Prijeđi na sadržaj

Bijača

Koordinate: 43°08′01″N 17°34′21″E / 43.133474°N 17.572409°E / 43.133474; 17.572409
Izvor: Wikipedija
Bijača

Crkva sv. Klare na Bijači
EntitetFederacija BiH
ŽupanijaZapadnohercegovačka županija
Općina/GradLjubuški

Koordinate43°08′01″N 17°34′21″E / 43.133474°N 17.572409°E / 43.133474; 17.572409

Stanovništvo
 – naselje (2013.)175

Zemljovid
Bijača na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Bijača
Bijača
Bijača na zemljovidu BiH

Bijača je naseljeno mjesto u sastavu grada Ljubuškoga, Federacija BiH.[1] Nalazi se neposredno uz autocestu A1.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

1991.

[uredi | uredi kôd]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[2]:

ukupno: 105

  • Hrvati - 99
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 6

2013.

[uredi | uredi kôd]

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 175

  • Hrvati - 171
  • Bošnjaci - 4

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Nekropola Dilić

[uredi | uredi kôd]
Nekropola na lokalitetu Dilić

Neposredno uz cestu Ljubuški - Vid, pored Bijače nalazi lokalitet nadgrobnih spomenika (naziva Dilić) koji su datirani u 14. i 15. stoljeće. Danas je sačuvanih 34 spomenika: 19 škrinja, 14 ploča te 1 sljemenjak, a od ukupnog broja, 17 ih je ukrašeno.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika lokalitet je 26. listopada 2010. proglasilo nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.,[3] te uvrstilo na popis ugroženih spomenika BiH.[4]

Lokalitet je pod pokroviteljstvom Ogranka Matice hrvatske Ljubuški 2010. obilježen i osiguran mu je prilaz cesti, te je tiskan prigodni vodič. Čišćenje, uređenje, restauracija i konzervacija grobišta napravljena je 2013.[5] Uvršten je na popis 30 UNESCO-ovih zaštićenih lokaliteta grobalja sa stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.[6]

Nekropola Dražnica

[uredi | uredi kôd]

Na lokalitetu Dražnica, uz veliki tumul nalazi se nekropola s 19 dobro obrađenih stećaka (18 sanduka i 1 sljemenjak) te ponešto amorfnih primjeraka. Ukrašena su dva sanduka motivima križa i polumjeseca. Nekropola je orijentirana u pravcu zapad-istok.[7]

Ostalo

[uredi | uredi kôd]
  • Manja nekropola od tri stećka u obliku sanduka nalazi se na lokalitetu Tomića ograda ispod brda Trnovac. Relativno su dobre obrade, a gornja ploha na dva spomenika ukrašena je motivima ljudske figure s mačem preko kojega je štit s motivom mladog mjeseca.[8]
  • Prapovijesni tumul Rotna gomila nalazi se u blizini zaseoka Galići. Promjera je 30 metara, visine 4 metra, a datirana je u brončano doba.[9]
  • U Bijači je pronađeno 74 primjerka rimskoga novca, od kojih je 69 sestercija i 5 dupondija. Najmlađi novac je iz emisije Septimija Severa pa se pohranjivanje novca smješta na kraj II. stoljeća.[10]

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bijača
  1. a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 19. lipnja 2019.
  2. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  3. Odluka o proglašenjuArhivirana inačica izvorne stranice od 22. veljače 2014. (Wayback Machine) Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 15. veljače 2014.)
  4. Popis ugroženih spomenika BiH Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (objavljeno 7. siječnja 2019., pristupljeno 14. kolovoza 2019.)
  5. Konzervacija i restauracija biliga u Bijači Radoslav Dodig, prosinac 2013. (pristupljeno 15. veljače 2014.)
  6. Stećci Medieval Tombstones Graveyards Službene stranice UNESCO-a (pristupljeno 5. kolovoza 2016.)
  7. Bešlagić, Š. 1971. Stećci – Kataloško topografski pregled. Veselin Masleša. Sarajevo. str. 313.
  8. Vučić, Edita. 2018. Kasnosrednjovjekovne nekropole stećaka zapadne Hercegovine (PDF) (doktorat). Sveučilište u Zagrebu
  9. Atanacković-Salčić, V. 1988. Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. 3. svezak. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Sarajevo. str. 334.
  10. Kraljević, G. 1970. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine XXV. Skupni nalaz rimskih sestercija u Bijači kod Ljubuškog. Sarajevo. str. 39.-43.