Tuzla

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tuzla
Tuzla Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Flag of Tuzla Canton.svg Tuzlanska
Sjedište Tuzla
Načelnik Jasmin Imamović (SDP)
Površina 303 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

131 000 (popis 1991.)

gustoća = 545
{{{gustoća}}}/km²


Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) je jedan od gradova u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Površina Općine Tuzla 101 ha ili 303 km2

Nadmorska visina 231m/nm

Tuzla je sa sjeverozapada okružena planinskim vijencem Majevica (Medvednik 843 m2), s jugozapada planinama Ozren, Konjuh i Javornik.

Područje Tuzle svrstava se u peripanonsku oblast tj. kontaktnu zonu Dinarida Panonske nizine. Kotlinasto područje nalazi se na južnoj strani grebena Majevice i odvojenog grebena prema Obodnici. Sastoji se pretežno od dugih poprečnih potočnih dolina i kosa koje završavaju u dolini rijeke Jale. Teren je blago nagnut prema jugu.

Susjedne Općine Tuzli su sa sjeverne i sjeveroistočne strane Srebrenik i Lopare, s jugoistočne Kalesija, s južne Živinice i sa zapadne Lukavac.

Osnovnu mrežu vodotoka čini rijeka Jala sa svojim pritokama, od kojih su najveće Solina i Joševica, te Požarnička rijeka, Grabov i Mramorski potok.

Jala izvire na području Majevice, na lokalitetu ravni liještak, na nadmorskoj visini od 700 m. Ukupna dužina glavnog toka od izvorišta do ušća u Spreču iznosi 37 km.

Šire tuzlansko podrucje većim dijelom je izgradeno od geološki mladih sedimenata (neogen), značajnih s ekonomskog stanovišta (ugljen, kamena sol, kvarcni pijesak i dr).

Nastanak tuzlanskog bazena vezan je za više faza koje su se smjenjivale nakon mezozoika, a koje su za posljedicu imale stvaranje razlicitih uvjeta taloženja. U zajedničkom djelovanju s polioklimatskim karakteristikama nastale su raznolike i specifične sedimentne tvorevine.

Tuzla ima odlike umjereno kontinentalne klime. Odredene specifičnosti izazvane su lokalnim reljefom, općim položajem u odnosu na dominantne regije u okolini (bosanski planinski centralni masiv s jedne, i Panonska nizina s druge strane), zračnim strujanjima tropskih i polarnih zračnih masa i ciklonskim aktivnostima.

Glavne karakteristike klime odnose se na jasnu izraženost sva četiri godišnja doba, relativnu vlažnost i oblačnost, na maksimum padalina u toplijem dijelu godine, i minimum krajem zime.

Srednja godišnja temperatura u posljednjih pola stoljeća je 10,1 C°. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom temperaturom od 0,6 C°, a najtopliji srpanj sa 19,4. U ovom nizu najviša temperatura je izmjerena u kolovozu 1971. i iznosila je +38,4 C°, a najniža od –25,8 u siječnju 1963.

Prosječan broj dana u godini s negativnim temperaturama, odnosno mrazom je 91, a godišnje, a godišnje ima 20 dana kada temperatura prelazi 30 stupnjeva. S temperaturom većom od 25 stupnjeva je 80 dana u godini.

Dnevnih razdoblja s kišom je 135, s pljuskom 19, s grmljavinom 37, s pojavom magle 69, sa snijegom i sa snježnim pokrivačem 52 (maksimalna visina snježnog pokrivača izmjerena u veljači 1984. god 97 cm).

Godišnje je prosječno 127 oblačnih i 63 vedra dana. Prosječna količina padalina iznosi 908.6 l/m2, vlažnost zraka 79%, a atmosferski pritisak 980,2 hPa.

Klimatski faktori su povoljni, jer ih karakterizira pretežna normalnost meteoroloških parametara, i manji utjecaj temperaturnih inverzija.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Tuzla

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Tuzla imala je 131.618 stanovnika, raspoređenih u 66 naselja.


Stanovništvo općine Tuzla
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 62.669 (47,61%) 52.400 (43,05%) 53.271 (49,65%)
Hrvati 20.398 (15,49%) 24.811 (20,38%) 27.735 (25,84%)
Srbi 20.271 (15,40%) 20.261 (16,64%) 21.089 (19,65%)
Jugoslaveni 21.995 (16,71%) 19.059 (15,65%) 2.540 (2,36%)
ostali i nepoznato 6.285 (4,77%) 5.186 (4,26%) 2.658 (2,47%)
ukupno 131.618 121.717 107.293

Tuzla (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Tuzla
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 44.091 (52,63%) 30.448 (46,77%) 31.257 (57,96%)
Srbi 13.137 (15,68%) 11.278 (17,32%) 12.224 (22,66%)
Hrvati 6.328 (7,55%) 5.383 (8,26%) 6.145 (11,39%)
Jugoslaveni 16.302 (19,46%) 16.301 (25,04%) 2.187 (4,05%)
ostali i nepoznato 3.912 (4,66%) 1.681 (2,58%) 2.113 (3,91%)
ukupno 83.770 65.091 53.926

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Brđani, Breške, Breze, Brgule, Bukinje, Cerik, Crno Blato, Cviljevina, Čaklovići Donji, Čaklovići Gornji, Čanići, Dobrnja, Dokanj, Dolovi, Dragunja Donja, Dragunja Gornja, Gornja Kalesija, Gornja Tuzla, Grabovica Donja, Grabovica Gornja, Hudeč, Husino, Irac, Kiseljak, Kojšino, Kolimer, Kolovrat, Konjikovići, Kosci, Kovačevo Selo, Kovačica, Križani, Krtolije, Kukovina, Lipnica, Lipnica Donja, Lipnica Gornja, Lipnica Srednja, Ljepunice, Ljubače, Marina Glava, Marinkovići, Mihatovići, Milešići, Morančani, Mramor, Mramor Novi, Obodnica Donja, Obodnica Gornja, Orašje, Osoje, Par Selo Gornje, Pasci Donji, Pasci Gornji, Petrovice Donje, Petrovice Gornje, Plane, Pogorioci, Poljana, Potraš (dio), Požarnica, Rapače, Rasovac, Simin Han, Sjenjak, Slatina, Slavinovići, Snoz, Solina, Stupine, Svojtina, Ševar, Šići, Šićki Brod, Tetima, Tisovac, Tušanj, Tuzla, Ušće i Vršani.

Demografska povijest[uredi VE | uredi]

  • 1600. godine 506 kućanstava
    • Muslimanskih 73,7%
    • Kršćanskih 26,3%
  • 1879. godine 5119
    • Muslimani 3918 (76,54)
    • Pravoslavci 947 (18,50)
    • Katolici 237 (4,63)
    • Židovi 17 (0,33%)
  • 1885. godine 7189 stanovnika
    • Muslimani
    • Pravoslavci 1072 (14,91%)
    • Katolici 795 (11,06%)
    • Židovi 134 (1,86%)
    • Ostali 17 (0,24%)
    • Kućanstava 1577
    • Odraslih muških stanovnika koji su zaposleni 2094 (29,13%)
  • 1895. godine 10 227 stanovnika
    • Muslimani 5984 (58,51%)
    • Pravoslavci 1447 (14,15%)
    • Katolici 2358 (23,06%)
    • Židovi 360 (3,52%)
    • Ostali 78 (0,76%)
    • Stranci 2425 (23,7%)
    • Strani jezici koji su se mogli čuti u gradu: njemački, češki, mađarski, poljski, slovenski, talijanski, španjolski, slovački, ruski.
  • 1910. godine 12 065 stanovnika
    • Muslimani 5859 (48,57%)
    • Pravoslavci 1976 (16,38%)
    • Katolici 3839 (31,82%)
    • Židovi 349 (2,89%)
    • Ostali 42 (0,34%)
    • Stranci 3049 (35,6%)
    • Broj građana koji su govorili stranim jezicima: 1234 njemačkim, 415 češkim, 280 mađarskim, 212 poljskim, 180 slovenskim, 180 talijanskim, 44 slovačkim, 27 ruskim, 80 španjolskim
  • 1921. godine 14 036 stanovnika
    • Muslimani 6566
    • Pravoslavci 2800
    • Katolici 3954
    • Grkokatolici 39
    • Evangelisti 202
    • Židovi 470
    • Ostali 5
    • Slavenskog porijekla 12 159 (86,62%)
    • Manjine 1877 (13,38%)
    • Čeha i Slovaka 355, Poljaka 106, Rusa 107, Mađara 96, Nijemaca 675, Rumunja 84, Talijana 116, ostalih 248.
  • 1931. godine 16 708
    • Domaćinstava 3401
  • 1953. godine 60 081 stanovnika
  • 1961. godine 82 439 stanovnika
    • Domaćinstava 20 989
    • Naseljenost 268,5 po km2
    • Zaposlenih 25 955


  • 1971. godine 107 293 stanovnika
    • Muškaraca 52 874
    • Domaćinstava 27 295
    • Naseljenost 349,5 po km2
    • Zaposlenih 32 163
  • 1981. godine 121 717 stanovnika
    • Muškaraca 60 075
    • Muslimani 53 271
    • Srbi 21 089
    • Hrvati 27 735
    • Makedonci 131
    • Ukrajinci 13
    • Slovenci 247
    • Albanci 138
    • Domaćinstava 34 852
    • Naseljenost 396,5 po km2


  • 1991. godine 131 618 stanovnika
    • Muslimani 62 669 (47,62%)
    • Hrvati 20 398 (15,49%)
    • Srbi 20 271 (15,40%)
    • Ostali 28 280 (21,49%)
    • Muslimani 57 878
    • Katolici 21 609
    • Pravoslavci 17 541
    • Ostali 225
    • Ateisti 22 688
    • Neizjašnjeni 11 677
    • Žena 66 804
    • Muškaraca 64 814
    • Domaćinstava 41 092
    • Naseljenost 434 po km2

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Tuzla je jedno od najstarijih naselja u Europi s kontinuitetom življenja. Dokaz tome su i pronađeni ostaci starog naselja sojeničkog tipa iz vremena neolita.

Arheolozi su otkrili brojna naselja s bogatim ostacima materijalne kulture prastarih stanovnika ovog područja. Pronađen je veliki broj neolitskih glinenih posuda s raznim ornamentima od crne, sive i crvene keramike ali i kameni noževi, sjekire, strugači i drugo. Otkriveni su ostaci hrane, ljudske kosti, životinjske kosti i razni plodovi koji su koristili za ishranu ljudi tog doba. I ovi podaci potvrdili su tvrdnje da je područje Tuzle bilo naseljeno još u mlađem kamenom dobu.

Među pronađenim arheološkim materijalima istiće se i keramička neolitska posuda čija je namjena bila kuhanje slane vode i proizvodnja soli.

Prva pisana riječ o Tuzli potječe iz 950. godine. Te je godine bizantski povjesničar i car Konstantin VII. Porfirogenet u svom djelu «O upravljanju Carstvom», izričito spomenuo Tuzlu kao grad, pod rimskim nazivom Salines što znači grad soli, s napomenom da se nalazi u sastavu raškog kneza Časlava, koji je poginuo u borbi s Mađarima.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Grad Tuzla administrativno je sjedište te privredni, kulturni i obrazovni centar Tuzlanske županije i ekonomsko-geografske Regije sjeveroistočna Bosna. U gradu se nalazi termoelektrana.

Prirodni resursi i bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina bili su opredjeljujući faktor za usmjeravanje dosadašnjeg gospodarskog razvoja ovog područja, a ujedno su i važan oslonac budućeg razvoja.

Predratnu gospodarsku strukturu tuzlanskog područja karakterizira razvoj bazne industrije i energetike, kao dominantnih gospodarskih grana, s obilježjem ekstenzivnosti.

Industrija općine Tuzla, do početka rata, bila je gospodarska grana s najvećim udjelom u ostvarivanju ukupnih gospodarskih učinaka i to u zaposlenosti oko 45%, a u društvenom proizvodu oko 50%. U Tuzli postoje nalazišta kamene soli.

Prema društvenom proizvodu p.c. u predratnom periodu Tuzla je bila među najbolje pozicioniranim gradovima u Bosni i Hercegovini, dok je prema stopi zaposlenosti bila najrazvijeniji regionalni centar.

U okolnostima koji ograničavaju dinamiziranje gospodarskih aktivnosti i dostizanje prijeratnih pokazatelja gospodarskog razvoja, kao vrlo jak i nezaobilazan pravac razvoja predstavlja razvoj poduzetničkog sektora ekonomije.

Razvoj malog gospodarstva jedan je od oblika prestruktuiranja postojećih i organiziranja novih gospodarskih aktivnosti.

Sve zemlje u našem okruženju, koje su prošle ili prolaze fazu gospodarske i društvene tranzicije, uključile su se u aktivnosti koje obezbjeđuju ambijent i podršku za razvoj poduzetništva, poduzetničkih centara, razvojnih agencija, lokalnih poslovnih udruženja, što je uz odgovarajuću financijsku podršku rezultiralo nastankom velikog broja novih subjekata, novih radnih mjesta i novostvorene vrijednosti.

Općine, kao jedinice lokalne samouprave, imaju veoma značajnu ulogu u lokalnom ekonomskom razvoju, u kojem se nizom mjera i aktivnosti, na lokalnom nivou, stimulira poduzetnički sektor i stvara povoljan ambijent za osnivanje i razvoj malih i srednjih preduzeća.

U skladu s nadležnostima i raspoloživim mogućnostima, općina Tuzla je u tom smislu već poduzela niz aktivnosti, a u narednom razdoblju se može očekivati i veća ekspanzija aktivnosti i učinaka. Od do sada učinjenog općina Tuzla ističe: skraćenje vremena i povećanje efikasnosti rješavanja zahtjeva za registriranje djelatnosti, smanjenje općinskih biljega i naknada za samostalne poduzetnike i privredna društva u postupku registriranja djelatnosti,kontinuirani rad na obezbjeđenju povoljnih lokacija i prostora za osnivanje i razvoj poduzetnika, poduzimanje aktivnosti na uspostavljanju institucionalne regionalne suradnje i uključivanje u projekte koje financira Europska unija u cilju razmjene iskustava i znanja u podršci razvoja malih i srednjih preduzeća.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Književnost:

Slikarstvo:


Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Tuzla je najstarije ili jedno od najstarijih naselja u Europi, s kontinuitetom življenja. Arheolozi su otkopali dovoljno arheološkog materijala koji je nedvosmisleno potvrdio da je Tuzla nekada bila veliko i bogato neolitsko naselje. U velikom broju raznolikih keramičkih predmeta, posebno se ističu neolitske posude za proizvodnju soli iz slane vode.

Tuzlu je najstarijim ili jednim od najstarijih naselja u Europi učinila njena posebna geološka prošlost. Naime, veliki dio Europe, u davnoj geološkoj prošlosti, predstavljao je dno panonskog mora. I posljednji ostaci ovoga mora povukli su se sa sadašnje površine prije 10 miljuna godina. Samo ispod Tuzle ovo more ostavilo je trag u vidu 350 miljuna tona slanih stijena i slane vode. Slana voda izbijala je na površinu, ljudi su je prerađivali u sol, U Tuzli, čak u neolitu. Poslije su izgradili bunare, koji su postajali sve suvremeniji, a slana voda je vremenom postala osnovom kemijske industrije u suvremenoj Tuzli.

18. srpnja 2003. godine, lokalne vlasti su odlučile da veliku količinu slane vode izvuku na površinu, u prethodno pripremljeno dno, tako je Tuzla danas jedini grad u Europi, koji ima slano jezero i jedini grad na svijetu, čije je slano jezero, istovremeno i kupalište i plaža u najužoj povijesnoj jezgri grada. Voda slanog panonskog jezera je ljekovita, pa je već ovoga ljeta došlo do spektakularnih izlječenja velikog broja ljudi.

Tuzla ima veliku industrijsku tradiciju, zasnovanu na bogatim nalazištima soli i ugljena.

Tuzla je grad velike tradicije multikulturalnosti. Stoljećima njegovani sklad među razlikama u Tuzli, položio je svaku povijesnu provjeru i sve povijesne izazove. Tuzlanska tolerancija osobito je došla do izražaja u drugom svjetskom ratu i nedavno minulom ratu u Bosni i Hercegovini.

Danas je Tuzla grad nove energije, posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju gradnje, naglog i brzog razvoja.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Prvi organizirani oblici školstva datiraju iz 17. stoljeća, i vezani su za Behrambegovu medresu. Danas postoje 23 osnovne i 17 srednjih škola, s oko 25.000 učenika. Sveučilište u Tuzli je osnovano 1976., iako prvi oblici visokog školstva datiraju iz 50-tih godina. Članice Sveučilišta su sljedeći fakulteti: Tehnološki, Rudarsko-geološki, Ekonomski, Medicinski, Defektološki, Filozofski,Farmaceutski, Prirodno-matematički,Fakultet Elektrotehnike, Akademija Dramskih Umjetnosti, te više instituta. Na Univerzitetu se školuje 13000 studenata, a nastavu drži oko 600 nastavnika i suradnika.

Kultura[uredi VE | uredi]

Knjižnice[uredi VE | uredi]

Pretpostavlja se da su prve knjižnice postojale u 17. stoljeću, pri Behrambegovoj medresi i pri franjevačkim samostanima. Današnja Narodna i univerzitetska knjižnica poslužuje oko 100.000 korisnika, i ima preko 200.000 knjižnjičarskih jedinica.

Muzeji[uredi VE | uredi]

Muzej istočne Bosne posjeduje etnološku, povijesnu, biološku, numizmatičku i umjetničku zbirku. Među 50.000 eksponata sačuvani su tragovi kontinuiteta od 6500 godina života u tuzlanskom kraju.

Muzej solarstva, koji postoji u okviru Solane, baštini foto-dokumentacionu gradu o povijesti solarstva.

Arhiv[uredi VE | uredi]

Povijesni arhiv Tuzla posjeduje 102 fonda i 22 zbirke, a ukupna količina grade iznosi 1500 dužinskih metara. Najstarija arhivska grada potiče iz 17. stoljeca.

Glazba[uredi VE | uredi]

U Tuzli je 1886. osnovano prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo. Početkom stoljeća djelovalo je više glazbenih grupa, te limeni orkestri Kreke i Vatrogasnog društva. Državna niža muzička škola otvorena je 1949., a srednja 1957. godine. Pedesetih godina je osnovan i Veliki jazz orkestar. Među kulturno-umjetničkim društvima koja baštine folklornu tradiciju izdvajaju se KUD Bosna i OKUD Zvonko Cerić.

Narodno kazalište[uredi VE | uredi]

U Tuzli je 17. travnja 1898. osnovano prvo bosanskohercegovačko kazalište. "Narodno pozorište Tuzla" u kontinuitetu radi od ožujka 1949. godine. Šezdesetih godina su pod krovom ove kuće djelovali pionirsko kazalište, baletna škola i simfonijski orkestar. asopis Pozorište , kao jedinstvena teatarska revija u BiH, pokrenut je 1953. godine.

Sport[uredi VE | uredi]

Organizirani oblici sportskog života u Tuzli datiraju iz 1904. godine. Danas djeluju 74 sportske organizacije, u 19 sportskih grana, sa 6500 aktivnih sportaša. Atletičari su ostvarili najveće uspjehe, osvojivši na desetine medalja na međunarodnim natjecanjima. Zlatan Saračević je bio europski prvak i rekorder u dvoranskom bacanju kugle. Košarkašice Jedinstva su 1989. osvojile europsku šampionsku titulu, pobjedivši u superfinalu peterostruke prvakinje Europe - ekipu talijanskog Primigija.

Sportski klubovi:

Zdravstvo[uredi VE | uredi]

Prvi oblici organizirane zdravstvene službe zabilježeni su 1874., kada je otvorena Hastahana - prva tuzlanska bolnica.

Danas je Univerzitetski klinički centar najveća zdravstvena ustanova regije. Javna zdravstvena ustanova Univerzitski klinički centar ima ukupno 37 organizacionih jedinica, od čega, 19 Klinika, 2 Poliklinike, 2 Zavoda, Centar palijativne njege i Urgentni centar, Bolničku apoteku, 6 sektora i 5 službi.

Ukupno ima 2.562 uposlenika, od čega su njih 1.792 zdravstveni radnici, 470 doktora medicine (20 subspecijalista, 357 specijalista, 87 specijalizanata, 6 doktora medicine, 9 farmaceuta i biohemičara) i 1.271 medicinska sestara – tehničar ( 40 sa visokom, 88 sa višom i 1.143 sa srednjom stručnom spremom). Medicinskih saradnika ima zaposlenih 42 sa visokom stručnom spremom, dok je 770 uposlenika - zdravstvenih saradnika različitih profila.

Ustanova se prostire na ukupno 60.000 kvadratnih metara prostora i četiri lokacije: kompleks Gradina koga čini nekoliko objekata u kojima su smještene klinike, poliklinike, zavodi, uprava, administracija i tehnička podrška, te objekti u Kreki, Slavinovićima i Solini.

Godišnje se u JZU UKC Tuzla, čiji je kapacitet 1.373 bolnička kreveta, liječi 47.103 bolesnika, obavi se oko 27.683 operativnih zahvata i pruži više od 3.223.194 usluga i pregleda, te ostvari 338.496 bolnoopskrbnih dana.

Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu.

Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici[uredi VE | uredi]

Gradovi pobratimi su:

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]