Sibinj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sibinj
Coats of arms of None.svg
Sibinj na karti Hrvatska
Sibinj
Sibinj
Sibinj na karti Hrvatske
Koordinate: 45°11′N 17°55′E / 45.19°N 17.91°E / 45.19; 17.91
Županija Brodsko-posavska
Načelnik općine Josip Pavić (HSP AS)
Naselja u sastavu općine Bartolovci, Brčino, Gromačnik, Celikovići, Gornji Andrijevci, Grgurevići, Grižići,Jakaćina Mala, Ravan, Sibinj, Slobodnica, Završje
Površina 110 km2
Stanovništvo (2011.) 6.895[1]
Poštanski broj 35252 Sibinj
Sibinj (ulaz u selo).jpg
Ulaz u selo Sibinj.

Sibinj je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Sibinj je po tipu zbijeno, tipično slavonsko naselje nedaleko Slavonskog Broda, udaljeno 8 km, nastalo duž glavne ceste, koje je u potpunosti iskoristilo svoj položaj - blizinu grada, a ipak je dobrim dijelom sačuvalo seoski mir i narodne običaje. Prostire se pretežito nizinskim područjem između regionalne ceste i željezničke pruge u smjeru Zagreba te uz križanje cesta prema Požegi. Urbanistička koncepcija mjesta je izrazitog povijesnog tipa, uvjetovana prolazom "carske" ceste i željezničke pruge te kasnijim napretkom industrije u Slavonskom Brodu. Naselje ima lijep položaj na dodiru posavske nizine i ogranaka Dilja.

Kroz Sibinj prolaze tri potoka s diljskog slivnog područja (Kapljarevac-Petnja, Kikovac, Dubski), a na padinama Dilja nalazi se: Petnja - umjetno jezero u šumskom okružju sa izvorom pitke vode "Tomislav".

Naselje Sibinj se nalazi na 17° 54' istočne zemljopisne dužine te 45° 12' sjeverne zempljopisne širine. Nadmorska visina crkve u središtu naselja je 122 m, crkva je trigonometar 122. Klima mjesta je, kao i šireg područja, umjereno kontinentalna. Najčešći vjetrovi pušu sa zapada, a najjači prodori hladnih masa zabilježeni su sa sjeveroistoka. Prosječna (srednja) godišnja temperatura Sibinja je oko 11,3°C. Količina padalina je tijekom godine oko 870 mm.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema podacima za posljednja četiri popisna razdoblja Sibinj sa Završjem bilježi konstantan porast broja stanovnika: 1971. g. 2270 stanovnika, 1981. g. 2347 stanovnika, 1991. g. 2507 stanovnika. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. g. Sibinj broji 6.895[1] stanovnika. Većinom je to hrvatsko, rimokatoličko stanovništvo. Jednako tako rastao je i broj domaćinstava: od 598, preko 653, 743 do 866 sredinom 2000. g.

Naselja[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Uprava[uredi VE | uredi]

Načelnik općine Sibinj je Josip Pavić, dipl. oec. (HSP dr. Ante Starčević)

Povijest[uredi VE | uredi]

Ostatci naselja na ovom području datiraju od 11. i 12. stoljeća, a u 14. stoljeću postojala je utvrda zvana Gradina. Kao župa, pod današnjim imenom, spominje se 1695. g. Prema popisu stanovništva iz 1698. g. Sibinj je bio veći od Broda. Već 1730. g. u Sibinju postoji drvena crkvica Sv. Ivana Krstitelja, a današnja je župna crkva sagrađena 1775. Najstarije naseobine na ovom tlu bile su: Brišćana kod izvora Petnje, Selište, polje Vidovice, područje Krizme na Velebiću te kasnije Mišino brdo i Konj brdo. Kao naselje uz cestu, Sibinj se razvio od 1779. nakon naredbe Dvora u tom smislu. Ima pouzdanih podataka da je škola u Sibinju radila još 1767., a da je crkva dovršena 1775. Sibinj je od 1839. sjedište satnije, a od 1873. sjedište općine.

Najpoznatiji povijesni događaj vezan uz Sibinj "novijeg" je datuma i poznat kao "Sibinjske žrtve". Ovo "mučko ubojstvo seljaka od strane nenarodnog i protuhrvatskog režima" dogodilo se 19. veljače 1935. g. i već desetljećima se obilježava kao simbol domoljubne svijesti ovdašnjeg stanovništva te je to ujedno i datum kada osnovna škola slavi svoj dan. Spomen obilježja tih događaja ima u Sibinju, Slavonskom Brodu i Grižićima.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Prema zanimanju svojeg stanovništva Sibinj je mješovito naselje jer je veći dio radne snage uposlen u Brodu (sekundarne, kvartarne i tercijarne djelatnosti), a u slobodnom vremenu bavi se i poljoprivredom. U samom selu malo je pravih poljoprivrednih domaćinstava. Većina ih se poljoprivredom bavi usput, uz stalno zaposlenje u mjestu, Brodu ili Požegi. Način života ljudi i ponašanje sve više poprimaju gradski oblik života.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Poznata grupa nastala u Sibinju su "Čuvari Parka". Grupu su osnovali braća Zdravko i Željko Grgurević. Danas nastupaju ne samo u Brodsko-Posavskoj županiji već diljem cijele Hrvatske. Grupu čine Zdravko Grgurević (vokal, klavijatura), Željko Grgurević(gitara) i Zlatko Ljubičić (bubnjevi).

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu.

Petnja - umjetno jezero u šumskom okružju s izvorom pitke vode "Tomislav". Jezero je omiljeno izletište mladeži, šetača i ribiča. Poznati su i bazeni "Sibinj" koji su otvoreni prije par godina. Nedavno su bazeni osvojili "Zeleni cvijet" kao najlijepse uređeno kupalište kontinentalne Hrvatske.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Osnovna škola Ivana Mažuranića se nalazi u središtu sela. Matičnoj školi gravitira šest područnih razrednih odjela. Škola ima oko 900 učenika koji ju pohađaju. Prema mreži škola od 1965. godine, uz matičnu školu u Sibinju, OŠ Ivana Mažuranića, Sibinj ima šest područnih razrednih odjela (PRO):

  • PRO Slobodnica
  • PRO Stari Slatinik
  • PRO Gornji Andrijevci
  • PRO Ravan
  • PRO Grgurevići
  • PRO Grižići

U djelu A. M. Reljkovića "Slavonska i vinkovačka slovnica" spominje se da je 1767. u Sibinju postojala pučka škola te se ta godina smatra početkom školstva u Sibinju. U početku su školu pohađala samo muška djeca, a 1872. s radom počinje i "Djevojačka učiona". Obje se škole 1884. spajaju u mješovitu školu koja je brojala 118 učenika. U Spomenicu je ubilježeno da je 1885. školu posjetio i car Franjo Josip I. Godine 1904. školu pohađa 190 učenika, a obnovljen je i školski vrt gdje se mladež poučavala ratarstvu, pčelarstvu i voćarstvu.

Nakon 2. svjetskog rata škola postaje osmogodišnja, a krajem 1950-tih u sklopu škole osniva se učenička zadruga. Razorni potres 1964. uništio je postojeću školsku zgradu te je nastava izvođena na otvorenom i u šatorima, a 25. listopada 1965. otvorena je nova školska zgrada u kojoj se i danas izvodi nastava. Kako se iz godine u godinu broj učenika povećavao, škola je postala tijesna te je sve izraženiji problem bio nedostatak prostora. Dodatna otegotna okolnost radu škole bio je i Domovinski rat. Nastava se neko vrijeme odvijala po kućama i podrumima. U listopadu 1992. g., učenici i učitelji se vraćaju u svoje školske prostore nadajući se proširenju školske zgrade i izgradnji školske dvorane.

Adaptacija školskih prostora konačno je započela 1998. i završena je u veljači 2001. Potpunoj opremljenosti nedostajala je samo športska dvorana. Kamen temeljac za istu položen je samo nekoliko dana nakon svečanog otvorenja škole. U veljači 2002. otvorena je i školska športska dvorana.

Kultura[uredi VE | uredi]

Crkva u Sibinju.

Sibinj je sjedište istoimene općine, ima ambulantu, željezničku stanicu, osnovnu školu, poštu, dom kulture, brojne trgovine, obrtničke radionice i ugostiteljske objekte. Naselje je administrativni, kulturni, zdravstveni i ekonomski centar za više sela u ovom dijelu Brodsko-posavske županije. Izuzetan smještaj i prometnice koje prolaze kroz Sibinj (veza za Slavnoski Brod, Požegu i Gradišku) vrlo je povoljan. U Sibinju više od 50 godina djeluje Kulturno-umjetničko društvo "Tomislav".

Šport[uredi VE | uredi]

U Sibinju djeluje nogometni klub Mladost, kao i košarkaški klub Sibinj. Godine 2002. počeo je s djelovanjem Stolno-teniski Klub Sibinj. Godine 2007. počeo je s djelovanjem i malonogomentni klub Redoksi.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Sibinj koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.