Tuzla

Izvor: Wikipedija

Tuzla
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Županija	Tuzlanska
Sjedište	Tuzla
Načelnik	Jasmin Imamović (SDP)
Površina	303 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	131 000 (popis 1991.) gustoća = 545 {{{gustoća}}}/km²

Tuzla je jedan od gradova u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje. Danas broji oko 180.000 stanovnika.

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Stanovništvo 3 Naseljena mjesta 4 Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 1991. 5 Izvor 6 Uprava 7 Povijest 8 Gospodarstvo 9 Poznate osobe 10 Spomenici i znamenitosti 11 Obrazovanje 12 Kultura 12.1 Knjižnice 12.2 Muzeji 12.3 Arhiv 12.4 Glazba 12.5 Narodno kazalište 13 Sport 14 Zdravstvo 15 Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici 16 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Površina Općine Tuzla 30235 ha ili 303 km²

Nadmorska visina 231m/nm

Tuzla je sa sjeverozapada okružena planinskim vijencem Majevica (Medvednik 843 m²), s jugozapada planinama Ozren, Konjuh i Javornik.

Područje Tuzle svrstava se u peripanonsku oblast tj. kontaktnu zonu Dinarida Panonske nizine. Kotlinasto područje nalazi se na južnoj strani grebena Majevice i odvojenog grebena prema Obodnici. Sastoji se pretežno od dugih poprečnih potočnih dolina i kosa koje završavaju u dolini rijeke Jale. Teren je blago nagnut prema jugu.

Susjedne Općine Tuzli su sa sjeverne i sjeveroistočne strane Srebrenik i Lopare, s jugoistočne Kalesija, s južne Živinice i sa zapadne Lukavac.

Osnovnu mrežu vodotoka čini rijeka Jala sa svojim pritokama, od kojih su najveće Solina i Joševica, te Požarnička rijeka, Grabov i Mramorski potok.

Jala izvire na području Majevice, na lokalitetu ravni liještak, na nadmorskoj visini od 700 m. Ukupna dužina glavnog toka od izvorišta do ušća u Spreču iznosi 37 km.

Šire tuzlansko podrucje većim dijelom je izgradeno od geološki mladih sedimenata (neogen), značajnih s ekonomskog stanovišta (ugljen, kamena sol, kvarcni pijesak i dr).

Nastanak tuzlanskog bazena vezan je za više faza koje su se smjenjivale nakon mezozoika, a koje su za posljedicu imale stvaranje razlicitih uvjeta taloženja. U zajedničkom djelovanju s polioklimatskim karakteristikama nastale su raznolike i specifične sedimentne tvorevine.

Tuzla ima odlike umjereno kontinentalne klime. Odredene specifičnosti izazvane su lokalnim reljefom, općim položajem u odnosu na dominantne regije u okolini (bosanski planinski centralni masiv s jedne, i Panonska nizina s druge strane), zračnim strujanjima tropskih i polarnih zračnih masa i ciklonskim aktivnostima.

Glavne karakteristike klime odnose se na jasnu izraženost sva četiri godišnja doba, relativnu vlažnost i oblačnost, na maksimum padalina u toplijem dijelu godine, i minimum krajem zime.

Srednja godišnja temperatura u posljednjih pola stoljeća je 10,1 C°. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom temperaturom od 0,6 C°, a najtopliji srpanj sa 19,4. U ovom nizu najviša temperatura je izmjerena u kolovozu 1971. i iznosila je +38,4 C°, a najniža od –25,8 u siječnju 1963.

Prosječan broj dana u godini s negativnim temperaturama, odnosno mrazom je 91, a godišnje, a godišnje ima 20 dana kada temperatura prelazi 30 stupnjeva. S temperaturom većom od 25 stupnjeva je 80 dana u godini.

Dnevnih razdoblja s kišom je 135, s pljuskom 19, s grmljavinom 37, s pojavom magle 69, sa snijegom i sa snježnim pokrivačem 52 (maksimalna visina snježnog pokrivača izmjerena u veljači 1984. god 97 cm).

Godišnje je prosječno 127 oblačnih i 63 vedra dana. Prosječna količina padalina iznosi 908.6 l/m², vlažnost zraka 79%, a atmosferski pritisak 980,2 hPa.

Klimatski faktori su povoljni, jer ih karakterizira pretežna normalnost meteoroloških parametara, i manji utjecaj temperaturnih inverzija.

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Tuzla imala je 131.618 stanovnika, raspoređenih u 66 naselja.

Nacionalni sastav:

• Muslimani - Bošnjaci - 62.669 (47,61%)
• Hrvati - 20.398 (15,49%)
• Srbi - 20.271 (15,40%)
• Jugoslaveni - 21.995 (16,71%)
• ostali - 6.285 (4,79%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 107.293

• Muslimani - 53.271 (49,65%)
• Hrvati - 27.735 (25,84%)
• Srbi - 21.089 (19,65%)
• Jugoslaveni - 2.540 (2,36%)
• ostali - 2.658 (2,50%)

[uredi] Naseljena mjesta

Brđani, Breške, Breze, Brgule, Bukinje, Cerik, Cviljevina, Čaklovići Donji, Čaklovići Gornji, Čanići, Dobrnja, Dokanj, Dragunja Donja, Dragunja Gornja, Gornja Tuzla, Grabovica Donja, Grabovica Gornja, Hudeč, Husino, Kiseljak, Kolimer, Kolovrat, Konjikovići, Kosci, Kovačevo Selo, Kovačica, Krtolije, Kukovina, Lipnica, Lipnica Donja, Lipnica Gornja, Lipnica Srednja, Ljepunice, Ljubače, Marinkovići, Mihatovići, Milešići, Morančani, Mramor, Mramor Novi, Obodnica Donja, Obodnica Gornja, Orašje, Osoje, Par Selo Gornje, Pasci Donji, Pasci Gornji, Petrovice Donje, Petrovice Gornje, Plane, Pogorioci, Poljana, Potraš, Požarnica, Rapače, Rasovac, Simin Han, Snoz, Svojtina, Ševar, Šići, Šićki Brod, Tetima, Tisovac, Tuzla i Vršani.

[uredi] Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 1991.

Apsolutna etnička većina:

██ Muslimani

██ Hrvati

██ Srbi

Relativna etnička većina:

██ Muslimani

██ Hrvati

Nacionalni sastav stanovništva općine Tuzla, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.
naseljeno mjesto	ukupno	Muslimani	Hrvati	Srbi	Jugoslaveni	ostali
Brđani	249	137	59	1	30	22
Breške	938	213	600	8	81	36
Breze	489	116	285	5	82	1
Brgule	189	0	152	2	13	22
Bukinje	882	219	285	70	253	55
Cerik	332	234	50	2	33	13
Cviljevina	210	0	0	208	0	2
Čaklovići Donji	400	349	13	13	20	5
Čaklovići Gornji	1,250	1	19	1,062	99	69
Čanići	557	12	470	1	49	25
Dobrnja	1,898	1,608	22	2	167	99
Dokanj	1,827	20	994	569	170	74
Dragunja Donja	489	42	353	1	90	3
Dragunja Gornja	608	0	260	307	30	11
Gornja Tuzla	3,237	2,970	85	17	99	66
Grabovica Donja	792	605	81	15	56	35
Grabovica Gornja	480	14	392	1	55	18
Hudeč	317	72	163	35	40	7
Husino	1,572	8	917	10	557	80
Kiseljak	836	421	100	16	174	125
Kolimer	315	0	2	302	11	0
Kolovrat	278	9	170	33	41	25
Konjikovići	132	0	1	99	4	28
Kosci	161	0	133	0	7	21
Kovačevo Selo	841	0	6	753	47	35
Kovačica	464	6	0	431	18	9
Krtolije	63	0	47	0	14	2
Kukovina	140	0	1	134	1	4
Lipnica	1,129	764	173	11	145	36
Lipnica Donja	586	12	377	19	131	47
Lipnica Gornja	1,962	832	731	7	258	134
Lipnica Srednja	496	4	323	1	95	73
Ljepunice	564	7	437	0	93	27
Ljubače	1,053	132	669	14	180	58
Marinkovići	222	0	148	1	34	39
Mihatovići	774	722	29	1	11	11
Milešići	921	655	162	2	73	29
Morančani	395	6	315	12	38	24
Mramor	336	1	160	12	124	39
Mramor Novi	1,697	1,166	77	197	219	38
Obodnica Donja	1,103	1,056	0	0	41	6
Obodnica Gornja	647	0	606	2	28	11
Orašje	457	1	279	3	108	66
Osoje	624	408	160	2	28	26
Par Selo Gornje	859	1	597	4	176	81
Pasci Donji	1,260	1,078	97	18	60	7
Pasci Gornji	648	1	516	27	80	24
Petrovice Donje	652	635	1	1	15	0
Petrovice Gornje	439	0	217	7	193	22
Plane	865	798	12	6	41	8
Pogorioci	732	4	576	5	58	89
Poljana	806	119	425	10	186	66
Potraš	105	0	0	98	0	7
Požarnica	1,262	1	10	1,178	53	20
Rapače	502	2	283	19	151	47
Rasovac	210	174	14	0	9	13
Simin Han	2,309	517	108	1,164	360	160
Snoz	105	0	76	1	1	27
Svojtina	189	0	158	0	14	17
Ševar	958	707	135	3	66	47
Šići	930	858	0	2	57	13
Šićki Brod	1,579	855	193	208	287	36
Tetima	313	0	171	1	34	107
Tisovac	207	0	175	1	5	26
Tuzla	83,770	44,091	6,328	13,137	16,302	3,912
Vršani	6	6	0	0	0	0
ukupno	131,618	62,669	20,398	20,271	21,995	6,285

[uredi] Izvor

• Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

• internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

• 1600. godine 506 kućanstava
  • Muslimanskih 73,7%
  • Kršćanskih 26,3%

• 1879. godine 5119
  • Muslimani 3918 (76,54)
  • Pravoslavci 947 (18,50)
  • Katolici 237 (4,63)
  • Židovi 17 (0,33%)

• 1885. godine 7189 stanovnika
  • Muslimani
  • Pravoslavci 1072 (14,91%)
  • Katolici 795 (11,06%)
  • Židovi 134 (1,86%)
  • Ostali 17 (0,24%)
  • Kućanstava 1577
  • Odraslih muških stanovnika koji su zaposleni 2094 (29,13%)

• 1895. godine 10 227 stanovnika
  • Muslimani 5984 (58,51%)
  • Pravoslavci 1447 (14,15%)
  • Katolici 2358 (23,06%)
  • Židovi 360 (3,52%)
  • Ostali 78 (0,76%)
  • Stranci 2425 (23,7%)
  • Strani jezici koji su se mogli čuti u gradu: njemački, češki, mađarski, poljski, slovenski, talijanski, španjolski, slovački, ruski.

• 1910. godine 12 065 stanovnika
  • Muslimani 5859 (48,57%)
  • Pravoslavci 1976 (16,38%)
  • Katolici 3839 (31,82%)
  • Židovi 349 (2,89%)
  • Ostali 42 (0,34%)
  • Stranci 3049 (35,6%)
  • Broj građana koji su govorili stranim jezicima: 1234 njemačkim, 415 češkim, 280 mađarskim, 212 poljskim, 180 slovenskim, 180 talijanskim, 44 slovačkim, 27 ruskim, 80 španjolskim

• 1921. godine 14 036 stanovnika
  • Muslimani 6566
  • Pravoslavci 2800
  • Katolici 3954
  • Grkokatolici 39
  • Evangelisti 202
  • Židovi 470
  • Ostali 5
  • Slavenskog porijekla 12 159 (86,62%)
  • Manjine 1877 (13,38%)
  • Čeha i Slovaka 355, Poljaka 106, Rusa 107, Mađara 96, Nijemaca 675, Rumunja 84, Talijana 116, ostalih 248.

• 1931. godine 16 708
  • Domaćinstava 3401

• 1953. godine 60 081 stanovnika

• 1961. godine 82 439 stanovnika
  • Domaćinstava 20 989
  • Naseljenost 268,5 po km2
  • Zaposlenih 25 955

• 1971. godine 107 293 stanovnika
  • Muškaraca 52 874
  • Domaćinstava 27 295
  • Naseljenost 349,5 po km2
  • Zaposlenih 32 163

• 1981. godine 121 717 stanovnika
  • Muškaraca 60 075
  • Muslimani 53 271
  • Srbi 21 089
  • Hrvati 27 735
  • Makedonci 131
  • Ukrajinci 13
  • Slovenci 247
  • Albanci 138
  • Domaćinstava 34 852
  • Naseljenost 396,5 po km2

• 1991. godine 131 618 stanovnika
  • Muslimani 62 669 (47,62%)
  • Hrvati 20 398 (15,49%)
  • Srbi 20 271 (15,40%)
  • Ostali 28 280 (21,49%)
  • Muslimani 57 878
  • Katolici 21 609
  • Pravoslavci 17 541
  • Ostali 225
  • Ateisti 22 688
  • Neizjašnjeni 11 677
  • Žena 66 804
  • Muškaraca 64 814
  • Domaćinstava 41 092
  • Naseljenost 434 po km2

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Tuzla je jedno od najstarijih naselja u Europi s kontinuitetom življenja. Dokaz tome su i pronađeni ostaci starog naselja sojeničkog tipa iz vremena neolita.

Arheolozi su otkrili brojna naselja s bogatim ostacima materijalne kulture prastarih stanovnika ovog područja. Pronađen je veliki broj neolitskih glinenih posuda s raznim ornamentima od crne, sive i crvene keramike ali i kameni noževi, sjekire, strugači i drugo. Otkriveni su ostaci hrane, ljudske kosti, životinjske kosti i razni plodovi koji su koristili za ishranu ljudi tog doba. I ovi podaci potvrdili su tvrdnje da je područje Tuzle bilo naseljeno još u mlađem kamenom dobu.

Među pronađenim arheološkim materijalima istiće se i keramička neolitska posuda čija je namjena bila kuhanje slane vode i proizvodnja soli.

Prva pisana riječ o Tuzli potječe iz 950. godine. Te je godine bizantski povijesničar i car Konstantin Porfiregonit u svom djelu «O upravljanju državom», izričito spomenuo Tuzlu kao grad, pod rimskim nazivom Salines što znači grad soli, s napomenom da se nalazi u sastavu Raškog kneza Caslava, koji je poginuo u borbi sa Mađarima.

[uredi] Gospodarstvo

Grad Tuzla administrativno je sjedište te privredni, kulturni i obrazovni centar Tuzlanske županije i ekonomsko-geografske Regije sjeveroistočna Bosna. U gradu se nalazi termoelektrana.

Prirodni resursi i bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina bili su opredjeljujući faktor za usmjeravanje dosadašnjeg gospodarskog razvoja ovog područja, a ujedno su i važan oslonac budućeg razvoja.

Predratnu gospodarsku strukturu tuzlanskog područja karakterizira razvoj bazne industrije i energetike, kao dominantnih gospodarskih grana, s obilježjem ekstenzivnosti.

Industrija općine Tuzla, do početka rata, bila je gospodarska grana s najvećim udjelom u ostvarivanju ukupnih gospodarskih učinaka i to u zaposlenosti oko 45%, a u društvenom proizvodu oko 50%. U Tuzli postoje nalazišta kamene soli.

Prema društvenom proizvodu p.c. u predratnom periodu Tuzla je bila među najbolje pozicioniranim gradovima u Bosni i Hercegovini, dok je prema stopi zaposlenosti bila najrazvijeniji regionalni centar.

U okolnostima koji ograničavaju dinamiziranje gospodarskih aktivnosti i dostizanje prijeratnih pokazatelja gospodarskog razvoja, kao vrlo jak i nezaobilazan pravac razvoja predstavlja razvoj poduzetničkog sektora ekonomije.

Razvoj malog gospodarstva jedan je od oblika prestruktuiranja postojećih i organiziranja novih gospodarskih aktivnosti.

Sve zemlje u našem okruženju, koje su prošle ili prolaze fazu gospodarske i društvene tranzicije, uključile su se u aktivnosti koje obezbjeđuju ambijent i podršku za razvoj poduzetništva, poduzetničkih centara, razvojnih agencija, lokalnih poslovnih udruženja, što je uz odgovarajuću financijsku podršku rezultiralo nastankom velikog broja novih subjekata, novih radnih mjesta i novostvorene vrijednosti.

Općine, kao jedinice lokalne samouprave, imaju veoma značajnu ulogu u lokalnom ekonomskom razvoju, u kojem se nizom mjera i aktivnosti, na lokalnom nivou, stimulira poduzetnički sektor i stvara povoljan ambijent za osnivanje i razvoj malih i srednjih preduzeća.

U skladu s nadležnostima i raspoloživim mogućnostima, općina Tuzla je u tom smislu već poduzela niz aktivnosti, a u narednom razdoblju se može očekivati i veća ekspanzija aktivnosti i učinaka. Od do sada učinjenog općina Tuzla ističe: skraćenje vremena i povećanje efikasnosti rješavanja zahtjeva za registriranje djelatnosti, smanjenje općinskih biljega i naknada za samostalne poduzetnike i privredna društva u postupku registriranja djelatnosti,kontinuirani rad na obezbjeđenju povoljnih lokacija i prostora za osnivanje i razvoj poduzetnika, poduzimanje aktivnosti na uspostavljanju institucionalne regionalne suradnje i uključivanje u projekte koje financira Europska unija u cilju razmjene iskustava i znanja u podršci razvoja malih i srednjih preduzeća.

[uredi] Poznate osobe

Književnost:

• Meša Selimović (1910 - 1982)
• Derviš Sušić
• Stjepan Matijević
• Matija Divković
• Muhamed Hevai Uskufi (1601 - 1651)

Slikarstvo:

• Ðorde Mihajlović
• Adela Ber
• Franjo Leder
• Ismet Mujezinović
• Dragiša Trifković
• James Haim Pinto, jedan od vodećih američko-meksičkih muralista
• Kristijan Kreković, slavni peruanski slikar
• Mensur Dervišević

---

• Meša Selimović, pisac
• Mirza Delibašić, sportaš
• Ismet Mujezinović, umjetnik
• Planinka Jurišić-Atić, klavirski pedagog
• Denis Azabagić, klasični gitarist
• Dejan Ivanović, klasični gitarist
• Predrag Stanković, glazbeni pedagog
• Vladimir Valjarević, koncertni pijanist
• Emir Delalić, umjetnik
• Svetlana Kitić, rukometašica
• Razija Mujanović, košarkašica
• Vlado Kerošević, glumac
• Emir Hadžihafizbegović, glumac
• Dževad Šečerbegović, nogometaš
• Zlatan Saračević, atletičar
• Emir Kabil, kirirg
• Sinan Alić, direktor i glavni urednik Fronta Slobode
• Ćazim Sarajlić, direktor Međunarodne galerije portreta
• Vedran Čičak, ravnatelj tamburaškog orkestra televizije Bosne i Hercegovine
• Miroslav Petrović, bosanskohercegovački novinar

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Tuzla je najstarije ili jedno od najstarijih naselja u Europi, s kontinuitetom življenja. Arheolozi su otkopali dovoljno arheološkog materijala koji je nedvosmisleno potvrdio da je Tuzla nekada bila veliko i bogato neolitsko naselje. U velikom broju raznolikih keramičkih predmeta, posebno se istiću neolitske posude za proizvodnju soli iz slane vode.

Tuzlu je najstarijim ili jednim od najstarijih naselja u Europi učinila njena posebna geološka prošlost. Naime, veliki dio Europe, u davnoj geološkoj prošlosti, predstavljao je dno panonskog mora. I posljednji ostaci ovoga mora povukli su se sa sadašnje površine prije 10 miljuna godina. Samo ispod Tuzle ovo more ostavilo je trag u vidu 350 miljuna tona slanih stijena i slane vode. Slana voda izbijala je na površinu, ljudi su je prerađivali u sol, U Tuzli, čak u neolitu. Poslije su izgradili bunare, koji su postajali sve suvremeniji, a slana voda je vremenom postala osnovom kemijske industrije u suvremenoj Tuzli.

18. srpnja 2003. godine, lokalne vlasti su odlučile da veliku količinu slane vode izvuku na površinu, u prethodno pripremljeno dno, tako je Tuzla danas jedini grad u Europi, koji ima slano jezero i jedini grad na svijetu, čije je slano jezero, istovremeno i kupalište i plaža u najužoj povijesnoj jezgri grada. Voda slanog panonskog jezera je ljekovita, pa je već ovoga ljeta došlo do spektakularnih izlječenja velikog broja ljudi.

Tuzla ima veliku industrijsku tradiciju, zasnovanu na bogatim nalazištima soli i ugljena.

Tuzla je grad velike tradicije multikulturalnosti. Stoljećima njegovani sklad među razlikama u Tuzli, položio je svaku povijesnu provjeru i sve povijesne izazove. Tuzlanska tolerancija osobito je došla do izražaja u 2. svjetskom ratu i nedavno minulom ratu u Bivšoj Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini.

Danas je Tuzla grad nove energije, posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju gradnje, naglog i brzog razvoja.

[uredi] Obrazovanje

Prvi organizirani oblici školstva datiraju iz 17. stoljeća, i vezani su za Behrambegovu medresu. Danas postoje 23 osnovne i 17 srednjih škola, s oko 25.000 učenika. Sveučilište u Tuzli je osnovano 1976., iako prvi oblici visokog školstva datiraju iz 50-tih godina. Članice Sveučilišta su sljedeći fakulteti: Tehnološki, Rudarsko-geološki, Ekonomski, Medicinski, Defektološki, Filozofski,Farmaceutski, Prirodno-matematički,Fakultet Elektrotehnike, Akademija Dramskih Umjetnosti, te više instituta. Na Univerzitetu se školuje 13000 studenata, a nastavu drži oko 600 nastavnika i suradnika.

[uredi] Kultura

[uredi] Knjižnice

Pretpostavlja se da su prve knjižnice postojale u 17. stoljeću, pri Behrambegovoj medresi i pri franjevačkim samostanima. Današnja Narodna i univerzitetska knjižnica poslužuje oko 100.000 korisnika, i ima preko 200.000 knjižnjičarskih jedinica.

[uredi] Muzeji

Muzej istočne Bosne posjeduje etnološku, povijesnu, biološku, numizmatičku i umjetničku zbirku. Među 50.000 eksponata sačuvani su tragovi kontinuiteta od 6500 godina života u tuzlanskom kraju.

Muzej solarstva, koji postoji u okviru Solane, baštini foto-dokumentacionu gradu o povijesti solarstva.

[uredi] Arhiv

Povijesni arhiv Tuzla posjeduje 102 fonda i 22 zbirke, a ukupna količina grade iznosi 1500 dužinskih metara. Najstarija arhivska grada potiče iz 17. stoljeca.

[uredi] Glazba

U Tuzli je 1886. osnovano prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo. Početkom stoljeća djelovalo je više glazbenih grupa, te limeni orkestri Kreke i Vatrogasnog društva. Državna niža muzička škola otvorena je 1949., a srednja 1957. godine. Pedesetih godina je osnovan i Veliki jazz orkestar. Među kulturno-umjetničkim društvima koja baštine folklornu tradiciju izdvajaju se KUD Bosna i OKUD Zvonko Cerić .

[uredi] Narodno kazalište

U Tuzli je 17. travnja 1898. osnovano prvo bosanskohercegovačko kazalište. "Narodno pozorište Tuzla" u kontinuitetu radi od ožujka 1949. godine. Šezdesetih godina su pod krovom ove kuće djelovali pionirsko kazalište, baletna škola i simfonijski orkestar. asopis Pozorište , kao jedinstvena teatarska revija u BiH, pokrenut je 1953. godine.

[uredi] Sport

Organizirani oblici sportskog života u Tuzli datiraju iz 1904. godine. Danas djeluju 74 sportske organizacije, u 19 sportskih grana, sa 6500 aktivnih sportaša. Atletičari su ostvarili najveće uspjehe, osvojivši na desetine medalja na međunarodnim natjecanjima. Zlatan Saračević je bio europski prvak i rekorder u dvoranskom bacanju kugle. Košarkašice Jedinstva su 1989. osvojile europsku šampionsku titutulu, pobjedivši u superfinalu petostrukog prvaka Europe - ekipu talijanskog Primigija.

Sportski klubovi:

• FK Sloboda Tuzla
• KK Sloboda-Dita
• KK Jedinstvo-Trocal
• KBS Tuzla-Sinbra Tuzla

[uredi] Zdravstvo

Prvi oblici organizirane zdravstvene službe zabilježeni su 1874., kada je otvorena Hastahana - prva tuzlanska bolnica.

Danas je Univerzitetski klinički centar najveća zdravstvena ustanova regije, sa 43 organizacijske jedinice, među kojima devet zavoda i 13 klinika. UKC ima oko 1800 bolesničkih kreveta, oko 2400 zaposlenih, od čega preko 400 liječnika različitih specijalnosti. Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu.

[uredi] Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici

Gradovi pobratimi su:

• Osijek
• Bologna
• Pečuh
• Hospitalet

[uredi] Vanjske poveznice

• Službena stranica grada Tuzle
• Karta Tuzle
• 25. svibnja 1995. u srpskom je granatiranju Tuzle jednim projektilom ubijen 71 mladi čovjek