Donji Kašić

Koordinate: 44°09′04″N 15°28′23″E / 44.151°N 15.473°E / 44.151; 15.473
Izvor: Wikipedija
Donji Kašić
Donji Kašić na karti Hrvatska
Donji Kašić
Donji Kašić
Donji Kašić na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zadarska
Općina/Grad Benkovac
Zemljopisne koordinate 44°09′04″N 15°28′23″E / 44.151°N 15.473°E / 44.151; 15.473
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 63
Broj stanovnika
Donji Kašić (Benkovac, Zadarska) [uredi]
2001.
2011. 63
2021. 69
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta 23420 Benkovac
Pozivni broj + 385 (0)23
Autooznaka ZD
Donji Kašić na karti Zadarska županija
Donji Kašić
Donji Kašić
Donji Kašić na zemljovidu Zadarske županije

Donji Kašić je naselje u Ravnim kotarima i koje u administrativnom sastavu, pripada gradu Benkovcu.

Kašić se nalazi 20 km sjeveroistočno od grada Zadra i 15 km sjeverozapadno od grada Benkovca a susjedna sela su mu Islam Grčki, Paljuv, Smilčić i Donje Biljane.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Donji Kašić nastaje od dijela stanovništva žegarskih zaseoka koji su se 1647. godine pod vodstvom harambaše Janka Mitrovića (oca Janković Stojana, Ilije i Zaviše) naselili u Ravne kotare, najprije u Budin (bivše naselje na prostoru Podgradine)[1], a 1670. godine naseljavaju Islam, Kašić i Zemunik. [nedostaje izvor]

Prvi put Kašić se spominje 1683. godine kao mjesto održavanja morlačkog zbora kotarskih uskoka (po predanju na mjestu današnje crkve Sv. Ilije) na kojem je donesena odluka o ustanku kotarskih uskoka i oslobađanju Dalmacije od Turaka. Organizator ustanka i prvi vođa morlačkih ratnika Ravnih kotara je bio Ilija Janković, a malo kasnije su mu se posle neuspješnog odvraćanja pridružila i braća, kotarski serdari Stojan Janković i Zaviša Janković, obojica mletački kapetani i kavaljeri Sv. Marka. Ravnokotarani u Kandijskom ratu (1645. – 1669.) sudjeluju u obrani Šibenika i Zadra, kao i u oslobađanju Klisa, a kasnije u Morejskom ratu ( 1684. – 1699.) u oslobađanju Obrovca, Plavna, Ostrovice, Benkovca, Drniša, Skradina, Knina, Sinja, Zadvarja i Makarske. [nedostaje izvor]

Oslobođeni krajevi Dalmacije su najprije Karlovačkim mirom (1699.) a kasnije Požarevačkim mirom (1718.) i novim razgraničenjem između Turske i Mletaka, linijom Mocenigo, pripali Mletačkoj Republici.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Naselje Donji Kašić: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
218
253
196
230
317
545
482
711
750
846
823
810
765
4
63
69
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1948. iskazivano pod imenom Kašić. U 1869. podaci su sadržani u naselju Islam Grčki. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Crkva[uredi | uredi kôd]

U Kašiću se nalazi parohijska pravoslavna crkva Sv. Ilije sagrađena 1872. godine s pomjesnim crkvenim grobljem, koje pripada stanovnicima Islama Latinskog i Grčkog, Kašića i Veljana. Paroh crkve je protonamjesnik Mile Savičić.

Crkva se obnavlja nakon velikih oštećenja u Domovinskom ratu 1991. – 1995. dobrovoljnim prilozima sadašnjih i raseljenih stanovnika Islama Latinskog i Grčkog, Kašića, Veljana, Zemunika i drugih ravnokotarskih sela. Svake godine, ispred crkve, na dan 2. kolovoza se održava veliki narodni zbor u slavu proroka Sv. Ilije.

Šesterolisna crkva[uredi | uredi kôd]

Na lokalitetu Mastirine se nalazi arheološki istražena crkva šesterolisnog tlocrta sagrađena u 9. stolječu, posvećena vjerojatno Sv. Mihovilu Arhanđelu. Crkvu je istraživao Stjepan Gunjača u razdoblju 1955. – 57. i rezultati istraživanja publicirao Dušan Jelovina (1982.) i Vedrana Delonga (1988.). Crkva na Mastirinama je jedna od skupini nekoliko šesterolisnih dalmatinskih crkava koje možemo naći u Hrvatskoj u Pridrazi, Škabrnji, Trogiru, Splitu, Brnazima i Zadru i u Rogačićima u Bosni. Ove crkve predstavljaju izraziti regionalni građevinski tip predromaničke sakralne arhitekture u ranosrednjovjekovnoj Dalmaciji.

Izvori i literatura[uredi | uredi kôd]

  • Histiografija.hr. Portal hrvatske histiografije. Historijski zbornik 5 (1952) Istorija kotarskih uskoka 1646–1749, sveska I–II, sabrao i objavio dr. Boško Desnica. Autor Branko Sučević.
  • Novak, Grga, Prošlost Dalmacije, knjiga prva i druga, Split, 2004.
  • Fortis, Alberto, Put po Dalmaciji 1774., priredio Dr. Josip Bratulić 1984.
  • Jelovina, Dušan, Starohrvatsko groblje na „Mastirinama“ u selu Kašiću kod Zadra. In Starohrvatska prosvjeta 12, 1982, s. 36-66.
  • Delonga, Vedrana, Starohrvatska crkva na "Mastirinama" u Kašiću kod Zadra. In Starohrvatksa prosvjeta 18, 1988, s. 39-89.
  1. Podgradina | Zadarske nadbiskupije. zupe.zadarskanadbiskupija.hr. Pristupljeno 26. listopada 2022.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Donji Kašić koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.