Fakultet strojarstva i brodogradnje
| ||||||||||||||
.jpg)
Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), javno je visoko učilište te znanstvenoistraživačka ustanova u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet strojarstva i brodogradnje jedan je od najcjenjenijih tehničkih fakulteta u Hrvatskoj te je prvi fakultet u Hrvatskoj koji je primijenio bolonjski proces, akademske godine 2003./2004. FSB je najveća znanstvena i obrazovna institucija u području strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva u Republici Hrvatskoj. Prostorije Fakulteta nalaze se u Zagrebu na adresi Ivana Lučića broj 5. Zadaća Fakulteta je znanstveno istraživanje u svrhu održivoga razvoja te ustrojavanje i izvođenje sveučilišnih studija utemeljenih na njemu.
Djelatnost[uredi | uredi kôd]
Djelatnost Fakulteta strojarstva i brodogradnje kao visokoga učilišta i znanstveno-nastavne sastavnice Sveučilišta jest: obrazovanje studenata na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju, cjeloživotno obrazovanje stručnjaka iz gospodarstva, organiziranje znanstvenih i stručnih skupova, znanstvenoistraživačka djelatnost, obrazovanje znanstvenoga podmlatka, izradba znanstvenih i stručnih projekata, te analiza, atesta, ekspertiza i studija, nostrifikacija projekata izrađenih u inozemstvu, sudska vještačenja, poslovi stručnoga nadzora sukladno zakonima i pod zakonskim aktima, projektiranje, nadzor i revizije u graditeljstvu, stručne i znanstvene konzultacije, znanstveni i stručni poslovi razvoja, projektiranja i održavanja proizvoda, tehničkih procesa i sustava, uključujući i njihov utjecaj na društvo i okoliš, obavljanje recenzija i revizija projekata, stručnih i znanstvenih radova, laboratorijska ispitivanja i mjerenja, umjeravanje i ovjeravanje mjernih sredstava, izradba prototipova raznolikih proizvoda, uređaja i strojeva, tiskarstvo, nakladništvo, informatička i marketinška djelatnost, pružanje usluga gospodarskim i drugim pravnim osobama kada to služi razvoju struke i racionalnijem korištenju opreme, uređaja i strojeva, te sve ostalo usmjereno razvitku i unaprjeđenju struke i društvenoj dobrobiti.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Današnji Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) je nasljednik Visoke tehničke škole osnovane 1919. i Tehničkoga fakulteta osnovanoga 1926. godine. Fakultet je osnovan kao nezavisna ustanova 1956. godine pod imenom Strojarsko-brodograđevni fakultet (SBF).
Godine 1958. osnovana je Visoka tehnička škola za pogonske inženjere zbog potrebe za strojarskim inženjerima usmjerenim na tehnologiju i organizaciju proizvodnje te na održavanje industrijskih postrojenja. Od 1961. godine, od kada se škola nalazi u sastavu Sveučilišta, djeluje pod nazivom Visoka tehnička škola (bez dodatka »za pogonske inženjere«). 1967. godine Visoka tehnička škola integrira se sa Strojarsko-brodograđevnim fakultetom u Fakultet strojarstva i brodogradnje.
Organizacija fakulteta[uredi | uredi kôd]
Fakultet je akreditiran kao znanstveno obrazovna institucija s naglaskom na istraživačkom radu. Na fakultetu je zaposleno oko 100 sveučilišnih profesora, 120 znanstvenih novaka, asistenata i tehničkih suradnika koji su okupljeni u 13 zavoda i 3 samostalne katedre.
Fakultetski zavodi, katedre i laboratoriji[uredi | uredi kôd]
- Zavod za konstruiranje
- Katedra za elemente strojeva i konstrukcija
- Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda
- Laboratorij za elemente strojeva
- Laboratorij za konstruiranje
- Laboratorij za strojne sklopove
- Zavod za tehničku mehaniku
- Katedra za biomehaniku i ergonomiju
- Katedra za eksperimentalnu mehaniku
- Katedra za mehaniku i čvrstoću
- Katedra za primijenjenu dinamiku
- Laboratorij za dinamiku strojeva i teoriju mehanizama
- Laboratorij za eksperimentanu mehaniku
- Laboratorij za numeričku mehaniku
- Zavod za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku
- Katedra za tehničku termodinamiku
- Katedra za toplinsku i procesnu tehniku
- Laboratorij za procesna mjerenja
- Laboratorij za termodinamiku
- Laboratorij za toplinu i toplinske uređaje
- Laboratorij za energetsku učinkovitost
- Zavod za motore i transportna sredstva
- Katedra za motore i vozila
- Katedra za tračnička i lebdeća pružna vozila
- Katedra za transportne uređaje i konstrukcije
- Laboratorij za motore i vozila
- Laboratorij za transportne uređaje i konstrukcije
- Laboratorij za mehatroniku transportnih sustava
- Zavod za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju
- Katedra za energetska postrojenja i energetiku
- Katedra za inženjerstvo vode i okoliša
- Katedra za turbostrojeve
- Laboratorij za energetska postrojenja
- Laboratorij za vodu, gorivo i mazivo
- Zavod za brodogradnju i pomorsku tehniku
- Katedra za gradnju plovnih objekata
- Katedra za hidromehaniku plovnih objekata
- Katedra za konstrukciju plovnih objekata
- Katedra za osnivanje plovnih objekata i morsku tehniku
- Katedra za strojeve i uređaje plovnih objekata
- Laboratorij za brodske konstrukcije
- Laboratorij za brodske strojeve i uređaje plovnih objekata
- Laboratorij za hidromehaniku broda
- Laboratorij za primjenu računala u brodogradnji
- Laboratorij za tehnologiju mora
- Laboratorij za unapređenje brodograđevne proizvodnje
- Zavod za industrijsko inženjerstvo
- Katedra za projektiranje proizvodnje
- Katedra za sociologiju
- Katedra za upravljanje proizvodnjom
- Laboratorij za logistiku
- Laboratorij za projektiranje tehnoloških procesa
- Laboratorij za proizvodni menadžment
- Laboratorij za održavanje
- Zavod za kvalitetu
- Katedra za mjerenje i kontrolu
- Katedra za nerazorna ispitivanja
- Laboratorij za akustička svojstva atmosfere
- Laboratorij za nerazorna ispitivanja
- Laboratorij za precizna mjerenja dužina
- Zavod za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava
- Katedra za projektiranje izradbenih i montažnih sustava
- Katedra za strojarsku automatiku
- Katedra za autonomne sustave i računalnu inteligenciju
- Laboratorij za automatiku i robotiku
- Laboratorij za elektrotehniku
- Laboratorij za inteligentne proizvodne sustave
- Laboratorij za projektiranje izradbenih i montažnih sustava
- Laboratorij za autonomne sustave
- Laboratorij za medicinsku robotiku
- Laboratorij za računalnu inteligenciju
- Zavod za materijale
- Katedra za materijale i tribologiju
- Katedra za toplinsku obradbu i inženjerstvo površina
- Laboratorij za analizu metala
- Laboratorij za ispitivanje mehaničkih svojstava
- Laboratorij za materijalografiju
- Laboratorij za nemetale
- Laboratorij za toplinsku obradu
- Laboratorij za tribologiju
- Laboratorij za polimere i kompozite
- Laboratorij za inženjersku keramiku
- Zavod za zavarene konstrukcije
- Katedra za zaštitu materijala
- Katedra za zavarene konstrukcije
- Laboratorij za zaštitu materijala
- Laboratorij za zavarivanje
- Zavod za tehnologiju
- Katedra za alatne strojeve
- Katedra za ljevarstvo
- Katedra za oblikovanje deformiranjem
- Katedra za preradbu polimera i drva
- Laboratorij za alatne strojeve
- Laboratorij za ljevarstvo
- Laboratorij za medicinsko inženjerstvo
- Laboratorij za oblikovanje deformiranjem
- Laboratorij za preradbu polimera i drva
- Zavod za zrakoplovno inženjerstvo
- Katedra za zrakoplovne konstrukcije
- Katedra za dinamiku letjelica
- Laboratorij za dinamiku letjelica i konstrukcijskih sustava
- Zavod za mehaniku fluida
- Katedra za računalnu mehaniku fluida
- Katedra za aerodinamiku okoliša i konstrukcija
- Laboratorij za hidromehaniku i hidrauličke strojeve
- Laboratorij za umjetnu kardiovaskularnu cirkulaciju
- Katedra za matematiku
- Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
- Katedra za tehničke strane jezike
- Laboratorij za tehničke strane jezike
Koncepcija studija[uredi | uredi kôd]
Fakultet godišnje upisuje oko 510 studenata, dok ih godišnje diplomira oko 140. Preddiplomski studij, kojim se stječe akademski naslov sveučilišni prvostupnik inženjer strojarstva (univ. bacc. ing. mech.), traje 6 semestara (3 godine), diplomski 4 semestra (2 godine), a njegovim se završavanjem stječe akademski naslov magistar inženjer strojarstva (mag. ing. mech.). Po završetku diplomskog studija, student može nastaviti studirati na poslijediplomskom specijalističkom studiju koji traje 2 semestra ili na poslijediplomskom znanstvenom studiju koji traje 6 semestara (ako zadovoljava postavljene kriterije).
Prva godina studija zajednička je studentima strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva. Studenti strojarstva na drugoj godini mogu upisati jedan od 9 ponuđenih smjerova te studijski modul (usmjerenje) po vlastitom nahođenju pri upisu u 5. semestar preddiplomskog studija, a svoje obrazovanje unutar istog profila mogu nastaviti i na diplomskom studiju.
Smjerovi studija strojarstva s pripadnim modulima[uredi | uredi kôd]
- Konstrukcijski smjer
- Procesno-energetski smjer
- Energetika
- Procesna tehnika
- Termotehnika
- Proizvodno inženjerstvo
- Automatika u proizvodnji
- Obradni sustavi
- Osiguranje kvalitete
- Preradba i montaža
- Zavarene konstrukcije
- Brodostrojarstvo
- Inženjersko modeliranje i računalne simulacije
- Računalno inženjerstvo
- Inteligentni montažni sustavi
- Ljevarstvo
- Proizvodnja polimernih tvorevina
- Računalno modeliranje alata i kalupa
- Računalno vođenje sustava
- Računalom integrirani razvoj proizvoda
- Suvremeni obradni sustavi i procesi
- Upravljanje kvalitetom
- Industrijsko inženjerstvo i menadžment
- Inženjerstvo materijala
- Mehatronika i robotika
Utjecaj i uloga u društvu[uredi | uredi kôd]
Od svog početka, FSB je obrazovao 8000 strojarskih i brodarskih inženjera, 1500 magistara znanosti i 800 doktora (podatci iz 1990.)
Popis dekana[uredi | uredi kôd]
- Prof. dr. sc. Stanko Šilović (1956. − 1957., 1960. − 1962.)
- Prof. dr. sc. Dragutin Horvat (1957. − 1958.)
- Prof. dr. sc. Davorin Bazjanac (1958. − 1959.)
- Prof. dr. sc. Dragutin Krpan (1959. − 1960.)
- Prof. dr. sc. Drago Kunstelj (1957. − 1958., 1960. − 1961. [VTŠ])
- Prof. dr. sc. Aleksandar Đurašević (1961. − 1964. [VTŠ])
- Prof. dr. sc. Niko Malešević (1962. − 1964.)
- Prof. dr. sc. Milan Viličić (1964. − 1966.)
- Prof. dr. sc. Ivan Turk (1964. − 1966. [VTŠ])
- Prof. dr. sc. Joza Serdar (1966. − 1968.)
- Prof. dr. sc. Drago Taboršak (1966. − 1967., 1968. − 1970. [VTŠ])
- Prof. dr. sc. Josip Uršić (1970. − 1972.)
- Prof. dr. sc. Veljko Brlek (1972. − 1974.)
- Prof. dr. sc. Šime Šavar (1974. − 1978.)
- Prof. dr. sc. Želimir Sladoljev (1978. − 1980.)
- Prof. dr. sc. Federico Dusman (1980. − 1982.)
- Prof. dr. sc. Dražen Bjelovučić (1982. − 1984.)
- Prof. dr. sc. Mladen Novosel (1984. − 1986.)
- Prof. dr. sc. Dušan Jeras (1986. − 1986.)
- Prof. dr. sc. Andrija Mulc (1988. − 1990.)
- Prof. dr. sc. Osman Muftić (1990. − 1990.)
- Prof. dr. sc. Ivo Alfirević (1990. − 1992.)
- Prof. dr. sc. Stjepan Jecić (1992. − 1994.)
- Prof. dr. sc. Vjera Krstelj (1994. − 1996.)
- Prof. dr. sc. Slobodan Kralj (1996. − 1998.)
- Prof. dr. sc. Mladen Franz (1998. − 2002.)
- Prof. dr. sc. Tonko Ćurko (2002. − 2006.)
- Prof. dr. sc. Izvor Grubišić (2006. − 2010.)
- Prof. dr. sc. Ivan Juraga (2010. − 2014.)
- Prof. dr. sc. Zvonimir Guzović (2014. − 2018.)
- Prof. dr. sc. Dubravko Majetić (2018. - 2022. )
- Prof. dr. sc. Zdenko Tonković (2022. - danas )
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Web stranica Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
- Podatci o Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu na stranicama Informacijskog sustava visokih učilišta RH Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. ožujka 2016. (Wayback Machine)
- Statut Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. ožujka 2007. (Wayback Machine)
- Obilježavanja 90. obljetnice Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. kolovoza 2010. (Wayback Machine)
- Fakultet strojarstva i brodogradnje Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK
- Tehnički fakultet u Zagrebu Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK
| |||||||||||||||||||||||||||||||
