Dobra Voda (Benkovac)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Dobra Voda
Dobra Voda na karti Hrvatska
Dobra Voda
Dobra Voda
Dobra Voda na zemljovidu Hrvatske
Županija Zastava zadarske zupanije.gif Zadarska
Općina/Grad Benkovac (grb).gif Grad Benkovac
Površina 3,73 km²
Nadmorska visina 165 m
Zemljopisne koordinate 43°55′47″N 15°39′01″E / 43.929692°N 15.650353°E / 43.929692; 15.650353Koordinate: 43°55′47″N 15°39′01″E / 43.929692°N 15.650353°E / 43.929692; 15.650353
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 113
Pošta 23 422 Stankovci
Pozivni broj 023 631
Autooznaka ZD
Dobra Voda na karti Zadarska županija
Dobra Voda
Dobra Voda
Dobra Voda na zemljovidu Zadarske županije
Crkva Dobra Voda.JPG
Crkva sv. Mihovila u Dobroj Vodi

Dobra Voda je selo kraj Stankovaca, na području Grada Benkovca, u Zadarskoj županiji.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Dobra Voda s okolicom

Mjesto se nalazi u Ravnim Kotarima, 6 km od Stankovaca, 16 km od Benkovca[1] i na samoj granici Općine Stankovci i Grada Benkovca. Južno od sela nalaze se Radašinovci, a sjeverozapadno Pristeg.

Dobra Voda se nalazi u blizini Vranskog jezera. Sjeveroistočno od naselja teče povremeni potok Dobra Voda koji napaja istoimeni bunar, po kojem je selo dobilo ime. Selo je okruženo šumom i šikarom hrasta medunca i bjelograba te mediteranskim vlažnim visokim travnjacima.[2] Šuma medunca i bjelograba Gajine na turističkom zemljovidu Parka Prirode Vransko jezero označena je kao šumski rezervat.[3]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.[4]

Napomena: 1869., 1921. i 1931. u sastavu Radašinovaca.

U mjestu su 1709. živjele obitelji Augustina i Jure Guberine, Rade Kužića/Brčića i Ivana Markoševića.[5] Zanimljivo je primijetiti da nijedno prezime koje nalazimo u mletačkom popisu mjesta 1709. nije preživjelo sljedećih 150 godina, u kojima na tom prostoru nije bilo osvajanja ni izravnih borbi. Razloge valja tražiti u kakvoj nepogodi ili selidbi. 1911. tu prebiva 9 obitelji, a 1928. 14 obitelji s 92 osobe.[5] Danas u selu nalazimo prezimena Babić, Čačić, Miletić, Orlović, Rakić, Rogić, Šimunac, Vrkić i Zulić. Svi stanovnici su Hrvati i katolici.

Gospodarstvo i infrastruktura[uredi VE | uredi]

Stanovništvo se bavi vinogradarstvom, poljoprivredom, stočarstvom i obrtom (galvanizacijom, tvrtka Zidex).[1][6] U izravnoj blizini Dobre Vode (800 m od granice šireg zahvata i 5,8 km od središta) planira se graditi aerodrom Stankovci.[2][7] Kroz Dobru Vodu prolazi turistička biciklistička ruta, namijenjena aktivnijim turistima koji se odmaraju na biogradskoj i pirovačkoj obali.[3] Selo ima telefonsku centralu, vodovod (od 1988.) i trafostanicu (od 1972.) Sve ceste s kojima je Dobra Voda povezana s drugim naseljima, kao i ulice u samom mjestu, asfaltirane su.[8] Šire područje Dobre Vode treće je po broju sunčanih sati (2.625) u Hrvatskoj.[9]

Kultura[uredi VE | uredi]

Selo ima mjesnu crkvu sv. Mihovila arkanđela, čija je gradnja počela 1988., a dovršena 2003.[10][8] Posvetio ju je msgr. Ivan Prenđa, zadarski nadbiskup, 13. prosinca iste godine.[10] Crkva je jednobrodna, sa zvonikom s dva zvona na pročelju. Selo s crkvom pripada župi sv. Ante Padovanskog, Radašinovci.[10] Nakon Domovinskog rata, uz cestu prema Radašinovcima napravljeno je novo seosko groblje.[8] Postoji i zgrada mjesne osnovne škole, koja je nekada bila u uporabi. Tijekom godina bila je devastirana, a zaštićena je od daljnjeg propadanja nakon Domovinskog rata.[8]

Povijest[uredi VE | uredi]

Lokalitet Dobra Voda, ostatci crkve sv. Jeronima

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

Dobra Voda je vrlo staro naselje. U Srednjem vijeku nalazila se u graničnom području prostora pod vlašću hrvatsko-ugarskih vladara i mletačkog teritorija, točnije Vranskog distrikta.[11] Spominje se u ispravama već 1390. pri određivanju granica danas nestalog sela Šušnja, ali to zasigurno nije najstariji spomen.[12] Sačuvani su dokumenti koji spominju mjesto i 1394.[12] 1396. jednom ispravom određuju se granice sela Dobra Voda, koje je spadalo pod Skradinsku biskupiju.[12] 1402. selo je pripadalo Ostrovičkom kneštvu.[12] Tijekom 14. i 15. st. hrvatsko pleme Prklja tu je imalo posjede.[12] Mjesto se zatim spominje 1479. kao posjed plemića Keglevića.[10][12]

Ranosrednjovjekovna Dobra Voda je ležala u izravnoj blizini stare lučke ceste (pravac Zadar-Zaton kraj Šibenika), današnje ceste D27 (Benkovac-Stankovci).[11] Bila je okružena danas nestalim selima Ušljevas, Ljuborci, Kljakovci, Ritičani, Šušanj.[12] Ostatci stare Dobre Vode s grobljem i temeljima crkve sv. Jeronima su i danas vidljivi sjeveroistočno od današnjeg sela, uz potok i bunar Dobra Voda. Taj je arheološki lokalitet na turističkom zemljovidu Parka Prirode Vransko jezero označen kao starohrvatsko naselje.[3]

1929. u Dobroj Vodi dogodilo se slučajno otkriće 38 mletačkih srebrnih kovanica s likovima duždeva, pomoću kojih je nalaz datiran od 1471. do 1521.[11] Nalaz je bio pohranjen u Arheološkom muzeju u Splitu, koji ga je otkupio od nalaznika, no do danas nalaz je nestao. Jedino što je ostalo je dokumentacija.[11] Pretpostavlja se da je nalaz zapravo plaća nekog vojnika, koji je živio u Dobroj Vodi, a plaću je morao skriti u bijegu pred naletom Osmanlija.[11] Upravo oko 1506. bilježe se prvi pljačkaški upadi osmanlijskih akindžija na okolicu, čime počinje razdoblje života mjesta "na granici", sve do 17. stoljeća i mletačkih osvajanja.[11]

Novi vijek[uredi VE | uredi]

1636. Dobra Voda broji oko 400 katolika, i u to vrijeme je jedno od većih naselja u okolici (za usporedbu, u Pristegu je tada živjelo 240 katolika).[5] U sedamdeset godina, do 1709., populacija je s 400 stanovnika pala na svega 4 obitelji, što je jasan pokazatelj neke katastrofe.

Zapisano je da su godine 1641. neki Tišnjani i Jezerani u više navrata, u ortaštvu s dva turska podanika iz Dobre Vode, opljačkali pastire na otoku Žutu.[13]

Dobra Voda na austro-ugarskom zemljovidu, 1910., označena kao "Babić"

Devetnaesto stoljeće[uredi VE | uredi]

Postupno se srednjovjekovna Dobra Voda napušta, a naselje se izmješta oko 800 metara zapadno, prema Pristegu. Tu, sjeverozapadno od središta današnjeg sela, sačuvan je napušteni dio sela iz 19./20. st. U trećoj vojnoj topografskoj izmjeri Austro-Ugarske 1910. zabilježeno je upravo to, danas napušteno naselje, i to ne pod nazivom Dobra Voda, nego "Babić".[14] To znači da je tada najveći broj stanovnika mjesta nosio upravo to prezime.

Prvi svjetski rat[uredi VE | uredi]

U Prvom svjetskom ratu, stanovnici Dobre Vode, kao i svi stanovnici zadarskog okružja, bili su uključeni u 22. i 23. domobransku pješačku pukovniju.[15] Po objavi rata Srbiji obje su pukovnije angažirane na jugoistočnom bojištu, kada su počele s borbenim djelovanjima prema Srbiji i Crnoj Gori, dok je jedan bataljun 22. pješačke pukovnije poslan u Galiciju, na Istočni front.[15] Teške borbe s velikim gubitcima vodile su se na planini Zajčici i Milenkovom kamenu na Drini. U sklopu Potierove ofenzive uspjele su se probiti u unutrašnjost Srbije do Šapca i Užica. U ovim bitkama sa Srbijom obje "zadarske" pukovnije imale su, kao i čitava austro-ugarska vojska, velike gubitke. 1915. prebačene su na Soču, na talijansku bojišnicu, gdje ostaju do kraja rata.[15]

Drugi svjetski rat[uredi VE | uredi]

Dobra Voda je odmah po početku rata u Jugoslaviji, u travnju 1941., okupirana i priključena, zajedno s cijelim Ravnim kotarima, fašističkoj Italiji. Mještani su se pojedinačno priključivali NOP-u, ustašama, a bilo je slučajeva, i talijanaškim batinašima. 1943., kapitulacijom Italije, prostor je pod kontrolom i Nijemaca i partizana. Partizani vrše poluprisilnu mobilizaciju, te postupno sve više stanovništva silom prilika odlazi u partizane kako se rat približavao kraju. U mjestu nije postojao Narodnooslobodilački odbor, već je NOO Radašinovci bio nadležan za ovo područje. U borbama kod Vrane i u borbama za oslobođenje Benkovca u srpnju 1944. bilo je borbenih djelovanja i u samom mjestu.[16] U noći na 14. srpnja 1944. 6. dalmatinska brigada smješta stožer svog 2. bataljuna i rezervne odrede u Dobroj Vodi.[16] Već u zoru 14. srpnja njemačka 92. motorizirana brigada, dijelovi divizije Brandenburg i dijelovi 864. pješačke pukovnije sa 7. ustaškom brigadom kreću u akciju "čišćenja terena", nastupajući iz pravca Donjih Lepura i prolazeći kroz Dobru Vodu.[16] Pred njima se partizanske jedinice povlače na Bašićevu glavu između Dobre Vode i Radašinovaca i dalje prema Vranskom jezeru.[16] Nakon oslobođenja Benkovca 10. rujna 1944. prostor je stavljen konačno pod kontrolu partizanskih jedinica.[16]

Za vrijeme poraća, bilo je bivših pripadnika domobranskih i ustaških postrojbi koji su se skrivali po lokalnom kršu i šumama, kao svojevrsni Zeleni kadar, tražeći i kradući hranu i odjeću od lokalnog stanovništva. Posljednjeg "špiljara", kako ih je narod zvao, ubila je milicija početkom pedesetih.

Domovinski rat[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

U Dobroj Vodi 1729. rodio se fra Josip Babić († Visovac, 1. lipnja 1816.), dva puta gvardijan franjevačkog samostana na Visovcu, (1787.-1789. i 1800.-1803.). Zaslužan je za Visovac zbog tolikih dobročinstava učinjenih samostanu ("ob tota beneficia praestita conventui"), kako pišu franjevački ljetopisci.[5] Pokopan je u crkvi na Visovcu pred malim Gospinim oltarom.[5]

Politika[uredi VE | uredi]

U mjestu nije formiran mjesni odbor na lokalnim izborima 2010. jer se nijedna lista nije kandidirala.[17]

Šport[uredi VE | uredi]

Prije Domovinskog rata, u mjestu se okupljao amaterski nogometni sastav Polet. Danas u selu postoji asfaltirano nogometno igralište (izgrađeno 2003.) i boćalište pored zgrade nekadašnje osnovne škole.[8]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Feldbauer, Božidar: Leksikon naselja Hrvatske, Prvi svezak: A - LJ, Zagreb, 2004.
  2. 2,0 2,1 Mario Pokrivač, struč. spec. ing. sec. – zaštita okoliša, dipl. ing. prom.: Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: – Aerodrom Stankovci, Općina Stankovci
  3. 3,0 3,1 3,2 Zemljovid PP Vransko jezero
  4. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 Bačić, fra Stanko; 1995., Franjevci u zadarskoj nadbiskupiji i ninskoj biskupiji
  6. Zidex d.o.o. - o nama
  7. Vjesnik.hr: »Zimski vez« za male zrakoplove u Ravnim kotarima
  8. 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 Dobar život pred Dobrom Vodom, Slobodna Dalmacija, 8.12.2003.
  9. Stankovci: Ako ne baš Las Vegas, mogli bismo postati mali Monako, Večernji list, 02.04.2012
  10. 10,0 10,1 10,2 10,3 Zadarska nadbiskupija, župa Radašinovci
  11. 11,0 11,1 11,2 11,3 11,4 11,5 Šeparović, Tomislav; 2005., Skupni nalaz mletačkog novca iz Dobre Vode kod Benkovca, Starohrvatska prosvjeta (Split), 3.s. (0351-4536) 32 (2005); 237-243
  12. 12,0 12,1 12,2 12,3 12,4 12,5 12,6 Smiljanić, Franjo; 1995., Teritorij i granice Lučke županije u ranom srednjem vijeku, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 35(22), 205-256
  13. Juran, Kristijan; 2005., Kad i u kojim povijesnim okolnostima Murterini i Betinjani dolaze na Kornate?, Povijesni prilozi, br. 28., UDK 949.75, 28 (2005); 135-151
  14. Generalni zemljovid Srednje Europe, list 33-44, Zadar
  15. 15,0 15,1 15,2 Izložba za 90. godišnjicu svršetka Prvog svjetskog rata, Zadarski list, 11.11.2008.
  16. 16,0 16,1 16,2 16,3 16,4 Danilo Damjanović: Šesta dalmatinska udarna brigada
  17. Benkovac: Od 36, HDZ vlast osvojio u 22 mjesna odbora, Zadarski list, 01.06.2010.
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.