Sierra de San Francisco

Koordinate: 27°39′20.016″N 112°54′57.996″W / 27.65556000°N 112.91611000°W / 27.65556000; -112.91611000
?
Izvor: Wikipedija
Dodaj infookvir "gorje".
(Primjeri uporabe predloška)
Slike na stijenama gorja Sierra de San Francisco
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Meksiko
Godina uvrštenja1993. (17. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iii
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:714
Koordinate27°39′20.016″N 112°54′57.996″W / 27.65556000°N 112.91611000°W / 27.65556000; -112.91611000
Sierra de San Francisco na zemljovidu Meksika
Sierra de San Francisco
Sierra de San Francisco
class=notpageimage|
Lokacija gorja Sierra de San Francisco u Meksiku

Sierra de San Francisco (šp. za „Gorje sv. Franje”) je gorje u Rezervatu biosfere El Vizcaino (Kalifornijski zaljev) i općini Mulege u meksičkoj saveznoj državi Baja California Sur na Kalifornijskom poluotoku. Na gorju rastu raznolike biljke kao što je rijetko Slonovsko drvo (Bursera microphylla).

Panorama od 270° klanca u gorju Sierra de San Francisco prema selu Santa teresita. U desnom kutu se nalazi planinsko selo San Francisco de la Sierra (Sv. Franjo od gorja) gdje su brojna mjesta s prapovijesnim slikarijama
Panorama od 270° klanca u gorju Sierra de San Francisco prema selu Santa teresita. U desnom kutu se nalazi planinsko selo San Francisco de la Sierra (Sv. Franjo od gorja) gdje su brojna mjesta s prapovijesnim slikarijama

Gorje Sierra de San Francisco je najpoznatije po prapovijesnim slikarijama koje su upisane na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 1993. godine.[1] Ove slike su djelo danas nestalih Guachimi indijanaca iz skupine Cochimi Indijanaca. Nastale su od oko 1100. pr. Kr. do 1300. godine[2] i izvanredno su sačuvane zbog suhe i vruće aridne klime, ali i nepristupačnosti. Na mnogima su prikazani ljudi (muškarci, žene i djeca) i razne vrste životinja (zec, puma, ris, jelen, divlja ovca, kit, tuna, sardina, hobotnica, orao i pelikan), apstraktni oblici, te interakcija ljudi i njihovog okoliša. Njihove kompozicije i veličine, kao i preciznost njihovih obrisa (pa čak i sjenčenja) i raznolikost boja (sve boje spektra), ali ponajviše njihova brojnost, dovodi do zaključka kako se radilio o visokorazvijenoj kulturi jedinstvene umjetničke tradicije.

Replike slikarija u Nacionalnom antropološkom muzeju, Ciudad de Mexico.

Najpoznatiji lokaliteti su: Cueva del Batequì, Cueva de la Navidad, Cerro de Santa Marta, Cueva de la Soledad, Cueva de las Flechas i Grutas del Brinco. Najpoznatije su tzv. „Velike zidne slike”, koje su najveće na svijetu. Pojedini primjerci su visoki od 9 do 13,5 metara, a neke se nalaze na liticama i do 12 m iznad tla. Kada su Isusovci 1600.-tih pitali Indijance tko ih je naslikao, oni su odgovorili da je to uradila jedna divovska rasa koja je tu živjela prije njih.

Prvi ih je opisao isusovac Francisco Javier Clavijero u Rimu 1789. godine. Uslijedilo je istraživanje Nizozemca Ten Katea 1874. i Francuza Digueta od 1889. – 1905. godine. Do sada je otkriveno oko 400 mjesta sa slikama, od kojih se 250 nalazi unutar zaštićenog područja Sierra de San Francisco.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Sierra de San Francisco na službenim stranicama UNESCO-a (šp.) Preuzeto 5. prosinca 2011.
  2. ↑ Prema datiranju predmeta od opsidijana pronađenih na ovim mjestima
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Zidne slike Sierre de San Francisco
  • Ken Hedges i James E. Workman, Rock art papers, Volume 1‎., 1983., San Diego Museum of Man, str. 5.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

v • u
Svjetska baština u Meksiku
Kulturna baština (27)
Akvedukt Padrea Temblequea (2015.) • Hospicij Cabañas u Guadalajari (1997.) • Camino Real de Tierra Adentro (2010.) • Povijesni utvrđeni grad Campeche 1999.) • Casa Luis Barragán (2004.) • Ruševine Chichen Itze (1988.) • Središnji gradski kampus sveučilišta UNAM (2007.) • Pretkolumbovski grad El Tajín (1992.) • Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru (2003.) • Povijesno središte i rudnici Guanajuata (1988.) • Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco (1987.) • Stari dio grada Morelia (1991.) • Stari grad Oaxaca i ruševine Monte Albána (1987.) • Pretkolumbovski grad i nacionalni park Palenque (1987.) • Arheološki lokalitet Paquimé, Casas Grandes (1998.) • Samostani na padinama Popocatépetla (1994.) • Povijesno središte Puebla (1987.) • Utvrđeni grad San Miguel de Allende i Atotonilco svetište (2008.) • Spomenici Santiaga de Querétara (1996.) • Slike na stijenama Sierre de San Francisco (1993.) • Pretkolumbovski grad Teotihuacán (1987.) • Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile u okolici grada Tequila (2006.) • Spomenici u Tlacotalpanu (1998.) • Predkolumbovski grad Uxmal (1996.) • Prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca (2010.) • Arheološka nalazišta Xochicalcoa (1999.) • Stari dio grada Zacatecasa (1993.)
Meksička zastava
Prirodna baština (6)
Mješovita baština (2)
Nematerijalna svjetska baština (7)
Charrería, konjička tradicija Meksika (2016.) • Domorodačka proslava Dana mrtvih (2008.) • Mariachi (2011.) • Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka na primjeru Michoacána (2010.) • Parachicosi tradicionalnog siječanjskog festivala u gradu Chiapa de Corzo (2010.) • Pirekua, tradicionalna pjesma naroda P’urhépecha (2010.) • Živa tradicija i spomen mjesta plemena Tolimán naroda Otomí-Chichimeca uključujući Peña de Bernal, čuvara svetog područja (2009.) • Ritualna ceremonija naroda Voladores (2009.)
v • u
Prapovijesna umjetnost
Paleolitička umjetnost
Mezolitička umjetnost
Neolitička umjetnost
Umjetnost metalnog doba
<<
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sierra_de_San_Francisco&oldid=6892499"