Velika loža Bosne i Hercegovine

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
Velika loža Bosne i Hercegovine
Skraćenica VLBiH
Utemeljena 16. travnja 2005.
Osnivač Velika loža Austrije
Tip regularna velika loža
Sjedište Sarajevo
Lokacija Bosna i Hercegovina
Broj članova 200

Velika loža Bosne i Hercegovine, skraćeno VLBiH, je regularna velika loža u Bosni i Hercegovini. Osnovana je 2005. godine uz pomoć Velike lože Austrije i Velike lože Slovenije.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Krajem 1990-ih, pod pokroviteljstvom Velike lože Austrije i slovenske masonerije pokreće se inicijativa na obnavljanju slobodnog zidarstva u Bosni i Hercegovini. Edvin Dervišević je prvi koji je 1997. godine razgovarao s austrijskom slobodnim zidarima iz Koruške. Naredne, 1998. godine razgovara se s još četvoricom koji će činiti jezgro prve deputacijske Lože "Lux Bosnia" u koju je Velika loža Austrije unijela svjetlo 19. lipnja 1999. godine u slovenskom mjestu Dragomer.[1][2] Lože "Lux Bosnia" se sve do 2003. godine sastajala u Dragomeru kada s radom prelazi u Sarajevo. Nakon toga osnivaju se još dvije deputacijske lože u Sarajevu, i to Loža "Ivo Andrić" u lipnju 2004. i Loža "Veritas" u siječnju 2005. godine.[3] Spomenute tri lože osnivaju prvu bosanskohercegovačku veliku ložu, Veliku ložu Bosne i Hercegovine, u travnju 2005. godine u Sarajevu, a za prvog velikog mastora izabran je Edvin Dervišević.[4][5] Dvije i pol godine nakon osnivanja, Ujedinjena velika loža Engleske (UGLE) je priznala Veliku ložu kao regularnu.[3]

U Tuzli je u listopadu 2010. godine utemeljena Loža "Europa" br. 4 kao dio je lanca istoimenih masonskih loža koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.[6] Nekoliko godina kasnije ova loža će se preseliti u Sarajevo. U Mostaru je osnovana Loža "Günter Hödl" u lipnju 2011. godine, dok je u Banja Luci osnovana Loža "Phoenix" u studenom 2012. godine.[5] Istraživačka Loža "Quatuor Coronati" br. 7 osnovana je 3. listopada 2015. godine u Sarajevu.[7][8] Do 2022. osnovane su još dvije lože, Loža "Libertas" u Tuzli (2019.) te Loža "Polaris" u Bijeljini.[5] U svibnju 2022. godine u Sarajevu je organiziran simpozij loža "Europa" na temu Identitet Europe, sličnosti i različitosti.[9]

Ustroj[uredi | uredi kôd]

Sjedište Velike lože Bosne i Hercegovine je u Sarajevu, a djeluje kao nevladina udruga pod imenom Lux Bosnia, registrirana kod nadležnih tijela.[10]

Lože[uredi | uredi kôd]

Pod zaštitom ove velike lože djeluje devet masonskih loža, od toga pet u Sarajevu te po jedna u Banja Luci, Mostaru, Tuzli i Bijeljini:[2][5]

  • Loža "Lux Bosnia" br. 1, Sarajevo – osnovana je 1999. godine kao deputacijska loža pod zaštitom Velike lože Austrije, a do 2003. godine je radila u slovenskom mjestu Dragomer.
  • Loža "Ivo Andrić" br. 2, Sarajevo – nosi naziv po književniku i masonu Ivi Andriću, dobitniku Nobelove nagrada za književnost, a osnovana je 2004. godine kao deputacijska loža pod zaštitom Velike lože Austrije.
  • Loža "Veritas" br. 3, Sarajevo – osnovana je 2005. godine kao deputacijska loža pod zaštitom Velike lože Austrije.
  • Loža "Europa" br. 4, Sarajevo – nosi naziv po kontinentu Europa i dio je lanca istoimenih masonskih loža koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.[11][12]
  • Loža "Phoenix" br. 5, Banja Luka – nosi naziv po mitološkom biću feniks.
  • Loža "Günter Hödl" br. 6, Mostar – nosi naziv po austrijskom povjesničaru i masonu Günteru Hödlu, dugogodišnjem rektoru Sveučilišta u Klagenfurtu, koji je bio pomoćnik velikog majstora Velike lože Austrije te koordinirao aktivnosti na obnovi masonerije u Bosni i Hercegovini.[7]
  • Loža "Quatuor Coronati" br. 7, Sarajevo – ova istraživačka loža nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj Loži "Quatuor Coronati" br. 2076, osnovanoj 1886. godine pod zaštitom Ujedinjene velike lože Engleske (UGLE).
  • Loža "Libertas" br. 8, Tuzla
  • Loža "Polaris" br. 9, Bijeljina – nosi naziv po zvijezdi Sjevernjači (lati. Polaris).

Popis velikih majstora[uredi | uredi kôd]

  • Edvin Dervišević (2005. – 2011.)
  • Mirsad Đugum (2011. – ?)
  • Izet Rađo (? – ?)

Međunarodna suradnja[uredi | uredi kôd]

Velika loža sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 100 regularnih velikih loža.

Obredi[uredi | uredi kôd]

Primarni masonski obred Velike lože Slovenije je Schröderov obred. Velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim masonskim stupnjevima.

Pridružena tijela i redovi[uredi | uredi kôd]

Vrhovno vijeće Škotskog obreda

Upravljanje visokim masonskim stupnjevima ova velika loža provodi u dva pridružena tijela i reda.

  • Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Bosnu i Hercegovinu – nadležno za rad Škotskog obreda.

Pod zaštitom ove velike lože djeluje i Red DeMolay za dječake i mlade muškarce u dobi od 12 do 21 godine.[2]

Škotski red[uredi | uredi kôd]

Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Bosnu i Hercegovinu[13] osnovano je 23. rujna 2006. godine uz pomoć vrhovnih vijeća SAD (Južna jurisdikcija), Slovenije, Francuske, Grčke i Njemačke. Član je Europske konfederacije vrhovnih vijeća (engl. European Confederation of Supreme Councils).[14]

Pod okriljem Vrhovnog vijeća rade:[14]

  • Loža usavršavanja "Bratstvo" (za članove od 4° do 14° stupnja)
  • Kapitel ružinog križa "Ex Ponto" (za članove od 15° do 18° stupnja)
  • Koncil Kadoša "Svjetionik" (za članove od 15° do 30° stupnja)
  • Konzistorij "Veritas" (za članove 31° i 32° stupnja)

Dosadašnji veliki zapovjednici su:[14]

  1. Drahomir Mirović (2006. – 2009.)
  2. Zdenko Mihajlović (2009. – 2015.)
  3. Ognjen Marković (2015. – ?)

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Obnova slobodnog zidarstva u BiH: 1999. glbih.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. rujna 2023. Pristupljeno 1. rujna 2023.
  2. ↑ a b c Masoni u BiH još skriveni iza inicijala, ne žele "izaći na svjetlo". radiosarajevo.ba. 20. veljače 2020. Pristupljeno 1. rujna 2023.
  3. ↑ a b Bosnien und Herzegowina. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 1. rujna 2023.
  4. ↑ Profesori, ljekari, umjetnici: Ovo su najpoznatiji masoni u BiH. faktor.ba. 12. veljače 2018. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. travnja 2021. Pristupljeno 17. ožujka 2024.
  5. ↑ a b c d Ceran, Liborius; Dezi, Carlo. 2023. Speciale "Massoneria nei Balcani" (Serbia, Croazia, Slovenia, Montenegro, Bosnia-Erzegovina, Macedonia) (PDF). Massonicamente (talijanski). Veliki orijent Italije. 27
  6. ↑ Otvaranje 4. lože u BiH: Stotinjak domaćih i oko 70 masona iz cijelog svijeta okupili su se u Sarajevu. hrsvijet.net. 9. listopada 2010. Pristupljeno 10. listopada 2023.
  7. ↑ a b H., Nazif; P., Vahidin. 2016. The Bridge Builders: Notes on the history of Freemasonry in Bosnia and Herzegovina (BiH). The Square Magazine (disertacija) (engleski). str. 19
  8. ↑ Ko su masoni u BiH? Velika loža BiH registrovana i u ulici Kantardžića 8 u Brčkom još 2004. godine. infobrcko.com. 24. veljače 2018. Pristupljeno 1. rujna 2023.
  9. ↑ The 14th International Europe Lodges Symposium. isel-europe.org (engleski). Pristupljeno 31. ožujka 2024.
  10. ↑ Velika loža BiH obilježit će 300 godina masonskog bratstva. fokus.ba. Pristupljeno 1. rujna 2023.
  11. ↑ MASONI U PODGORICI: Održan internacionalni simpozijum loža 'Evropa'. pogled.me. 19. svibnja 2023. Pristupljeno 1. rujna 2023.
  12. ↑ International Europe Lodges Symposium. isel-europe.org (engleski). Pristupljeno 29. listopada 2023.
  13. ↑ Zbirni e-registar udruženja i fondacija u BiH. zbirniregistri.gov.ba. Pristupljeno 16. travnja 2024. – Udruga građana "Stari i prihvaćeni Slobodnozidarski Škotski red u Bosni i Hercegovini" je registrirana udruga u registru udruženja i fondacija pri Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine pod brojem RU-1365/12 sa sjedištem na adresi Ul. Radava br. 22, Sarajevo.
  14. ↑ a b c The Decade of the Supreme Council of the Scottish Rite for Bosnia and Herzegovina [Desetljeće Vrhovnog vijeća Škotskog obreda za Bosnu i Hercegovinu]. Aurora – Bulletin of liaison – European Confederation of Supreme Councils (engleski). 004: 58–64. 2017


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Velika_loža_Bosne_i_Hercegovine&oldid=6923099"