Zagrad (Benkovac)
Zagrad | |
---|---|
Zagrad na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | Zadarska |
Općina/Grad | Benkovac |
Najbliži (veći) grad | Benkovac |
Površina | 7,75 km² |
Nadmorska visina | 114 m |
Zemljopisne koordinate | 44°03′28″N 15°30′41″E / 44.057862°N 15.511494°E |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 85 |
Broj stanovnika Zagrad (Benkovac, Zadarska) [uredi] | |
2001. | |
2011. | 85 |
2021. | 49 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
Pošta | 23223 Škabrnja |
Pozivni broj | 023 |
Autooznaka | ZD |
Zagrad je selo u Zadarskoj županiji. Nalazi se 12 km zapadno od Benkovca i 25 km istočno od Zadra.
Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]
Upravnom organizacijom dijelom je Grada Benkovca.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
broj stanovnika | 93 | 102 | 70 | 176 | 423 | 287 | 332 | 329 | 497 | 426 | 103 | 85 | 49 | ||||
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Gospodarska aktivnost je usmjerena na ekološki uzgoj maslina i proizvodnju extra kvalitetnog maslinovog ulja, vinogradarstvo i vinarstvo, voćarstvo i pčelarstvo te u manjem dijelu uzgoj povrtlarskih kultura. O kvaliteti proizvoda svjedoče nagrade i priznanja koja proizvođači iz Zagrada redovito osvajaju na degustacijama ulja, vina ili meda,
U novije vrijeme, zahvaljujući neposrednoj blizini mora i očuvanom prirodnom krajobrazu se intenzivira i djelatnost ekološke poljoprivrede i seoskog turizma te je pri HTZ registrirano nekoliko objekata tipa luksuznih kuća za najam.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Zagrad svoje ime duguje činjenici da se nalazi u podnožju gradine (brda na kojem se prema povijesnim izvorima od 1.-7. st.n.e., nalazilo rimsko naselje Nadinium, a i Zagrad je sam do 1991. godine pripadao pod Nadin, kao jedan od zaseoka Nadina da bi se 1991. godine izdvojio kao zasebno selo.
Mjesto Zagrad se spominje u austro-ugarskom popisu stanovništva iz 1880. godine kad je brojalo 92 stanovnika.
Sastav stanovništva u Zagradu je do 1991. godine bio mješovit i činilo ga je po popisu iz 1991. godine oko 430 stanovnika od čega je srpsko staovništvo bilo većinsko s otprilike 60 %.
Od rujna 1991. godine je počelo zarobljavanje te odvođenje u zatvor u Kninu i protjerivanje hrvatskog stanovništva Zagrada, od strane srpskih pobunjenika. Nakon okupacije i pada Nadina, 19. studenoga 1991. i u Zagrad je u potpunosti zapriječen prilaz hrvatskom stanovništvu, čija je imovina tokom četiri godine okupacije, (1991.-1995.) u potpunosti opljačkana i devastirana od strane srpskih pobunjenika.
Već u prvim danima, nakon operacije Oluja, protjerano hrvatsko stanovništvo se vraća i kreće s obnovom uz pomoć institucija RH.
Na popisu stanovništva iz 2011. godine, Zagrad je brojao 85 stanovnika.
Danas je Zagrad mjesto s većinskim hrvatskim stanovništvom jer su ga Srbi napustili nakon operacije Oluja.
Promet[uredi | uredi kôd]
Nalazi se jugozapadno od autoceste kralja Tomislava, autoceste Split-Zagreb, a od izlaza Zadar II je udaljen 12 kilometara. Prometnica koja prolazi kroz selo je nakon Domovinskog rata asfaltirana u punom profilu te spada pod ingerenciju županijskih cesta.
Sjeverno od Zagrada prolazi željeznička pruga Zadar - Knin.
Izvori[uredi | uredi kôd]
|
![]() |
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |