Prijeđi na sadržaj

Brgud

Brgud
Brgud-kula, turska kula u Brgudu
Država Hrvatska
Županija Zadarska
Općina/gradBenkovac

Površina23,4 km2[1]
Koordinate44°01′59″N 15°43′01″E / 44.033°N 15.717°E / 44.033; 15.717

Stanovništvo (2021.)
Ukupno21[2]
– gustoća1 st./km2

Odredišna pošta23421 Bjelina[3]
Pozivni broj+385 (0)23
AutooznakaZD

Zemljovid

Brgud na zemljovidu Hrvatske
Brgud
Brgud

Brgud na zemljovidu Hrvatske

Brgud je selo u sastavu Grada Benkovca u gornjoj Bukovici. Nalazi se oko 10 km sjeveroistočno od grada Benkovca.

Kulturna baština

[uredi | uredi kôd]
Groblje i crkva sv. Lazara u Brgudu
Ikonostas u Crkvi Sv. Prepodobnog Lazara

Brgud je tipično naselje gornje Bukovice smješteno u krajnje oskudnom, kamenitom pejzažu. Raštrkano, sada uglavnom prazno selo prostorno najbolje definira srednjovjekovna kula cindriličnog oblika i crkva sv. Lazara, prvobitno sagrađena 1682. godine. Sadašnja građevina Crkve sv. Prepodobnog Lazara, okružena karakterističnom crnogoricom, dovršena je 1861. godine, o čemu svjedoči natpis na južnim vratima crkve gdje su se uz ovu godinu našla i tri latinicom ispisana inicijala. Oblikom hram slijedi tradicionalne oblike jednobrodne crkve sa polukružnom apsidom na istoku i zvonikom na preslicu sa zapadne strane. Svi prozori na podužnim zidovima, kao i onaj na pročelju, izvedeni su kao okulusi, dok su na apsidu postavljene tri uske monofore. Zidovi su rađeni od fino tesanih kamenih kvadera u vodoravnom poretku. Ikonostas se sastojao od skromno slikanih ikona nepoznatog autora. Sama crkva je okružena starijim grobljem, što je vidljivo po rasteru i oblicima ploča, u kojem posebnost čine nadgrobni spomenici sa reljefnim, naivnim likovnim predstavama.[4]

Arheološko područje Gradina Jarebinjak[5]

[uredi | uredi kôd]

Položaj Jarebinjak (ili Jarebnjak, kako se još navodi u literaturi), pri ubikaciji naselja na rimskim komunikacijama na području sjeverne Dalmacije najčešće se povezuje s rimskim naseljem Alveria. Sudeći prema arheološkim ostatcima vidljivim na terenu kao i dosad poznatim sitnim arheološkim nalazima, očito je da je naseljavanje gradine Jarebinjak u neprekinutom kontinuitetu bilo od željeznoga doba do srednjega vijeka. Nalaz gepidske fibule potvrđuje da ju je u vrijeme istočnogotske vladavine naseljavao i germanski živalj.[6]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Na popisu stanovništva 2021. godine, Brgud je imao 20 stanovnika. Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Brgud je imalo 611 stanovnika, od čega se 607 izjašnjavalo kao Srbi, 2 kao Hrvati, i 2 koji se nisu izjasnili za nacionalnu pripadnost[7]. U kolovozu 1995. godine Brgud je ostao prazan nakon bijega srpskog stanovništva tijekom u operacije Oluja Hrvatske vojske.

Broj stanovnika po popisima[8]
18571869188018901900191019211931194819531961197119811991200120112021
38366144651964965095775670774978676270961131320

Napomena: U 1869. sadrži podatke za naselje Rodaljice.

Naselje Brgud: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
383
661
446
519
649
650
957
756
707
749
786
762
709
611
3
13
21
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1869. sadrži podatke za naselje Rodaljice. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Prezimena

[uredi | uredi kôd]

Prezimena iz Brguda su[9]:

  • Baljak — pravoslavci, slave Svetog Luku
  • Banić — pravoslavci, slave Svetog Stefana Dečanskog
  • Blanuša — pravoslavci, slave Svetog Jovana
  • Vitas — pravoslavci, slave Svetog Stefana Dečanskog i Svetog Arhangela Mihaila
  • Graovac — pravoslavci, slave Svetog Luku i Svetog Stefana Dečanskog
  • Matić — pravoslavci, slave Svetog Arhangela Mihaila
  • Tampolja — pravoslavci, slave Svetog Kozmu i Damjana
  • Ćalić — pravoslavci, slave Svetog Jovana
  • Uzelac — pravoslavci, slave Svetog Nikolu

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Predovan, Josip, Marina Jurjević, Marin Ćurković, Marko Šarić i Branko Čolović. 2013. Bukovica i Ravni kotari / vodič kroz kulturnu baštinu. Sveučilište u Zagrebu. Zagreb. ISBN 978-953-6002-70-2
  5. http://www.mzopu.hr/doc/PPZHR2010/13-Zadar/00-Zadar-ID12-2006.pdf[neaktivna poveznica]
  6. https://hrcak.srce.hr/clanak/108762
  7. Gelo, Jakov. 1998. Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Zagreb. ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9
  8. - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
  9. Benkovac: Prezimena Pristupljeno 18. travnja 2013.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Brgud

Born in Dalmatia. 11. ožujka 2022. Selo Brgud kod Benkovca. Born in Dalmatia. YouTube. (pristupljeno 14. kolovoza 2022.)


Članak Brgud koji govori o naselju u Hrvatskoj je mrva. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.