Ali-aga Kučukalić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ali-aga Kučukalić
Ali-aga Kučukalić
Rođenje 1807., Čačak, Srbija
Smrt 1905., Brčko, Bosna i Hercegovina
Zanimanje poduzetnik
Portal: Životopis

Ali-aga Kučukalić (poznat i kao Alijaga Kučukalić; Čačak, 1807.Brčko, 1905.), bosanskohercegovački poduzetnik, mecena, humanista, dobrotvor i vakif bošnjačkog podrijetla. Jedan od najvećih dobrotvora ne samo u Brčkom, nego i u Bosni i Hercegovini.[1] Zauzima jedno od najznačajnijih mjesta u kulturnoj i općoj povijesti Brčkog.

Životopis[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kučukalići

Hotel Posavina u Brčkom
Palača Ali-age Kučukalića u Brčkom
Mezar Ali-age Kučukalića u Brčkom

Ali-aga Kučukalić je rođen je 1807. godine u Čačku. Djedovi su mu bili spahije. Malo poslije Ali-aginog rođenja umro mu je otac Alija. Sa 14 godina je zajedno sa ostalim Bošnjacima protjeran iz Srbije. Njegova majka, koja je rano ostala bez muža, išla je sa skupinom Bošnjaka knezu Milošu Obrenoviću da ga mole da im ne oduzima imanja. Ipak, njihove molbe nisu uslišane, pa se obitelj zajedno sa ostalim Bošnjacima 1821. godine doselila u Brčko. Ali-aga, kao najstariji, preuzeo je brigu oko izdržavanja obitelji. Lovio je ribu na rijeci Savi i prodavao je, a sav višak novca je štedio. Sa svojih zarađenih 70 groša kupovao je sol koju je prodavao u Brčkom da bi, nakon nekog vremena, već imao svoju vlastitu karavanu koja je dovozila sol iz Tuzle u Brčko koju je Ali-aga prodavao širom Bosne i Hercegovine. Potom dolazi trgovina šljivom na veliko, izgradnja hana (prenoćišta) kod Hadži Pašine džamije u naselju Kolobara, onda Velikog hana sa sedam soba koji se nalazio na carini Osmansko Carstvo-Austrijsko Carstvo. Poslije ovih investicija Ali-aga 1891. godine podiže zgradu hotel Posavina, koja je u to vrijeme po svojoj arhitekturi i smještajnim kapacitetima bila hotel visoke kategorije. Danas je to jedna od reprezentativnih zgrada u Brčkom. Nasljednici Ali-age Kučukalića će ovaj hotel prodati Franzu Brezoviću.

Izgradio je zgrade na Konačkom brdu u Brčkom. Jedna od njih je poznata kao Sreski sud. Na tom mjestu je danas Zanatski centar, a druga zgrada Palača Ali-age Kučukalića, koju će Brčaci poslije prozvati Palača Palestina. Kupio je čitavu ulicu u kojoj su bile male zgrade od ćerpiča, koju su Brčaci nazvali Ćerpić mahala. Te ćerpičare Ali-aga je srušio i napravio osam kuća na sprat u koje je smjestio siromašne osobe iz Brčkog. U blizini džamije Drvenija Ali-aga je sagradio deset prizemnih zgrada, kaldrmisao ulicu i u te zgrade smjestio brčansku sirotinju. Ta ulica je Brčacima poznata kao Ali-agin šor.

Izgradio je i most na rijeci Brci ispočetka poznat kao Muška ćuprija a kasnije i kao Ali-agina ćuprija. Ćuprija je prvo bila od drveta, a kasnije će Ali-aga u Pešti kupiti gvozdenu ćupriju i postaviti je na mjesto stare, koju će brčanske vlasti pred rat u Bosni i Hercegovini odnijeti u brčansko naselje Fazanerija gdje je trebala biti postavljena.

Ali-aga Kučukalić je umro 1905. godine u Brčkom. Naslijedili su ga dvoje djece iz prvog braka i šestero iz drugog. Njegovi nasljednici su rasprodali svo bogatstvo, osim onog koje je Ali-aga Kučukalić uvakufio.

Kučukalići su zanimljiv primjer jačanja i bogaćenja jedne bošnjačke obitelji koja je svoj imetak, vrijedan nekoliko stotina hiljada kruna, stekli na pošten način i isključivo kupovinom koja je do 1905. godine kada je Ali-aga umro, imala 140 kuća i poslovnih prostora u vrijednosti i do 100.000 kruna, preko stotinu kmetskih selišta i preko 15.550 dunuma zemlje i šuma, od toga 7.774 dunuma u kotaru Brčko.[2][3]

Vakuf[uredi VE | uredi]

Ruždija u Brčkom
Lokacija nekadašnje Čačak medrese, na čijoj lokaciji je sada izgrađen stambeno-poslovni objekat u Brčkom

Ali-aga Kučukalić je uvakufio imovinu velike materijalne vrijednosti u Brčkom, oko 30 čestica, među kojima kuće, dućane, kafane, magaze i dr. Najpoznatiji njegov vakuf je Ruždija koja i danas postoji. On i njegovi potomci u sagradili i uvakufuli i Mekteb ibtidaiju u kojem je danas smješten vrtić kao i Čačak medresu koja je u toku rata u Bosni i Hercegovini devastirana, a u prvoj poratnoj godini potpuno porušena. Zemljište na kome se ona nalazila nije vraćeno Islamskoj zajednici. Danas, na tom mjestu stoji novoizgrađeni stambeno-poslovni objekat.

Ali-aga Kučukalić je po vakufnami iz 1901. godine uvakufio sljedeće nekretnine: osam kuća na sprat sa vlastitim gradilištem ili bez njega, tri prizemne kuće, jednu kuću sa magazom, 18 dućana, jednu pekarnu, dvije kavane, jednu berbernicu, jednu prazno gradilište, jednu medresu i šest magaza ispod nje. Po spomenutoj vakufnami, koristonosne nekretnine davati pod zakup, kako je to uobičajno a posredstvom mutevelije. Od prihoda koji se nakupe, dovoljan iznos, a prema vremenu i prilikama, isplaćivati plate muallimima mekteba koji postoji u Brčkom, kao i podmirivati ostale potrebe spomenutog mekteba. Vakufnama je napisana na turskom jeziku i danas se čuva u Gazi Husrev-begovoj knjižnici u Sarajevu.

Pored imovine koju je uvakufio i koji se nalaze pobrojani u tom dokumentu, Ali-aga Kučukalić je uvakufio i druge vrijednosti a da nisu bile predmet vakufname. Uvakufio je i mezarje u Brčkom, koje se i danas koristi u te namjene. Ali-aga Kučukalić je uvakufio najveći dio površine aktuelnog mezarja, i to osam katastarskih čestica u ukupnoj površini od 23 dunuma i 962 m² . Kada se Gajret osnivao i Ali-aga se tu našao sa svojim dobrim darom, te mu pristupio kao dobrotvor. Također, bio je jedan od osnivača Islahijjeta u Brčkom.

Mekteb ibtidaija je svečano otvorena 28. rujna 1906. godine, a podignuta je iz prihoda uvakufljenih nekretnina Ali-age Kučukalića, koje je uvakufio 1901. godine. Muška i ženska ibtidaijja nisu bila dva objekta, nego jedan objekat koji i danas postoji, a u kojem su bili smješteni muški i ženski odjel ove ustanove. Jedna od veoma značajnih institucija u kulturnoj povijesti Brčkog jeste i Čačak medresa.[4] U dokumentima se navodi, da je Ali-aga Kučukalić podigao Čačak medresu sa 50.000 Kruna.[5]

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Ali-aga Kučukalić iako iznimno bogat čovjek, zadržao je svojstvo skromnosti i dobrohotnosti. Tako je jednom dobio depešu sa Bečkog dvora kojom se obavještava da će stići jedan od najviših carskih službenika da ga posjeti.

Tog dana je izašao Ali-aga na željezničku postaju da dočeka najavljenog gosta. Polako je šetao peronima i čekao vlak. Iz vlaka je izašao austrijski gospodin sa kuferom. Prišao mu je Ali-aga, ali mu se gospodin prvi obratio sa pitanjem: "Vi hoće meni biro grof Ali-aga pokazati. Ja bogato platiti". Ali-aga mu odgovori: "Ja hoće". Stranac se poče okretati oko sebe tražeći nekoga, pa reče: "Ja tražim nosač". Ali-aga opet odgovori: "Ja kofer nositi". "Hvala, ja platiti", reče stranac. Usput su šutili, pa austrijski činovnik reče: "Ja mogu slabo bosanska govoriti. Ja stid pred gospodin grof Ali-aga slabo govoriti". Kad su stigli pred vrata Ali-aginih velikih poslovnih prostorija, Ali-aga spusti kufer i reče: "Ovdje". Stranac izvadi vrećicu i bogato nagradi Ali-agu i uljudno se zahvali. Ali-aga izvadi ključeve iz džepa, otvori vrata i na besprijekornom njemačkom jeziku reče: "Izvolite ući". Stranac je bio zapanjen. Ali-aga reče: "Dobro došli, ja sam Ali-aga".

Stranac se postidi i zbuni u isto vrijeme: "Pa niste mi rekli da ste vi Ali-aga", na šta Ali-aga odgovori: "Pa vi ste mi rekli da tražite ured Ali-age i ja sam vas doveo. Tražili ste nosača i ja sam ponio vaše stvari. I vi ste pristojno platili. Vi ste došli kod mene u poslovnu posjetu, zar ne?"[6]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Iz prošlosti Brčkog: Ali-aga Kučukalić. dzematrahic.ba (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  2. Iz prošlosti Brčkog: Ali-aga Kučukalić. dzematrahic.ba (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  3. Uloga vakufa u razvoju Brčkog osvrtom na vakuf Ali-aga Kučukalića. dzematrahic.ba (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  4. Uloga vakufa u razvoju Brčkog osvrtom na vakuf Ali-aga Kučukalića. dzematrahic.ba (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  5. Brčanski vakifi. preporod-brcko.ba (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  6. Iz serijala istinite priče:Poslovnost i skromnost. bedrudingusic.wordpress.com (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]