavlini, a danas u njemu žive karmelićani. U crkvi se nalazi čudesni kip Majke Božje Remetske, te su zbog toga Remete jedne od najznačajnih Marijanskih svetišta u Hrvatskoj.
U Maksimiru živi preko 50.000 stanovnika (2005.), teritorijalno je podijeljen u 11 mjesnih samouprava.
Općina Maksimir (prije 31. prosinca 1990.) obuhvaćala je područje omeđeno granicom koja teče od Maksimirske ceste u pravcu sjevera potokom Štefanovcem do Miroševečine i dalje starom granicom prema općini Dubrava; zatim zapadnom stranom granice poduzeća »Autodubrava« u pravcu juga do željezničke pruge, željezničkom prugom do Ulice Divka Budaka, te sredinom između tramvajskih pruga Ulice Divka Budaka, pa Kennedyjevim trgom i Ulicom socijalističke revolucije do Heinzelove ulice i dalje granicom općine Medveščak.[1]
U Maksimiru podno Mogile je 20. listopada 1991. svoju prvu smotru održala Satnija hrvatskih umjetnika.[2]
.gif){kind=small}
