Dobra Voda (Benkovac)

Koordinate: 43°55′47″N 15°39′01″E / 43.929692°N 15.650353°E / 43.929692; 15.650353
Izvor: Wikipedija
Dobra Voda
Crkva sv. Mihovila u Dobroj Vodi
Država Hrvatska
Županija Zadarska
Općina/grad Grad Benkovac
Površina[1]3,5 km2
Visina165 mnm
Koordinate43°55′47″N 15°39′01″E / 43.929692°N 15.650353°E / 43.929692; 15.650353
Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno79
– gustoća23 st./km2
Poštanski broj23 422 Stankovci
Pozivni broj023 631
AutooznakaZD

Zemljovid

Dobra Voda na zemljovidu Hrvatske
Dobra Voda
Dobra Voda

Dobra Voda na zemljovidu Hrvatske

Dobra Voda je selo kraj Stankovaca, na području Grada Benkovca, u Zadarskoj županiji.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Dobra Voda s okolicom

Mjesto se nalazi u Ravnim kotarima, 6 km od Stankovaca, 16 km od Benkovca[3] i na samoj granici Općine Stankovci i Grada Benkovca. Južno od sela nalaze se Radašinovci, a sjeverozapadno Pristeg.

Dobra Voda se nalazi u blizini Vranskog jezera. Sjeveroistočno od naselja teče povremeni potok Dobra Voda koji napaja istoimeni bunar, po kojem je selo dobilo ime. Selo je okruženo šumom i šikarom hrasta medunca i bjelograba te mediteranskim vlažnim visokim travnjacima.[4] Šuma medunca i bjelograba Gajine na turističkom zemljovidu Parka Prirode Vransko jezero označena je kao šumski rezervat.[5]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Naselje Dobra Voda: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
46
49
47
43
85
160
187
201
197
198
171
114
113
79
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. nastalo izdvajanjem dijela naselja Radošinovci u kojemu su sadržani podaci za 1869., 1921. i 1931. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


U mjestu su 1709. živjele obitelji Augustina i Jure Guberine, Rade Kužića/Brčića i Ivana Markoševića.[6] Zanimljivo je primijetiti da nijedno prezime koje nalazimo u mletačkom popisu mjesta 1709. nije preživjelo sljedećih 150 godina, u kojima na tom prostoru nije bilo osvajanja ni izravnih borbi. Razloge valja tražiti u kakvoj nepogodi ili selidbi. 1911. tu prebiva 9 obitelji, a 1928. 14 obitelji s 92 osobe.[6] Danas u selu nalazimo prezimena Babić, Čačić, Miletić, Orlović, Rakić, Rogić, Šimunac, Vrkić i Zulić. Svi stanovnici su Hrvati i katolici.


Gospodarstvo i infrastruktura[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo se bavi vinogradarstvom, poljoprivredom, stočarstvom i obrtom (galvanizacijom, tvrtka Zidex).[3][7] Selo ima telefonsku centralu, vodovod (od 1988.) i trafostanicu (od 1972.) Sve ceste s kojima je Dobra Voda povezana s drugim naseljima, kao i ulice u samom mjestu, asfaltirane su.[8] Šire područje Dobre Vode treće je po broju sunčanih sati (2.625) u Hrvatskoj.[9] Kroz Dobru Vodu prolazi turistička biciklistička ruta, namijenjena aktivnijim turistima koji se odmaraju na biogradskoj i pirovačkoj obali.[5]

U izravnoj blizini Dobre Vode (800 m od granice šireg zahvata i 5,8 km od središta) planira se graditi aerodrom Stankovci.[4][10]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Postoji i zgrada mjesne osnovne škole, koja je nekada bila u uporabi. Tijekom godina bila je devastirana, a zaštićena je od daljnjeg propadanja nakon Domovinskog rata.[8]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Lokalitet Dobra Voda, ostatci crkve sv. Jeronima

Srednji vijek[uredi | uredi kôd]

Dobra Voda je vrlo staro naselje. U Srednjem vijeku nalazila se u graničnom području prostora pod vlašću hrvatsko-ugarskih vladara i mletačkog teritorija, točnije Vranskog distrikta.[11] Spominje se u ispravama već 1390. pri određivanju granica danas nestalog sela Šušnja, ali to zasigurno nije najstariji spomen.[12] Sačuvani su dokumenti koji spominju mjesto i 1394.[12] 1396. jednom ispravom određuju se granice sela Dobra Voda, koje je spadalo pod Skradinsku biskupiju.[12] 1402. selo je pripadalo Ostrovičkom kneštvu.[12] Tijekom 14. i 15. st. hrvatsko pleme Prklja tu je imalo posjede.[12] Mjesto se zatim spominje 1479. kao posjed plemića Keglevića.[13][12]

Ranosrednjovjekovna Dobra Voda je ležala u izravnoj blizini stare lučke ceste (pravac Zadar-Zaton kraj Šibenika), današnje ceste D27 (Benkovac-Stankovci).[11] Bila je okružena danas nestalim selima Ušljevas, Ljuborci, Kljakovci, Ritičani, Šušanj.[12] Ostatci stare Dobre Vode s grobljem i temeljima crkve sv. Jeronima su i danas vidljivi sjeveroistočno od današnjeg sela, uz potok i bunar Dobra Voda. Taj je arheološki lokalitet na turističkom zemljovidu Parka Prirode Vransko jezero označen kao starohrvatsko naselje.[5]

1929. u Dobroj Vodi dogodilo se slučajno otkriće 38 mletačkih srebrnih kovanica s likovima duždeva, pomoću kojih je nalaz datiran od 1471. do 1521.[11] Nalaz je bio pohranjen u Arheološkom muzeju u Splitu, koji ga je otkupio od nalaznika, no do danas nalaz je nestao. Jedino što je ostalo je dokumentacija.[11] Pretpostavlja se da je nalaz zapravo plaća nekog vojnika, koji je živio u Dobroj Vodi, a plaću je morao skriti u bijegu pred naletom Osmanlija.[11] Upravo oko 1506. bilježe se prvi pljačkaški upadi osmanlijskih akindžija na okolicu, čime počinje razdoblje života mjesta "na granici", sve do 17. stoljeća i mletačkih osvajanja.[11]

Novi vijek[uredi | uredi kôd]

1636. Dobra Voda ima oko 400 katolika, i u to vrijeme je jedno od većih naselja u okolici (za usporedbu, u Pristegu je tada živjelo 240 katolika).[6] U sedamdeset godina, do 1709., populacija je s 400 stanovnika pala na svega 4 obitelji, što je jasan pokazatelj neke katastrofe.

Zapisano je da su godine 1641. neki Tišnjani i Jezerani u više navrata, u ortaštvu s dva turska podanika iz Dobre Vode, opljačkali pastire na otoku Žutu.[14]

Dobra Voda na austrougarskom zemljovidu, 1910., označena kao "Babić"

Devetnaesto stoljeće[uredi | uredi kôd]

Postupno se srednjovjekovna Dobra Voda napušta, a naselje se izmješta oko 800 metara zapadno, prema Pristegu. Tu, sjeverozapadno od središta današnjeg sela, sačuvan je napušteni dio sela iz 19./20. st. U trećoj vojnoj topografskoj izmjeri Austro-Ugarske 1910. zabilježeno je upravo to, danas napušteno naselje, i to ne pod nazivom Dobra Voda, nego "Babić".[15] To znači da je tada najveći broj stanovnika mjesta nosio upravo to prezime.

Prvi svjetski rat[uredi | uredi kôd]

U Prvom svjetskom ratu, stanovnici Dobre Vode, kao i svi stanovnici zadarskog okružja, bili su uključeni u 22. i 23. domobransku pješačku pukovniju.[16] Po objavi rata Srbiji obje su pukovnije angažirane na jugoistočnom bojištu, kada su počele s borbenim djelovanjima prema Srbiji i Crnoj Gori, dok je jedan bataljun 22. pješačke pukovnije poslan u Galiciju, na Istočni front.[16] Teške borbe s velikim gubitcima vodile su se na planini Zajčici i Milenkovom kamenu na Drini. U sklopu Potierove ofenzive uspjele su se probiti u unutrašnjost Srbije do Šapca i Užica. U ovim bitkama sa Srbijom obje "zadarske" pukovnije imale su, kao i čitava Austrougarska vojska, velike gubitke. Godine 1915. prebačene su na Soču, na talijansku bojišnicu, gdje ostaju do kraja rata.[16]

Drugi svjetski rat[uredi | uredi kôd]

Dobra Voda je odmah po početku rata u Jugoslaviji, u travnju 1941., okupirana i priključena, zajedno s cijelim Ravnim kotarima, fašističkoj Italiji. Mještani su se pojedinačno priključivali NOP-u, ustašama, a bilo je slučajeva, i talijanaškim batinašima. 1943., kapitulacijom Italije, prostor je pod kontrolom i Nijemaca i partizana. Partizani vrše poluprisilnu mobilizaciju, te postupno sve više stanovništva silom prilika odlazi u partizane kako se rat približavao kraju. U mjestu nije postojao Narodnooslobodilački odbor, već je NOO Radašinovci bio nadležan za ovo područje. U borbama kod Vrane i u borbama za oslobođenje Benkovca u srpnju 1944. bilo je borbenih djelovanja i u samom mjestu.[17] U noći na 14. srpnja 1944. 6. dalmatinska brigada smješta stožer svog 2. bataljuna i rezervne odrede u Dobroj Vodi.[17] Već u zoru 14. srpnja njemačka 92. motorizirana brigada, dijelovi divizije Brandenburg i dijelovi 864. pješačke pukovnije sa 7. ustaškom brigadom kreću u akciju "čišćenja terena", nastupajući iz pravca Donjih Lepura i prolazeći kroz Dobru Vodu.[17] Pred njima se partizanske jedinice povlače na Bašićevu glavu između Dobre Vode i Radašinovaca i dalje prema Vranskom jezeru.[17] Nakon oslobođenja Benkovca 10. rujna 1944. prostor je stavljen konačno pod kontrolu partizanskih jedinica.[17]

Za vrijeme poraća, bilo je bivših pripadnika domobranskih i ustaških postrojbi koji su se skrivali po lokalnom kršu i šumama, kao svojevrsni Zeleni kadar, tražeći i kradući hranu i odjeću od lokalnog stanovništva. Posljednjeg "špiljara", kako ih je narod zvao, ubila je milicija početkom pedesetih.

Domovinski rat[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Politika[uredi | uredi kôd]

U mjestu nije formiran mjesni odbor na lokalnim izborima 2010. jer se nijedna lista nije kandidirala.[18]

Šport[uredi | uredi kôd]

Prije Domovinskog rata, u mjestu se okupljao amaterski nogometni sastav Polet. Danas u selu postoji asfaltirano nogometno igralište (izgrađeno 2003.) i boćalište pored zgrade nekadašnje osnovne škole.[8]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ a b Feldbauer, Božidar: Leksikon naselja Hrvatske, Prvi svezak: A - LJ, Zagreb, 2004.
  4. ↑ a b Mario Pokrivač, struč. spec. ing. sec. – zaštita okoliša, dipl. ing. prom.: Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: – Aerodrom Stankovci, Općina Stankovci
  5. ↑ a b c Zemljovid PP Vransko jezero (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 17. veljače 2012. Pristupljeno 22. travnja 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. ↑ a b c d e Bačić, fra Stanko; 1995., Franjevci u zadarskoj nadbiskupiji i ninskoj biskupiji
  7. ↑ Zidex d.o.o. - o nama. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. lipnja 2009. Pristupljeno 4. prosinca 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  8. ↑ a b c d e Dobar život pred Dobrom Vodom, Slobodna Dalmacija, 8.12.2003.
  9. ↑ Stankovci: Ako ne baš Las Vegas, mogli bismo postati mali Monako, Večernji list, 02.04.2012
  10. ↑ Vjesnik.hr: »Zimski vez« za male zrakoplove u Ravnim kotarima. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. studenoga 2011. Pristupljeno 28. studenoga 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  11. ↑ a b c d e f Šeparović, Tomislav; 2005., Skupni nalaz mletačkog novca iz Dobre Vode kod Benkovca, Starohrvatska prosvjeta (Split), 3.s. (0351-4536) 32 (2005); 237-243
  12. ↑ a b c d e f g Smiljanić, Franjo; 1995., Teritorij i granice Lučke županije u ranom srednjem vijeku, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 35(22), 205-256
  13. ↑ a b c d Zadarska nadbiskupija, župa Radašinovci. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. prosinca 2011. Pristupljeno 27. travnja 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  14. ↑ Juran, Kristijan; 2005., Kad i u kojim povijesnim okolnostima Murterini i Betinjani dolaze na Kornate?, Povijesni prilozi, br. 28., UDK 949.75, 28 (2005); 135-151
  15. ↑ Generalni zemljovid Srednje Europe, list 33-44, Zadar
  16. ↑ a b c Izložba za 90. godišnjicu svršetka Prvog svjetskog rata, Zadarski list, 11.11.2008. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. rujna 2014. Pristupljeno 4. prosinca 2011.
  17. ↑ a b c d e Danilo Damjanović: Šesta dalmatinska udarna brigada
  18. ↑ Benkovac: Od 36, HDZ vlast osvojio u 22 mjesna odbora, Zadarski list, 01.06.2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. kolovoza 2013. Pristupljeno 5. prosinca 2011.
v • u
Naselja u sastavu Grada Benkovca
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dobra_Voda_(Benkovac)&oldid=6827110"