Ubojstva u Sijekovcu
Dana 26. i 27. ožujka 1992., Armija BiH, Hrvatske obrambene snage i vojska iz Hrvatske su ušle u Sijekovac, maleno selo kraj Bosanskog Broda, nakon čega je nastao sukob. Događaj ostaje proturječan i sporan, no sukob je rezultirao smrću otprilike 20,[1] 47[2] ili 60 Srba.[3] Motiv i uzrok napada ostaju upitni. Srpski izvori uglavnom tvrde da su hrvatsko-bošnjačke snage ubile civile i zapalili 50-ak kuća u selu[4] bez ikakvog povoda. Ekshumacijama u Sijekovcu koje su se provodile dva tjedna 2004. godine otkriveno je 58 tijela srpskih žrtava, od kojih 18 su bila djeca.[5] S druge strane, zasnovano na intervjuima očevidaca, Helsinki Watch navodi da nije mogao utvrditi navode o pokolju jer se radilo o oružanom sukobu između srpskih i hrvatsko-bošnjačkih vojnika, pri čemu je poginulo 20-ak vojnika, dok su civilne žrtve nastale slučajno, kada su se mještani našli između dvije sukobljene strane.[1] Prema drugim izvorima, hrvatsko-bošnjačka ofenziva bila je odgovor na pokušaj srpske paravojske u zauzimanju savskog mosta koji vodi prema Hrvatskoj[6] ili kao pokušaj vraćanja Bosanskog Broda u ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine nakon što je to područje htjela prisvojiti Republika Srpska.[7]
Sud u BiH je u svibnju 2014. osudio Zemira Kovačevića (HVO) za ubojstvo dvoje civila, te nehumano postupanje prema drugim civilima.[8]
Kontroverze i različita tumačenja[uredi | uredi kôd]
Ubojstva u Sijekovcu ostaju predmet proučavanja i kontroverzi. Cijeli sukob odigrao se nekoliko dana prije 1. travnja 1992., datuma kada je službeno počeo rat u BiH, pa ga srpski mediji često nazivaju "pokoljem u Sijekovcu". Prilikom suđenja na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (MKSJ), obrana Milomira Stakića i Momčila Krajišnika je uzela ubojstva u Sijekovcu kao dokaz da su rat prvi započeli Bošnjaci i Hrvati napadom na Srbe.[9][10][11]
Prema nekim izjavama, stratište bosanskih Srba u BiH u Sijekovcu predmet je falsifikacija i prijevara: Petar Mrtalj, ratni načelnik tehničke službe 101. bosansko-brodske brigade, tvrdi da su na spomeniku 47 civilnih žrtava rata upisana i imena vojnika - stradalih u sukobima - ali i imena ljudi “koje su Srbi ubili 1996. godine, kad su se vratili iz Slavonskog Broda u Sijekovac”, među njima i imena Joze i Vasilja Bačića, koji su se vratili u Bosanski iz Slavonskog Broda 1996. godine, ali su mjesni Srbi ubili jer je navodno prešao na stranu Hrvata. I njihova su imena stavili na popis stradalih 26. ožujka 1992. Na spomeniku je i ime Save Ćerića, koji je također ubijen kad je rat završio.[2]
Ivo Josipović, Sulejman Tihić i Milorad Dodik posjetili su 2010. groblje žrtava kako bi im odali počast.[2]
Poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Nizich, Ivana. 1993. War crimes in Bosnia-Hercegovina. Helsinki Watch. str. 45. ISBN 1-56432-083-9
- ↑ a b c POSAVLJACI JOSIPOVIĆU Ne idite u Bosansku Posavinu, Dodik će vas prevariti. Slobodna Dalmacija. 29. svibnja 2010. Pristupljeno 6. veljače 2012.
- ↑ Poziv zvaničnicima na pomen za 60 ubijenih Srba u Sijekovcu. Nezavisne novine. 13. ožujka 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2007. Pristupljeno 7. veljače 2012.
- ↑ 18. godišnjica stradanja Srba. B92. 26. ožujka 2010.
- ↑ Hina. 11. kolovoza 2004. BiH: Kod Foče ekshumirano 30 tijela, kod Sijekovca 58. index.hr. Pristupljeno 13. siječnja 2022.
- ↑ Chuck Sudetic. 28. ožujka 1992. BOSNIA ASKING U.N. FOR PEACE FORCES. New York Times. Pristupljeno 2. lipnja 2010.
- ↑ Cushman, str. 29
- ↑ Ten Year Jail Term for Sijekovac Killings
- ↑ Testimony of one Nijaz Kapetanović. Case Number IT-97-24-T, the Prosecutor versus Milomir Stakic. UN ICTY. 14. svibnja 2002. str. 2976. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. srpnja 2011. Pristupljeno 2. lipnja 2010..
Q. [...] Have you ever heard of massacres at Sijekovac and Kupres which occurred in the month of March 1992? A. As far as I heard, yes. [...]
- ↑ Open session. Case Number IT-97-24-T, the Prosecutor versus Milomir Stakic. UN ICTY. 18. studenoga 2002. str. 9086. Pristupljeno 6. veljače 2010..
[Defence attorney] Mr. Lukić: [Interpretation] Therefore, the incursion of the regular Croatian forces into the territory of Bosnia and Herzegovina occurred on the 3rd of May, 1992. After that, on the 26th of March, there was the massacre of Serb civilians in the village of Sijekovac in Bosanski Brod Municipality which was also covered in all the media, and members of the presidency of Bosnia and Herzegovina went to the scene. [...]
- ↑ Obrana: Krajišnik je žrtva nepravde. Sense Agency. 10. listopada 2005. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 6. veljače 2012.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Cushman, Thomas. 1996. This Time We Knew: Western Responses to Genocide in Bosnia. NYU Press. ISBN 9780814715352
- War crimes in Bosnia-Hercegovina: a Helsinki Watch Report, Opseg 1. Human Rights Watch. 1992. ISBN 9781564320834