Sibinj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sibinj
Coats of arms of None.svg
Sibinj na karti Hrvatska
Sibinj
Sibinj
Sibinj na karti Hrvatske
Koordinate: 45°11′N 17°55′E / 45.19°N 17.91°E / 45.19; 17.91
Županija Brodsko-posavska
Načelnik općine Josip Pavić (HSP AS)
Naselja u sastavu općine Bartolovci, Brčino, Gromačnik, Celikovići, Gornji Andrijevci, Grgurevići, Grižići,Jakaćina Mala, Ravan, Sibinj, Slobodnica, Završje
Površina 110 km2
Stanovništvo (2011.) 6.895 [1]
Poštanski broj 35252 Sibinj
Sibinj (ulaz u selo).jpg
Ulaz u selo Sibinj.

Sibinj je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Sibinj je po tipu zbijeno, tipično slavonsko naselje nedaleko Slavonskog Broda (samo 8 km) nastalo duž glavne ceste, koje je u potpunosti iskoristilo svoj položaj - blizinu grada, a ipak je dobrim dijelom sačuvalo seoski mir i divne običaje, po gradovima gotovo zaboravljene. Širi se pretežito nizinskim područjem između regionalne ceste i željezničke pruge u smjeru Zagreba te uz križanje cesta prema Požegi. Urbanistička koncepcija mjesta je izrazitog povijesnog tipa, uvjetovana prolazom "carske" ceste i željezničke pruge te kasnijim napretkom industrije u Slavonskom Brodu. Naselje ima lijep položaj na dodiru posavske nizine i ogranaka Dilja.

Zanimljivo je spomenuti da kroz Sibinj prolaze tri potoka s diljskog slivnog područja (Kapljarevac-Petnja, Kikovac, Dubski), a pravi biser prirode nalazi se na padinama Dilja: Petnja - umjetno jezero u šumskom okružju sa izvorom pitke vode "Tomislav".

Naselje Sibinj se nalazi na 17° i 54' istočne zemljopisne dužine te 45°i 12' sjeverne zempljopisne širine. Nadmorska visina crkve u centru naselja je 122 m (crkva je trigonometar 122). Klima mjesta je, kao i šireg područja, umjereno kontinentalna. Najčešći vjetrovi dolaze sa zapada, a najjači prodori hladnih masa zabilježeni su sa sjeveroistoka. Prosječna (srednja) godišnja temperatura Sibinja je oko 11,3°C. Količina padalina je tijekom godine oko 870 mm.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema podacima za posljednja četiri popisna razdoblja Sibinj sa Završjem bilježi konstantan porast broja stanovnika: 1971. g. 2270 stanovnika, 1981. g. 2347 stanovnika, 1991. g. 2507 stanovnika. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. g. Sibinj broji 2.449 stanovnika. Većinom je to hrvatsko, rimokatoličko stanovništvo. Jednako tako rastao je i broj domaćinstava: od 598, preko 653, 743 do 866 sredinom 2000.g.

Naselja[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Uprava[uredi VE | uredi]

Načelnik općine Sibinj je Josip Pavić,oec. (HSP dr. Ante Starčević)

Povijest[uredi VE | uredi]

Ostaci naselja na ovom području datiraju od 11. i 12. stoljeća, a u 14. stoljeću postojala je utvrda zvana Gradina. Kao župa, pod današnjim imenom, spominje se 1695. g. Prema popisu stanovništva iz 1698.g. Sibinj je bio veći od Broda. Već 1730.g. u Sibinju postoji drvena crkvica Sv. Ivana Krstitelja, a današnja je župna crkva sagrađena 1775. Najstarije naseobine na ovom tlu bile su: Brišćana kod izvora Petnje, Selište, polje Vidovice, područje Krizme na Velebiću te kasnije Mišino brdo i Konj brdo. Kao naselje uz cestu, Sibinj se razvio od 1779. nakon naredbe Dvora u tom smislu. Ima pouzdanih podataka da je škola u Sibinju radila još 1767., a da je crkva dovršena 1775. Sibinj je od 1839. sjedište satnije, a od 1873. sjedište općine.

Najpoznatiji povijesni događaj vezan uz Sibinj "novijeg" je datuma i poznat kao "Sibinjske žrtve". Ovo "mučko ubojstvo seljaka od strane nenarodnog i protuhrvatskog režima" dogodilo se 19.veljače 1935.g. i već desetljećima se obilježava kao simbol domoljubne svijesti ovdašnjeg stanovništva te je to ujedno i datum kada osnovna škola slavi svoj dan. Spomen obilježja tih događaja ima u Sibinju, Slavonskom Brodu i Grižićima.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Prema zanimanju svojeg stanovništva Sibinj je "mješovito" naselje jer je veći dio radne snage uposlen u Brodu (sekundarne, kvartarne i tercijarne djelatnosti), a u slobodnom vremenu bavi se i poljoprivredom. U samom selu malo je pravih poljoprivrednih domaćinstava. Većina ih se poljoprivredom bavi "usput", uz stalno zaposlenje u mjestu, Brodu ili Požegi. Način života ljudi i ponašanje sve više poprimaju gradski oblik života.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Poznata grupa nastala u Sibinju su "Čuvari Parka". Grupu su osnovali braća Zdravko i Željko Grgurević. Danas nastupaju ne samo u Brodsko-Posavskoj županiji već diljem cijele Hrvatske. Grupu čine Zdravko Grgurević (vokal,klavijatura), Željko Grgurević(gitara) i Zlatko Ljubičić (bubnjevi).

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu.

Petnja - umjetno jezero u šumskom okružju sa izvorom pitke vode "Tomislav". Jezero je omiljeno izletište mladeži, šetača i ribiča. Poznati su i bazeni "Sibinj" koji su otvoreni prije par godina. Nedavno su bazeni osvojili "Zeleni cvijet" kao najlijepse uređeno kupalište kontinentalne Hrvatske.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Osnovna škola "Ivan Mažuranić" se nalazi u centru sela. Matičnoj školi gravitira šest područnih razrednih odjela. Škola ima oko 900 učenika koji ju pohađaju. Prema mreži škola od 1965. godine, uz matičnu školu u Sibinju, OŠ "Ivan Mažuranić", Sibinj ima šest područnih razrednih odjela (PRO):

  • PRO Slobodnica
  • PRO Stari Slatinik
  • PRO Gornji Andrijevci
  • PRO Ravan
  • PRO Grgurevići
  • PRO Grižići

U djelu A. M. Reljkovića "Slavonska i vinkovačka slovnica" spominje se da je 1767. u Sibinju postojala pučka škola te se ta godina smatra početkom školstva u Sibinju. U početku su školu pohađala samo muška djeca, a 1872. s radom počinje i "Djevojačka učiona". Obje se škole 1884. spajaju u mješovitu školu koja je brojala 118 učenika. U Spomenicu je ubilježeno da je 1885. školu posjetio i Franjo Josip I. Godine 1904. školu pohađa 190 učenika, a obnovljen je i školski vrt gdje se mladež poučavala ratarstvu, pčelarstvu i voćarstvu.

Nakon 2. svjetskog rata škola postaje osmogodišnja, a krajem 1950-tih u sklopu škole osniva se učenička zadruga. Razorni potres 1964. uništio je postojeću školsku zgradu te je nastava izvođena na otvorenom i u šatorima, a 25. listopada 1965. otvorena je nova školska zgrada u kojoj se i danas izvodi nastava. Kako se iz godine u godinu broj učenika povećavao, škola je postala tijesna te je sve izraženiji problem bio nedostatak prostora. Dodatna otegotna okolnost radu škole bio je i Domovinski rat. Nastava se neko vrijeme odvijala po kućama i podrumima. U listopadu 1992.g., učenici i učitelji se vraćaju u svoje školske prostore sanjajući snove o proširenju školske zgrade i izgradnji školske dvorane.

Adaptacija školskih prostora konačno je započela 1998. i završena je u veljači 2001. Potpunoj opremljenosti nedostajala je samo športska dvorana. Kamen temeljac za istu položen je samo nekoliko dana nakon svečanog otvorenja škole. U veljači 2002. otvorena je i školska športska dvorana.

Kultura[uredi VE | uredi]

Crkva u Sibinju.

Sibinj je sjedište istoimene općine, ima ambulantu, željezničku stanicu, osnovnu školu, poštu, dom kulture, brojne trgovine, obrtničke radionice i ugostiteljske objekte. Naselje je administrativni, kulturni, zdravstveni i ekonomski centar za više sela u ovom dijelu Brodsko-posavske županije. Izuzetan smještaj i prometnice koje prolaze kroz Sibinj (veza za Slavnoski Brod, Požegu i Gradišku) dozvoljavaju zaključak da je položaj Sibinja vrlo povoljan i da će imati sve veće značenje. U Sibinju Više od 50 godina djeluje Kulturno-umjetničko društvo "Tomislav".

Šport[uredi VE | uredi]

U Sibinju djeluje nogometni klub Mladost, kao i košarkaški klub Sibinj. 2002. počeo je s djelovanjem Stolno-teniski Klub Sibinj. Od 2007. godine počeo je s djelovanjem i malonogomentni klub Redoksi.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Sibinj koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.