Orahovica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Orahovica. Za druga značenja, pogledajte Orahovica (razdvojba).
Orahovica
Orahovica (grb).gif
Blick von oben auf Orahovica.jpg
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava viroviticko podravske zupanije.gif Virovitičko-podravska
Nadmorska visina 180 mnm
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 5.792 stan.
Gradonačelnik Josip Nemec (HDZ)
Gradsko vijeće
 - predsjednik Zvonimir Varga
 - broj članova 15
Dan grada 3. svibnja
Zaštitnik Našašće Svetog Križa
Poštanski broj 33515
Pozivni broj +385 (0)33
Autooznaka SL
Službena stranica orahovica.hr
Zemljovid
Orahovica na karti Hrvatska
Orahovica
Orahovica
Orahovica na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°32′N 17°53′E / 45.54°N 17.88°E / 45.54; 17.88
Povorka djece odjevene u cvjetne motive

Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji. Zovu ju i 'malom Švicarskom' te 'Gradom blizanaca'. Jedan je od oslonaca turizma Virovitičko-podravske županije.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Grad Orahovica sastoji se od 13 naselja (stanje 2006.), to su: Bijeljevina Orahovička, Crkvari, Dolci, Donja Pištana, Duzluk, Gornja Pištana, Karlovac Feričanački, Kokočak, Magadinovac, Nova Jošava, Orahovica, Stara Jošava i Šumeđe.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Svojim je sjevernim dijelom Orahovica otvorena prema ravničarskim predjelima, a jugozapadnim dijelom graniči s obroncima Papuka i Krndije, odnosno s Parkom prirode Papuk. Smještena je na cesti (M3) Varaždin-Koprivnica-Našice-Osijek. Kroz grad prolazi rijeka Vučica. Nažalost, sam grad nema željezničku stanicu, no najbliža se nalazi nekoliko kilometara dalje, u prigradskom naselju Duga Međa. Iako se nalazi u Virovitičko-podravskoj županiji, Orahovica je uz Viroviticu orijentirana i prema Požegi, a preko Našica i prema Osječko-baranjskoj županiji.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Grad Orahovica ima 5.792 stanovnika (2001.), od toga u samoj Orahovici živi 4.262 stanovnika.

Orahovica (naseljeno mjesto)[uredi VE | uredi]

Orahovica
godina popisa 2001. 1991. 1981. 1971. 1961.
Hrvati 3.519 (82,56%) 2.999 (69,51%) 2.593 (64,74%) 2.587 (76,26%) 2.453 (80,82%)
Srbi 478 (11,21%) 771 (17,87%) 618 (15,43%) 604 (17,80%) 495 (16,30%)
Jugoslaveni 0 218 (5,05%) 649 (16,20%) 118 (3,47%) 19 (0,62%)
ostali i nepoznato 265 (6,21%) 326 (7,55%) 145 (3,62%) 83 (2,44%) 68 (2,24%)
ukupno 4.262 4.314 4.005 3.392 3.035

CD-rom: "Naselja i stanovništvo RH 1857.-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava[uredi VE | uredi]

Nakon izbora 2009. za gradonačelnika je po drugi puta izabran Josip Nemec iz Hrvatske demokratske zajednice.

Povijest[uredi VE | uredi]

U povijesti se Orahovica prvi puta spominje u ispravi kralja Andrije II. iz 1228. godine kojom se određuju međe između posjeda porodice Teten iz Ozyaga (Osuvak) i posjeda plemenite porodice orahovičke iz Orahovice. U ispravi se navodi da su posjedi povezani veoma dobrim tvrdim cestama.

Godine 1347. naselje postaje posjed Lovre Tota i njegovog sina Nikole Konta, utemeljitelja moćne i utjecajne obitelji Iločki. Smatra se da je Nikola Kont, kao jedna od najvažnijih osoba u državi (bio je ugarski palatin), dao sagraditi veliku utvrdu iznad Orahovice. Godine 1471. svi njegovi posjedi postaju vlasništvo Lovre Iločkoga.

Turci su zauzeli Orahovicu 1542. i vladali tim područjem sve do 1690. godine. Zabilježeno je da je prvih godina 15. stoljeća u Orahovici postojala crkva sv. Kate, od koje je danas ostao komad dovratnika koji se nalazi pri ulazu u današnju sakristiju.[1]

Oslobođenjem tih krajeva od Turaka u ove krajeve dolazi novo plemstvo, među njima i Mihalovići, koji su dobili Orahovicu kao posjed.[2]

Religija[uredi VE | uredi]

  • Katolici: Župna crkva Našašća sv. Križa (sagrađena sredinom 18. st.) nalazi se u samom središtu grada.
  • Pravoslavci: manastir Sv. Nikole smješten izvan grada, blizu naselja Duzluk.
  • Protestanti: Evanđeoska pentekostna crkva "Betanija", nalazi se u gradskom parku na adresi Josipa bana Jelačića.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • Najstarija i najuspješnija tvrtka u Orahovici je Radlovac IGM d.d, istaknuti proizvođač kamenih materijala i betona. Radlovac je među malobrojnim kompanijama u Hrvatskoj i Europi koja se može pohvaliti stogodišnjom tradicijom
  • U Orahovici se nalazi "KIO Keramika" - poznata tvornica pločica
  • Pan parket Orahovica - tvornica parnel parketa, proizvođač i izvoznik parketa,
  • PP Orahovica - poljoprivredno poduzeće, proizvođač žitarica, vina i ribe,
  • Eurovoće Orahovica - proizvođač prerađevina od voća i povrća
  • * "SLAVIN" - međunarodni sajam vinogradarstva, vinarstva i voćarstva koji se održava svake godine. Slavin se održava tri dana u velikoj športskoj dvorani. Glavni je cilj sajma okupljanje vinogradara, voćara, i trgovaca razne opreme
Župna crkva Našašća Sv. Križa, centar grada

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Ružica grad ili Velika utvrda Orahovica - utvrđeni grad, prvi put spominje se kao kraljevski posjed 1357. godine. Do turske invazije mijenjao je više puta vlasnike, a 1687. godine zauzimaju ga Turci. Ta utvrda, koja je istodobno grad, dvor i tvrđava stoljećima je nadograđivana, a imala je više tornjeva, kula i bastiona, djelomično oplemenjena umjetničkim elementima stare arhitekture.
  • kompleks manastira Sv. Nikole iznad mjesta Duzluka
  • Orahovičko jezero - nalazi se u podnožju planine Papuka, nedaleko Ružice grada. Glavno i najposjećenije odredište Orahovice tijekom ljetnih dana.
  • Obnovljena vodenica u središtu grada (u parku)
  • Lokomotiva "Ćiro" koja je nekada prolazila kroz grad Orahovicu. Sada je obnovljena, uređena i izložena turistima.
  • Stari grad - slabije poznata utvrda slična Ružici gradu
  • Vodenica - slabije poznata gradina podno Ružice grada[1]
  • plemićka kurija kod Orahovice (curiae nobilitaris) - slabije poznata gradina kod Ružice grada[1][4]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Srednja škola "Stjepan Ivšić"
  • Osnovna škola "Ivane Brlić - Mažuranić
  • Dječji vrtić "Palčić"
  • Glazbena škola (ogranak slatinske glazbene škole)

Dostupno djeci[uredi VE | uredi]

Vodenica u gradskom parku
  • Gradska knjižnica, smještena u parku, blizu vodenice.
  • INFOR - Udruga za informatiku i naprednu tehnologiju. Bavi se pokretanjem i organiziranjem informatičko-publicističke djelatnosti, organizira natjecanja umreženih računala (LAN PARTY), razvija interes mladeži za informatiku i tehničku kulturu.
  • Bazen - u sklopu Crvenog Križa. Za građanstvo je otvoren samo određenim danima u tjednu.

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Gradski muzej Orahovica
  • Enigmatska udruga Orahovica
  • Orahovačko proljeće - tradicionalna kulturna manifestacija (održava se svake godine)i predstavlja otvorenje turističke sezone u Orahovici. Tijekom Orahovačkog proljeća u Orahovici se održavaju razne kazališne predstave, izložbe, športske manifestacije, smotra KUD-ova, rock koncerti i ostalo. Tradicionalno - Orahovačko proljeće održava se svake godine, a središnja manifestacija - Cvjetni korzo održava se prve nedjelje u 6. mjesecu

Tijekom cijele godine Turistička zajednica grada Orahovice organizira razne programe i zabavne događaje kako bi privukli mnogo turista u grad Orahovicu. Do sada su se organizirali razni petoboji, višeboji, fišijade, turniri...

Turizam[uredi VE | uredi]

Grad Orahovica polako postaje jedno od najatraktivnijih turističkih odredišta Virovitičko-podravske županije. Svojim brojnim znamenitostima, športskim aktivnostima, jezerom, prelijepom prirodom i događajima privlači sve više turista.

Šport[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, sv.13 br.1 ožujak 1914. Gjuro Szabo: Orahovičke gradine
  2. Itemid=30 Feričanci.net Veleposjednici Mihalović
  3. Vladimir Lončarević: Milan Ivšić - za »kršćanski etos« gospodarstva, Glas Koncila, Velika Gospa 2011., str. 32
  4. Dorotea Bačić: Srednjovjekovna baština Parka prirode Papuk, Velika, 2009., str. 34.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]