Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Zgrada NSK
Zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Država Republika Hrvatska
Vrsta ustanove: javna ustanova
Osnovana: 1607.
Adresa: Ul. Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb
Ravnateljica: Dunja Seiter-Šverko, prof.
Internetska stranica: www.nsk.hr
Društvene mreže: Profil NSK na Facebooku

Profil NSK na Twitteru Kanal NSK na Youtubeu Profil NSK na Pinterestu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) kao stožerna ustanova hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja javna je ustanova od nacionalnog značenja čiji je vlasnik i osnivač Republika Hrvatska. Knjižnica obavlja knjižnične i informacijske djelatnosti nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu te znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi izgradnje i razvoja knjižničnog sustava Republike Hrvatske.

Povijesni pregled[uredi VE | uredi]

Mnogi su nadnevci u povijesti naše čuvarice pismenosti – Nacionalne i sveučilišne knjižnice – vrijedni spomena. Nekoliko ih je, pak, koji obvezuju biti izdvojeni uz atribut međašnih. Početak imovine današnje riznice znanja seže u godinu 1607. kada su se isusovci smjestili na Gradecu sa svojom rezidencijom i gimnazijom, od 1611. kolegijem.

Iz iste godine datiraju podatci o prvim upisanim knjigama, a poznato je da je već prije 1645. Knjižnica imala posebnu dvoranu, knjižničara te pravila o čuvanju i posuđivanju knjiga. Poveljom cara Leopolda I. iz 1669. Gimnazija sa studijem filozofije postiže akademski stupanj i dobiva naziv Academia Zagrabiensis.

Prvo je njezino mjesto stalnog boravka bilo u staroj zgradi napuštenoga dominikanskog samostana na današnjem Katarininu trgu 5. Ukinućem isusovačkog reda 1773., kolegij nastavlja privremenim radom do 1776. kada Knjižnica prelazi u sastav Kraljevske zagrebačke akademije znanosti (Regia Academia Zagrabiensis) kao visoke škole za pravo, filozofiju i teologiju. Godine 1777. biva obogaćena velikim oporučnim darom povijesnog sadržaja kanonika Adama Baltazara Krčelića koji u svojoj darovnici nalaže da knjige budu dostupne široj javnosti.

Zgrada knjižnice i stepenište pred ulazom.

Nacionalno je značenje Knjižnica službeno počela stjecati odredbama o obveznom primjerku (1816. i 1837.). Antun Kukuljević pridijeva joj 1837. latinsko ime Nationalis Academica Bibliotheca, kojim ističe dvojnost njezinih zadaća (kao obrazovne i nacionalne knjižnice) koje do danas komplementarno razvija i ističe u svojem nazivu.

Godine 1816. stječe pravo besplatnog primjerka tiskovina iz tiskare Sveučilišta u Pešti, a od 1837. i iz cijele Hrvatske i Slavonije.

Utemeljenjem Sveučilišta Franje Josipa I., Akademijina knjižnica (Bibliotheca Regiae Academiae Zagrabiensis) 1874. prestaje djelovati te dobiva naziv Sveučilišna, čime joj se, kao sastavnom dijelu Sveučilišta, pojačava važnost i uloga u visokoškolskoj nastavi.

Godine 1892. u Knjižnicu iz Beča stiže za 12.000 forinti otkupljena vrijedna zbirka knjiga hrvatskog bana Nikole Zrinskog iz 17. stoljeća, poznata pod nazivom Bibliotheca Zriniana.

Godine 1913. Knjižnica ponovno mijenja smještaj. Iz zgrade današnjeg Rektorata s približno 110 000 svezaka knjižnične građe seli u impresivnu secesijsku zgradu, na Trg Marka Marulića 21, u prvu zgradu koja je podignuta samo za potrebe knjižnice. Knjižnica na Marulićevu trgu ubrzo je nadmašila svoje potrebe i postala pretijesnom za pohranu 2 500 000 svezaka – knjiga, časopisa, novina te posebno vrijednog fonda svojih zbiraka.

Od 1914. u prostorijama Sveučilišne knjižnice nalazi se i Metropolitana, bogata zbirka knjiga i dokumenata Kaptolske prvostolne crkve. Usprkos osiguranim prostorima u novoj zgradi, Metropolitana je zadržala staru lokaciju na Marulićevu trgu.

Izgradnja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice započela je, nakon višegodišnjih priprema, polaganjem kamena temeljca (akademici Andro Mohorovičić i Ivan Jurković) 5. svibnja 1988. Naš Panteon hrvatske knjige svečano je otvoren 28. svibnja 1995. u sklopu proslave pete obljetnice Dana državnosti Republike Hrvatske.

Podsjetimo da Nacionalna i sveučilišna knjižnica prikuplja te čuva pisano i tiskano kulturno dobro Hrvatske, oslanjajući se ponajprije na obvezni primjerak koji omogućuje pripremu hrvatske bibliografije. Nabavom knjižnične građe, čiji je autor Hrvat (neovisno o tome gdje je izašla i na kojem jeziku), te one napisane hrvatskim jezikom (bez obzira na mjesto izdavanja/tiskanja i nacionalnost autora), kao i inozemne literature o Hrvatskoj i Hrvatima nadograđuje svoju ulogu nacionalne knjižnice Hrvata.

Opća i posebne informacijske zbirke obogaćuju se najvrjednijim djelima svjetske literature, dok Knjižnica dio svoje sveučilišne uloge ispunjava nabavom inozemne znanstvene i stručne literature, uvažavajući potrebe svih sveučilišta u Hrvatskoj.[1]

Usluge[uredi VE | uredi]

Aula Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
  • posudba
  • informacijske usluge - usluga Pitajte knjižničara, bibliografsko-referalne i kataložne usluge, tematska pretraživanja, usluga znanstvene indeksiranost i citiranosti
  • međuknjižnična posudba
  • nacionalna bibliografska baza podataka
  • informatičko-tehnološke usluge - reprografske usluge, mikrofilmiranje, digitalizaciju te iznajmljivanje računalne opreme
  • izložbe
  • izobrazba korisnika
  • iznajmljivanje prostora

Knjižnica u brojkama[uredi VE | uredi]

  • Fond Knjižnice približno 3 milijuna svezaka.
  • Zatvoreno spremište – pokretni regali 110 000 metara.
  • Čitaonice sa slobodnim pristupom – police 12 900 metara.
  • Nabava – Obvezni primjerak – 18 194 omeđenih publikacija, 3625 naslova serijskih publikacija.
  • Strane serijske publikacije 1030 naslova, 4865 svezaka strane knjige, 11 430 jedinica posebne građe, 7281 jedinica neknjižne građe, 986 jedinica elektroničke građe.
  • Neto prostor Knjižnice 36 478 metara kvadratnih.
  • Bruto prostor Knjižnice 44 432 metara kvadratnih.
  • 1100 mjesta, dodatno 64 mjesta u čitaonicama zbirki posebne građe, dodatno 8 mjesta za slušanje, 7 pojedinačnih soba za studijski rad i 2 sobe za grupni rad.
  • 10 odjeljaka za studijski rad.
  • 100 mjesta u dvoranama za seminare.
  • 150 mjesta u čitaonici za večernji rad (21 – 24 sata).
  • Upisanih korisnika 19 360 (2011.).
  • Posjeta Knjižnici 357 291 (2011.).
  • Broj korisnika usluge noćnog rada 22 445 (2011.).
  • Virtualni posjeti 718 850 (2011.).

Zadaće Knjižnice[uredi VE | uredi]

Važnije zadaće Knjižnice su:

1. izgradnja i organizacija hrvatske nacionalne zbirke knjižnične grade i usklađivanje nabave inozemne znanstvene literature na nacionalnoj razini i na razini Sveučilišta u Zagrebu,

2. očuvanje i obnova knjižnične grade u sklopu međunarodnog programa Preservation and Conservation (PAC),

3. promicanje hrvatskih tiskanih i elektroničkih publikacija,

4. bibliografska i informacijska djelatnost u sklopu međunarodnih programa,

5. izgradnja i organizacija Knjižnice kao središta knjižničnog sustava Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu,

6. znanstvena istraživanja na polju knjižnične i informacijske znanosti,

7. izdavačka, izložbena i promotivna djelatnost.

Zbirke[uredi VE | uredi]

Zbirka rukopisa i starih knjiga.
Portal starih hrvatskih časopisa.
Zbirka s čitaonicom.

Zbirke građe posebne vrste

Digitalne zbirke

  • Digitalizirana baština[2]
  • Stare hrvatske novine[3]
  • Stari hrvatski časopisi[4]
  • Hrvatski arhiv weba[5]
  • Digitalni akademski repozitorij[6]

Zbirke u čitaonicama

  • Referentna zbirka[7]
  • Zbirka knjižničarstva[8]
  • Zbirka doktorskih disertacija i magistarskih radova[9]
  • Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu[10]
  • Zbirka službenih publikacija[11]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

NSK logo.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Vidjeti dopusnicu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Mrežne stranice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 45°47′49″N 15°58′42″E / 45.7968904327866°N 15.9782034158707°E / 45.7968904327866; 15.9782034158707