Kula Atlagić
Kula Atlagić | |
---|---|
Kula Atlagić na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | Zadarska |
Općina/Grad | Benkovac |
Zemljopisne koordinate | 44°03′32″N 15°35′20″E / 44.059°N 15.589°E |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 184 |
Broj stanovnika Kula Atlagić (Benkovac, Zadarska) [uredi] | |
2001. | |
2011. | 184 |
2021. | 142 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
Pošta | 23420 Benkovac |
Pozivni broj | + 385 (0)23 |
Autooznaka | ZD |
Kula Atlagić na zemljovidu Zadarske županije |
Kula Atlagić[1] (Atlagića-kula)[2] je naselje u sastavu grada Benkovca.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Nalazi u srcu Ravnih Kotara, 4,5 km sjeverozapadno od Benkovca.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Danas u selu živi oko stotinjak stanovnika, većinom srpske nacionalnosti, a nešto manje hrvatske nacionalnosti.
broj stanovnika | 330 | 411 | 466 | 422 | 470 | 562 | 579 | 668 | 972 | 1039 | 1107 | 1054 | 926 | 913 | 151 | 184 | 131 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Pošto se selo nalazi u Ravnim kotarima poljoprivreda je glavna gospodarska djelatnost.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Selo Kula Atlagić se u srednjem vijeku zvala Tiklić.[2] Današnje je ime dobila po Atlagićima, hrvatskoj begovskoj obitelji iz Bosne koja je upravljala livanjskom kapetanijom, a imala je posjede u Ravnim Kotarima. U ovom je selu imala svoju kulu.[2] 1715. godine u ovo selo doseljava se pravoslavno stanovništvo koje zaposjeda i prisvaja katoličku crkvu sv. Nikole, koja je danas pravoslavna crkva.[2]
U Domovinskom ratu, srpski agresori okupirali su selo 1991. godine. Oslobođeno je krajem rata, kolovoza 1995. godine.[2]
Spomenici i kulturne znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- katolička crkva svetog Petra na Bojišću, u romaničkom stilu. Pripadala je vranskim ivanovcima.[2]
- crkva svetog Nikole. Na kamenom stupu crkve sv. Nikole, obnovljene u 15. st., uklesano je ime hrvatskog kneza Budimira.[2][3]
- benediktinski samostan iz 12.st.[2]
Iz crkvice Sv. Petra s obilježjima rane romanike potječu ulomci vrsnoga kamenoga namještaja (Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika). Crkvu sv. Nikole sagradili su 1444. – 1446. zadarski graditelji. Crkva Sv. Petra se restaurira nakon rušenja u Domovinskom ratu 1992. godine.[4]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Državni zavod za statistiku RH Popis 2011.
- ↑ a b c d e f g h Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 36
- ↑ http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=%22uredba+o+unutarnjem+ustrojstvu+i+na%C4%8Dinu+rada%22&searchTitle=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&bid=71OG%2Ff8rWsI6DBDsqedPKw%3D%3D[neaktivna poveznica]
- ↑ http://www.culturenet.hr/print.aspx?id=23115
Nedovršeni članak Kula Atlagić koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
![]() |
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |