Prijeđi na sadržaj

Tinj

Koordinate: 44°01′28″N 15°27′59″E / 44.0244°N 15.4664°E / 44.0244; 15.4664
Izvor: Wikipedija
Tinj
Država Hrvatska
Županija Zadarska
Općina/gradBenkovac

Površina8 km2[1]
Visina102 mnm
Koordinate44°01′28″N 15°27′59″E / 44.0244°N 15.4664°E / 44.0244; 15.4664

Stanovništvo (2021.)
Ukupno543 [2]
– gustoća68 st./km2

Odredišna pošta23210 Biograd na moru [3]
Pozivni broj+385 (0)23

Zemljovid

Tinj na zemljovidu Hrvatske
Tinj
Tinj

Tinj na zemljovidu Hrvatske

Tinj je naselje u Zadarskoj županiji.

Zemljopisni položaj

[uredi | uredi kôd]

Tinj je smješten u Zadarskom zaleđu između Biograda i Benkovca, i sastavni je dio općine Benkovac.

Nalazi na položaju s kojeg se vidi skoro cijela Zadarska županija. Sastoji se od 4 zaselka - Barkanja, Gradina, Selo, Varoš i Zagradine.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Naselje Tinj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
225
249
198
179
219
315
315
394
534
619
701
784
733
775
551
530
543
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1869. sadrži podatke za naselje Kakma, općina Polača. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Okolica Tinja je bogata vinogradima, maslinama, bademima i smokvama. Stanovnici Tinja se bave uzgojem voća i povrća. Poznati su specijaliteti pršut, divenice krvne i mesne, janjetina i tučevina (puretina). Poseban način spremanja jela je pečenje ispod peke.

U Tinju je osnovana Poljoprivredna zadruga "Maraška".

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Tinj se prvi put spominje prije oko tisuću godina.

Mjesto se prvi put spominje 1069. godine kao "mons Tini" u jednoj povelji kralja Petra Krešimira IV. To su ostatci kule srednjovjekovnog kaštela Gradina koji se i danas vide. Uz kulu je naslonjena crkva sv. Ivana Krstitelja. U davnini taj se kaštel zvao Tynun. Tinj se spominje 1125. godine kao posjed benediktinske opatije sv. Ivana u Biogradu. Opatica zadarskog samostana sv. Tome apostola Bora prema presudi iz 1164. godine svjedoči da njezin samostan posjeduje neku zemlju pod brdom Tinjom. Za vrijeme Ciparskog rata (1570.1573.) Tinj je pao u ruke turskih osvajača (Ferhad-beg Sokolović).

Kao najstariji sakralni objekt Tinja navodi se prema dokumentima crkva sv. Ivana Krstitelja na starodrevnoj Gradini u ispravi iz 1194. godine. S vremenom je ona dotrajala i 1817. godine podignuta je nova. Staru crkvu sv. Ivana Krstitelja pobunjeni Srbi i JNA 18. rujna 1991. teško su oštetili, opljačkali i na kraju zapalili. Zalaganjem župljana i Nadbiskupije sada je obnovljena. Nova crkva sv. Paškvala s 19 metara visokim zvonikom sagrađena je u razdoblju 1974. – 1976. godine uz požrtvovnost župljana i pokojnog župnika don Tita Šarina. Posvećena je 10. listopada 1976. godine. U Domovinskom ratu pobunjeni Srbi su i tu crkvu sravnili sa zemljom. Crkva u poslije ratnom razdoblju nije obnovljena. Groblje se nalazi oko stare crkve sv. Ivana Krstitelja. Župna kuća podignuta je 1820. godine, obnavljana 1904. godine i nakon završetka Domovinskog rata za vrijeme kojeg je spaljena.

Tinj je za vrijeme Domovinskog rata bio pod okupacijom (Gradina, Zagradina i Selo) dok je Varoš Jurjevića ostao neokupiran. Za vrijeme rata srušena je crkva sv. Paškvala. U poslijeratnom razdoblju nije došlo do iseljavanja u veće sredine (Zadar, Šibenik, Zagreb, Rijeka).

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Kultura

[uredi | uredi kôd]
  • KUD Sidraga

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Tinj koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.