Orahovica

Orahovica
	;
Država	Hrvatska
Županija	Virovitičko-podravska
Gradonačelnik	Saša Rister (HDZ)
Gradsko vijeće	15 članova
– predsjednik	Radoje Medenica
Površina	124,2 km2
Površina središta	34,6 km2
Visina	180 mnm
Koordinate	45°32′N 17°53′E / 45.54°N 17.88°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	4 537
– gustoća	37 st./km2
Urbano	3 384
– gustoća	131 st./km2
Svetac zaštitnik	Našašće Svetog Križa
Dan mjesta	3. svibnja
Poštanski broj	33515
Pozivni broj	(0)33
Autooznaka	SL
Stranica	orahovica.hr
	Orahovica Orahovica na zemljovidu Hrvatske

Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji. Zovu ju i 'malom Švicarskom' te 'Gradom blizanaca'. Jedan je od oslonaca turizma Virovitičko-podravske županije.

Gradska naselja[uredi | uredi kôd]

Grad Orahovica sastoji se od 13 naselja (stanje 2006.), to su: Bijeljevina Orahovička, Crkvari, Dolci, Donja Pištana, Duzluk, Gornja Pištana, Karlovac Feričanački, Kokočak, Magadinovac, Nova Jošava, Orahovica, Stara Jošava i Šumeđe.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Svojim je sjevernim dijelom Orahovica otvorena prema ravničarskim predjelima, a jugozapadnim dijelom graniči s obroncima Papuka i Krndije, odnosno s Parkom prirode Papuk. Smještena je na cesti (M3) Varaždin-Koprivnica-Našice-Osijek. Kroz grad prolazi rijeka Vučica. Nažalost, sam grad nema željezničku stanicu, no najbliža se nalazi nekoliko kilometara dalje, u prigradskom naselju Duga Međa. Iako se nalazi u Virovitičko-podravskoj županiji, Orahovica je uz Viroviticu orijentirana i prema Požegi, a preko Našica i prema Osječko-baranjskoj županiji.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Grad Orahovica ima 5.792 stanovnika (2001.), od toga u samoj Orahovici živi 4.262 stanovnika.

Orahovica (naseljeno mjesto)[uredi | uredi kôd]

Orahovica
godina popisa	2001.	1991.	1981.	1971.	1961.
Hrvati	3.519 (82,56%)	2.999 (69,51%)	2.593 (64,74%)	2.587 (76,26%)	2.453 (80,82%)
Srbi	478 (11,21%)	771 (17,87%)	618 (15,43%)	604 (17,80%)	495 (16,30%)
Jugoslaveni	0	218 (5,05%)	649 (16,20%)	118 (3,47%)	19 (0,62%)
ostali i nepoznato	265 (6,21%)	326 (7,55%)	145 (3,62%)	83 (2,44%)	68 (2,24%)
ukupno	4.262	4.314	4.005	3.392	3.035

CD-rom: "Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Grad Orahovica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	3655	3834	3730	4136	4581	5745	5954	6845	5601	5906	5890	5834	6244	6262	5792	5304	4537
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastao iz stare općine Orahovica. Do 1981. sadrži dio podataka, a u 1991.dio podataka je sadržan u općinama Čačinci i Zdenci. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Orahovica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1678	1752	1564	1676	1932	2517	2573	3290	2769	3003	3035	3392	4005	4314	4262	3954	3384
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava[uredi | uredi kôd]

Na lokalnim izborima 2021. godine za gradonačelnika je izbran Saša Rister iz Hrvatske demokratske zajednice.

Povijest[uredi | uredi kôd]

U povijesti se Orahovica prvi puta spominje u ispravi kralja Andrije II. iz 1228. godine kojom se određuju međe između posjeda porodice Teten iz Ozyaga (Osuvak) i posjeda plemenite porodice orahovičke iz Orahovice. U ispravi se navodi da su posjedi povezani veoma dobrim tvrdim cestama.

Godine 1347. naselje postaje posjed Lovre Tota i njegovog sina Nikole Konta, utemeljitelja moćne i utjecajne obitelji Iločki. Smatra se da je Nikola Kont, kao jedna od najvažnijih osoba u državi (bio je ugarski palatin), dao sagraditi veliku utvrdu iznad Orahovice. Godine 1471. svi njegovi posjedi postaju vlasništvo Lovre Iločkoga.

Turci su zauzeli Orahovicu 1542. i vladali tim područjem sve do 1690. godine. Zabilježeno je da je prvih godina 15. stoljeća u Orahovici postojala crkva sv. Kate, od koje je danas ostao komad dovratnika koji se nalazi pri ulazu u današnju sakristiju.^[3]

Oslobođenjem tih krajeva od Turaka u ove krajeve dolazi novo plemstvo, među njima i Mihalovići, koji su dobili Orahovicu kao posjed.^[4]

Religija[uredi | uredi kôd]

Katolici: Župna crkva Našašća sv. Križa (sagrađena sredinom 18. st.) nalazi se u samom središtu grada.
Pravoslavci: manastir Sv. Nikole smješten izvan grada, blizu naselja Duzluk.
Protestanti: Evanđeoska pentekostna crkva "Betanija", nalazi se u gradskom parku na adresi Josipa bana Jelačića.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Najstarija i najuspješnija tvrtka u Orahovici je Radlovac IGM d.d, istaknuti proizvođač kamenih materijala i betona. Radlovac je među malobrojnim kompanijama u Hrvatskoj i Europi koja se može pohvaliti stogodišnjom tradicijom
U Orahovici se nalazi Keramika Modus - jedina tvornica keramičkih pločica u Republici Hrvatskoj
Pan parket Orahovica - tvornica parnel parketa, proizvođač i izvoznik parketa,
PP Orahovica - poljoprivredno poduzeće, proizvođač žitarica, vina i ribe,
* "SLAVIN" - međunarodni sajam vinogradarstva, vinarstva i voćarstva koji se održava svake godine. Slavin se održava tri dana u velikoj športskoj dvorani. Glavni je cilj sajma okupljanje vinogradara, voćara, i trgovaca razne opreme

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Stjepan Ivšić, hrvatski filolog
Josip Poljak, hrvatski geolog, speleolog, znanstvenik, planinar
Stjepan Mesić, hrvatski političar i predsjednik i sudac
Milan Ivšić, hrv. svećenik, novinski urednik, gl. tajnik Hrv. katoličkog narodnog saveza^[5]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Ružica grad ili Velika utvrda Orahovica - utvrđeni grad, prvi put spominje se kao kraljevski posjed 1357. godine. Do turske invazije mijenjao je više puta vlasnike, a 1687. godine zauzimaju ga Turci. Ta utvrda, koja je istodobno grad, dvor i tvrđava stoljećima je nadograđivana, a imala je više tornjeva, kula i bastiona, djelomično oplemenjena umjetničkim elementima stare arhitekture.
kompleks manastira Sv. Nikole iznad mjesta Duzluka
Orahovičko jezero - nalazi se u podnožju planine Papuka, nedaleko Ružice grada. Glavno i najposjećenije odredište Orahovice tijekom ljetnih dana.
Obnovljena vodenica u središtu grada (u parku)
Lokomotiva 'Ćiro' koja je prometovala Gutmanovom uskotračnom željeznicom
Lokomotiva "Ćiro" koja je nekada prolazila kroz grad Orahovicu. Sada je obnovljena, uređena i izložena turistima.
Stari grad - slabije poznata utvrda slična Ružici gradu
Vodenica - slabije poznata gradina podno Ružice grada^[3]
Ostaci srednjovjekovne utvrde Ružica grad
plemićka kurija kod Orahovice (curiae nobilitaris) - slabije poznata gradina kod Ružice grada^[3]^[6]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Srednja škola "Stjepan Ivšić"
Osnovna škola "Ivane Brlić - Mažuranić
Dječji vrtić "Palčić"
Glazbena škola (ogranak slatinske glazbene škole)
Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, sveučilišni preddiplomski i diplomski studij Fizioterapije

Dostupno djeci[uredi | uredi kôd]

Gradska knjižnica, smještena u parku, blizu vodenice.
INFOR - Udruga za informatiku i naprednu tehnologiju. Bavi se pokretanjem i organiziranjem informatičko-publicističke djelatnosti, organizira natjecanja umreženih računala (LAN PARTY), razvija interes mladeži za informatiku i tehničku kulturu.
Park i stambeni blokovi uz rijeku Vučicu u središtu Orahovice
Bazen - u sklopu Crvenog Križa. Za građanstvo je otvoren samo određenim danima u tjednu.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Gradski muzej Orahovica
Enigmatska udruga Orahovica
Orahovačko proljeće - tradicionalna kulturna manifestacija (održava se svake godine)i predstavlja otvorenje turističke sezone u Orahovici. Tijekom Orahovačkog proljeća u Orahovici se održavaju razne kazališne predstave, izložbe, športske manifestacije, smotra KUD-ova, rock koncerti i ostalo. Tradicionalno - Orahovačko proljeće održava se svake godine, a središnja manifestacija - Cvjetni korzo održava se prve nedjelje u 6. mjesecu

Tijekom cijele godine Turistička zajednica grada Orahovice organizira razne programe i zabavne događaje kako bi privukli mnogo turista u grad Orahovicu. Do sada su se organizirali razni petoboji, višeboji, fišijade, turniri...

Turizam[uredi | uredi kôd]

Grad Orahovica polako postaje jedno od najatraktivnijih turističkih odredišta Virovitičko-podravske županije. Svojim brojnim znamenitostima, športskim aktivnostima, jezerom, prelijepom prirodom i događajima privlači sve više turista.

Šport[uredi | uredi kôd]

Škola nogometa Papuk Orahovica
Plivački klub Orahovica
NK Papuk Orahovica
NK DOŠK Dolci
Rukometni klub Orahovica
Karate klub "HUS" Orahovica
Kuglački klub Orahovica
Športsko ribolovno društvo "Šaran" Orahovica
Streljaško društvo Orahovica
Športski tiplerski klub Orahovica
Hrvatsko planinarsko društvo Orahovica
Tenis klub Orahovica
Šahovski klub Orahovica
Paintball
Motocross MX Team Orahovica

Malonogometni turnir "Zima" održava se od 1989.

Svjetski jedinstveno natjecanje, utrka motokultivatora, održava se u Orahovici na motocross stazi više od deset godina. Utrka ima status državnog prvenstva.^[7]

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
↑ ^a ^b ^c Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, sv.13 br.1 ožujak 1914. Gjuro Szabo: Orahovičke gradine
↑ Itemid=30 Feričanci.net Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine) Veleposjednici Mihalović
↑ Vladimir Lončarević: Milan Ivšić - za »kršćanski etos« gospodarstva Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2014. (Wayback Machine), Glas Koncila, Velika Gospa 2011., str. 32
↑ Dorotea Bačić: Srednjovjekovna baština Parka prirode Papuk, Velika, 2009., str. 34.
↑ https://www.icv.hr/2020/09/svjetski-unikat-utrka-motokultivatora-i-moto-spektakl-postali-orahovacki-brend/

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[Szabo-3] Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, sv.13 br.1 ožujak 1914. Gjuro Szabo: Orahovičke gradine

[4] Itemid=30 Feričanci.net Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine) Veleposjednici Mihalović

[5] Vladimir Lončarević: Milan Ivšić - za »kršćanski etos« gospodarstva Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2014. (Wayback Machine), Glas Koncila, Velika Gospa 2011., str. 32

[6] Dorotea Bačić: Srednjovjekovna baština Parka prirode Papuk, Velika, 2009., str. 34.

[7] ttps://www.icv.hr/2020/09/svjetski-unikat-utrka-motokultivatora-i-moto-spektakl-postali-orahovacki-brend/

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]