Ennedi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Ennedi gorje

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Ennedi gorje
Flag of Chad.svg Čad


Ennedi gorje na karti Čad
Ennedi gorje
Ennedi gorje
Lokacija Ennedi gorja u Čadu
Godina uvrštenja: 2016. (40. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno i prirodno dobro
Mjerilo: iii, vii, ix
Ugroženost: -
Poveznica: 1475 UNESCO

Ennedi gorje ili Ennedi visoravan je planinski vijenac pješčenjaka u pustinji Sahari, regija istočni Ennedi u sjeveroistočnom Čadu. Krajolik je prepun prirodnih kamenih litica, klanaca, stupova, lukova i mostova koji su djelo tisućljećnog djelovanja erozija i vjetra. turistička atrakcija. Ovo područje je potpuno okruženo pješčanim pustinjama i samo su karavane deva uspijevale proći kroz duboke doline Ennedija, tako da je kulturno bio pod raznim ujecajima.

U najvećim klancima, stalna prisutnost vode igra bitnu ulogu u ekosustavu gorja održavajući biljni i životinjski svijet, kao i ljudski život. Tisuće slike su oslikane i uklesane na površinam stijena špilja, kanjona i skloništa, predstavljajući jedan od najvećih sastava umjetnosti na stijenama u Sahari. Područje je ipak najslavnije po bogatstvu prapovijesnim petroglifima (kao što je nalazište Niola Doa iz oko 4000. pr. Kr.[1]), zbog čega je 2016. godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi kao mješovita kulturna i prirodna svjetska baština Čada[2].

Guelta d'Archei u Ennedi

Fauna[uredi VE | uredi]

Ennedi gorje je bogato životinjskim vrstama kao što je pustinjski krokodil (Crocodylus suchus) koji su na ovom području postali patuljasti zahvaljujući izolaciji. Mogu se pronaći samo u nekoliko jezera riječnih klanaca kao što je guelta (privremeno jezero) d'Archei i prijeti im istrebljenje[3]. Također, posljednja podvrsta zapadnoafričkog lava (Panthera leo senegalensis)je živila ovdje do 1940-ih kada su posljednji put viđeni. No, još uvijek se mogu pronaći pokoji primjerci ugroženih vrsta kao što su: saharska oriks antilopa (Oryx dammah) i sudanski gepard (Acinonyx jubatus soemmeringii)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. François & France Soleilhavoup, « Niola Doa, un site exceptionnel d'art rupestre au Sahara préhistorique », Archeologia, n°535, 2015. (fr.) Pristupljeno 24. kolovoza 2016.
  2. Eight new sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List (engl.) Pristupljeno 24. kolovoza 2016.
  3. Klaas de Smet, Status of the Nile crocodile in the Sahara desert, 1998., Hydrobiologia. SpringerLink, 391. (1.-3.): 81.–86. (engl.) Pristupljeno 24. kolovoza 2016.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Slični lokaliteti u Africi:

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 17°N 23°E / 17°N 23°E / 17; 23