Milorad Dodik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Milorad Dodik

Milorad Dodik (srp. Милорад Додик; Laktaši, 12. ožujka 1959.) je srpski bosanskohercegovački političar, predsjednik Republike Srpske od 2010., i osnivač i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, najjače srpske političke stranke u BiH, uz SDS.

U vrijeme rata u Bosni i Hercegovini djelovao je kao oporbeni političar vladajućem SDS-u Radovana Karadžića. Nakon rata bio je promatran od strane međunarodne zajednice kao umjereni političar koji će pomoći pri implementaciji Daytonskog sporazuma te dolazi i biva očuvan na vlasti uz pomoć visokog predstavnika Carlosa Westendorpa.

Međutim, Dodik je zadržao stav o BiH kao visoko federaliziranoj državi, gdje entiteti trebaju imati široke nadležnosti. Zbog toga je došao u sukob s idućim visokim predstavnicima i bošnjačkim unitarističkim političkim snagama, u prvom redu Harisom Silajdžićem i njegovom Strankom za BiH te Zlatkom Lagumdžijom i njegovim SDP-om BiH.

Politička karijera[uredi VE | uredi]

Milorad je od 1986. do 1990. godine bio predsjednik Skupštine općine Laktaši. Godine 1990. na prvim višestranačkim izborima u Bosni i Hercegovini izabran je za srpskog zastupnika Skupštine SR BiH, kao kandidat Saveza reformskih snaga. Tijekom rata u BiH bio je zastupnik Narodne skupštine Republike Srpske. U to je vrijeme osnovao Klub nezavisnih poslanika u Skupštini, koji se suprostavio politici Srpske demokratske stranke koja je imala apsolutnu vlast u ratnoj skupštini Republike Srpske. Iz Kluba je 1996. godine, poslije Daytonskog sporazuma, proizašla Stranka nezavisnih socijaldemokrata. Milorad Dodik je postao njen prvi predsjednik. Stranka se kasnije ujedinila s drugom socijaldemokratskom strankom kako bi se formirao Savez nezavisnih socijaldemokrata, kojem je Dodik i danas predsjednik.

Predsjednik Vlade Republike Srpske[uredi VE | uredi]

Predsjednica Republike Srpske, Biljana Plavšić, imenovala je Dodika mandatarom za sastav Vlade Republike Srpske nakon izbora za Narodnu skupštinu 1997. Dodik je sastavio vladu i preuzeo dužnost njezinog predsjednika 31. siječnja 1998.

Na općim izborima održanim u jesen 1998., za predsjednika je izabran radikal Nikola Poplašen, kao kandidat SDS-a i SRS-a. Za mandatara za sastavljanje nove vlade Poplašen je imenovao SDS-ovog Dragana Kalinića, koji ipak nije uspio skupiti većinu u Skupštini. Nakon toga, Poplašen je, nakon sastanka s jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem imenovao novog mandatara, Branu Miljuša, koji je bio član Dodikove stranke. Međutim, Miljuš nije uživao podršku SNSD-a, pa je izbačen iz stranke. Visoki predstavnik Carlos Westendorp smatrao je Dodika umjerenim političarem, te je podržavao njegovo ponovno imenovanje za mandatara, međutim, Poplašen je podržavao Miljuša, kojega je podržavao i Milošević.[1] U međuvremenu ni Miljuš nije skupio dovoljno podrške u Skupštini za sastav nove vlade, koja je odbila njegovo imenovanje u siječnju 1999.[2]

Pravo je visokog predstavnika da posegne za tom odlukom, koje je dobio po Dejtonskom sporazumu, u kojem je sadržana klauzula da je on iznad Ustava BiH i ustava entiteta. Nije Westendorp diskvalificirao Poplašena, već se Poplašen sam diskvalificirao u proteklih pet mjeseci, vršeći funkciju na samo njemu svojstven način. On je ugrožavao demokratski razvoj Republike Srpske, i u tom pogledu joj je nanio mnogo štete. Dobro je što je otišao.
— Dodik o smjeni Nikole Poplašena[3]

Poplašen je, rabeći svoje ustavne ovlasti, pokušao smijeniti Dodika s dužnosti predsjednika Vlade u ožujku 1999. Međutim, Westendorp je reagirao prijeteći Poplašenu da će biti suspendiran sa svoje dužnosti, što je i učinio 5. ožujka 1999. Ovu Westendorpovu odluku Poplašen je ocijenio "nedemokratskom i nedejtonskom", no Dodik ju je podržao tvrdeći da je Poplašen svojim ponašanjem ugrozio instituciju predsjednika Republike i da ju je Westendorp svojom reakcijom zaštitio. U to vrijeme provodila se i arbitraža nad Brčkim, koji je na dan Poplašenove smjene proglašen Brčko distriktom BiH. Dodik je prethodno obećao da će podnijeti ostavku na mjesto predsjednika vlade ukoliko Brčko ne pripadne Republici Sprskoj, što je i učinio isti dan. Međutim, Westendorp ga je zamolio da razmisli o svom potezu, pa je Dodik, dva dana poslije, najavio mogućnost povlačenja svoje odluke. Isti dan, Skupština je na izvanrednoj sjednici glasovala protiv Westendorpove odluke o smjeni Poplašena, a protiv nje su bili i Dodikovi koalicijski partneri iz Socijalističke partije i Srpske narodne stranke Biljane Plavšić. No, Westendorp je ignorirao odluku Skupštine i svoju odluku proglasio konačnom.[3]

Javni nastupi[uredi VE | uredi]

U svojim javnim nastupima Milorad Dodik nerijetko izlazi iz okvira političkog šablona u izražavanju. Tako je gostujući u emisiji "Nedjeljom u 2 " isprovociran, fizički zaprijetio BiH tv-novinaru Bakiru Hadžiomeroviću.[4][5][6] "Imam problema s retorikom", kazao je Dodik za govornicom Narodne skupštine Republike Srpske tijekom rasprave u utorak , 18. veljače 2009. [7] U više je navrata optužio Hrvatsku za etničko čišćenje Srba u Operaciji Oluja.[8][9][10][11]

Dodik je Sarajevo usporedio sa Teheranom.[12][13] Upitan za razlog rekao je da ni u Teheranu nema toliko džamija .[14] U intervju za Novu TV u prosincu 2010. potvrdio je tu svoju tezu dodavši kako danas u Sarajevu ima više Kineza nego Srba i Hrvata.[15] Izjavio je kako za BiH reprezentaciju navija jedino kad igra protiv Turske.[16][17][18] a u prosincu 2010 . da ni to nije sigurno.[19]

Kad bih išao u Sarajevo uvijek bih imao osjećaj da idem natrag, a kad bih išao u Beč preko Zagreba, imao sam osjećaj da idem naprijed.

— Milorad Dodik, [20]

Izvori[uredi VE | uredi]

Citati
  1. Nenad Lj. Stefanović: Novi mandatar u RS (na srpskom). Vreme, 9. siječnja 1999. Pristupljeno 13. srpnja 2014.
  2. Bideleux, Jeffries, 2007., str. 375.
  3. 3,0 3,1 Sjećanje na diktaturu visokog predstavnika: 15 godina od smjene Nikole Poplašena (na srpskom). Kontakt radio, 5. ožujka 2014. Pristupljeno 13. srpnja 2014.
  4. http://www.mediainfo.ba/index.php/200712191091/VIDEO-KLIPOVI/Incident-Milorad-Dodik-Bakir-Hadziomerovic-u-emisiji-Nedjeljom-u-2-na-HRT-u.html
  5. http://www.caffe.com.hr/index.php?showtopic=2115
  6. http://www.lupiga.com/vijesti/index.php?id=4955
  7. http://mojportal.hr/portal/svijet/milorad_dodik_priznao_da_ima_problema_s_komunikacijom_novinar_senad_pecanin_urednik_tjednika_dani_bakir_hadziomeragic_dobio_fizicke_prijetnje
  8. http://www1.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=67490
  9. http://www.javno.com/hr-hrvatska/hrvatska-je-nastala-na-najvecem-etnickom-ciscenju_152788
  10. http://ns1.vjesnik.com/html/2008/06/18/Clanak.asp?r=unu&c=8
  11. http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=3510&tx_ttnews%5BbackPid%5D=76&cHash=2d9275da1c
  12. http://www.svevijesti.ba/content/view/25248/225/
  13. http://www.kns.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=490&Itemid=68
  14. http://www.bhdani.com/default.asp?kat=kol&broj_id=565&tekst_rb=1
  15. http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=25019:dodik-sarajevo-ima-vie-kineza-nego-hrvata-i-srba-vie-damija-nego-teheran&catid=89:bh-lonac&Itemid=401
  16. http://www.nacional.hr/clanak/46471/milorad-dodik-navija-za-hrvatsku
  17. http://www.monitor.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=17258&Itemid=2
  18. http://www.bhdani.com/print.asp?kat=fok&broj_id=435&tekst_rb=3
  19. http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=25019:dodik-sarajevo-ima-vie-kineza-nego-hrvata-i-srba-vie-damija-nego-teheran&catid=89:bh-lonac&Itemid=401
  20. http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=25019:dodik-sarajevo-ima-vie-kineza-nego-hrvata-i-srba-vie-damija-nego-teheran&catid=89:bh-lonac&Itemid=401
Knjige
  • Robert Bideleux, Ian Jeffries: The Balkans: A Post-Communist History (na engleskom). Routledge, 2007. ISBN 9781134583287

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Milorad Dodik

Milorad Dodik