Hibridni rat

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Hibridni rat vojna je strategija koja sadrži elemente konvencionalnog ratovanja, nekonvencionalnog ratovanja i kibernetskog ratovanja.

Stručnjaci za nacionalnu sigurnost u Hrvatskoj za pojavnost koja je obuhvaćena hibridnim ratovanjem uglavnom koriste termin "specijalni rat".

U Europskom parlamentu 23. studenog 2016. izglasana je rezolucija koja analizira dva glavna neprijatelja s kojima se suočavaju države članice EU i u kojoj se donose upozorenja i zaključci kako se boriti protiv tih opasnosti. Rat o kojemu je riječ nije onaj klasični, vojni, nego novi – informacijski, odnosno dezinformacijski, “hibridni” rat. U Izvješću koje je prethodilo Rezoluciji navedeno je da su te dvije opasnosti – Rusija i ISIL. [1]

Otkrivaju se čitavi lanci poduzeća, tvrtki i navodnih medijskih izdavača koji planski i postupno preuzimaju i medijski prostor pojedinih članica EU. Uglavnom je ovdje riječ o “graničnim” i novim članicama. U prvom redu to su bivše države Sovjetskog bloka (baltičke i istočnoeuropske), ali i države bivše SFRJ.

Izvjestitelji EP-a predlažu niz mjera kojima bi se i dugoročno stalo na kraj ovakvim propagandama koje razdiru političku i medijsku scenu tih država članica, a jedan je od glavnih zaključaka poticanje opstanka mainstream i javnih medija koji su, očito, procijenjeni kao jedini koji mogu profesionalno prepoznati “ruske i islamističke ‘lažnjake’” i suzbiti dezinformacije. Predlažu se ulaganja u podizanje svijesti, obrazovanje, online i lokalnih medija, istraživačko novinarstvo i informacijsku pismenost.[2]

Elementi hibridnog ratovanja[uredi VE | uredi]

  • Uporaba prikrivenih vojnika odnosno vojnika bez vojne opreme ili oznaka koje djeluju na stranom teritoriju,
  • Uporaba perifernih ubojnih sredstava, što može uključivati ​​nuklearne, biološke, kemijske ili druge eksplozivne naprave,
  • Kampanje dezinformacija i propagande
  • cyber napadi

Primjeri[uredi VE | uredi]

Ruski hibridni rat protiv Ukrajine[uredi VE | uredi]

Prije raspoređivanja ruskih vojnih postrojbi na Krimu, Rusi su upotrijebili druge nemilitantne mjere kao što je igranje politikom oko plinovoda, kupovinom političara i podržavanjem stranka sa krajnje desnice i ljevice koje imaju radikalne agende. Tijekom prosvjeda na Majdanu za Europsku uniju, koji su održavani u Kijevu krajem 2013. i početkom 2014. godine nastojalo se dokazati da oni predstavljaju "fašističku konspiraciju". Kada je ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič pobjegao u Rusiju i privremena vlada preuzela vlast, informativnim kanalima iza kojih stoji Kremlj proširile su se informacije kako naoružane bande ukrajinskih nacionalista teroriziraju rusko pučanstvo na istoku Ukrajine. S obzirom da su mjesecima indoktrinirani prijetnjom ukrajinskog revanšizma, ruska populacija u ogromnom broju bila je preplašena i podržala je intervenciju Rusije u njihovo ime. Vijesti su bile lažne, strah je bio istinski.[3]

Globalno kibernetičko ratovanje[uredi VE | uredi]

Više zapadnih zemalja, poput Litve 2016.[4] Norveške 2017. [5], Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD 2018.[6] prijavljuje elektroničke napade Rusije na svoje državne institucije. Rusija sa svoje strane prijavljuje da se slični napadi vrše protiv nje.[7] Krajem 2017. godine američke obavještajne službe prijavljuju veliki kibernetički napad iz Sjeverne Koreje, koji je zahvatio 230 tisuća kompjutera širom svijeta i izazvao gospodarske štete mjerljive milijardama dolarač[8] valja pretpostaviti da ti napadi predstavljaju svojevrsni odgovor Sjeverne Koreje koja trpi štete zbog već dugogodišnjih ekonomskih sankcija koje je nastoje obeshrabriti od razvoja vojnih nuklearnih kapaciteta.[9] Zapravo je se uzajamno špijuniranje i elektroničko ratovanje jako proširilo, zahvaćajući veliki dio svijeta: računa se da se od oko 5 milijuna kibernetičkih napada dnevno[10] njih oko 12 posto izvrši radi "cyber špijunaže", nešto više od 4 posto radi "cyber ratovanja", a nešto više od 1 posto je motivirano "cyber aktivizmom".[11]

Korištenje međunarodnih sankcija[uredi VE | uredi]

U slučajevima kada neke države ili međunarodne organizacije nisu zadovoljne s postupanjem neke druge države, nerijetko pribjegavaju gospodarskim i drugim sankcijama - koje su mnogo blaže od oružanog napada na neku zemlju, ali opet mogu izazvati znatne neugodnosti i gospodarske štete. 2017. godine na meti takvih sankcija se osobito nalaze Sjeverna Koreja, Iran i Rusija. Sankcije protiv raznih zemalja mogu se kretati od zabrane prodaje oružja i ratnog materijala, preko ograničenja određenih vrsta gospodarske razmjene (npr. zabrana trgovina energentima, ili ulaganja u energetski sektor) do zapljene imovine.[12]

Hibridni rat protiv Hrvatske[uredi VE | uredi]

Glavni članak: Specijalni rat protiv Hrvatske

Slabljenjem i pucanjem jugoslavenskog komunističkog sustava nastajale su nove političke organizacije koje su u startu proglašene reakcionarnim, kontrarevolucionarnim, a one s hrvatskim predznakom nacionalističkim i zločinačkim. Organizirani su posebni centri za informacijski rat protiv nositelja ideje hrvatske samostalnosti, a kasnije protiv hrvatskih vlasti i države tijekom rata. Prostor za uspješno vođenje psihološko-propagandnih akcija stvoren je još tijekom komunističke vladavine koja je obilježena kontrolom i manipulacijom informacija te plasiranjem dezinformacija.

Razne hibridne aktivnosti protiv Hrvatske nastavljaju se i nakon što je Hrvatska osamostaljena, obranjena i oslobođena, iz više zemalja[13], te do najnovijeg vremena.[14]

U Javnom izvješću SOA-e za 2017. god. se iznosi: "Teme interesa stranog obavještajnog djelovanja u Republici Hrvatskoj su, između ostalog, procesi koji se odvijaju unutar NATO-a i EU-a, hrvatski stavovi koji se tiču NATO-a i EU-a te euroatlantskih integracija, hrvatska politika prema jugoistočnom susjedstvu, energetska sigurnost kao i hrvatska gospodarska pitanja. Strano obavještajno djelovanje usmjereno je i na procese donošenja odluka u Republici Hrvatskoj, što ponekad uključuje i elemente hibridnog djelovanja uz plasiranje tzv. „lažnih vijesti“ u javni prostor i pokušaje narušavanja međunarodnog ugleda Republike Hrvatske. Pojedina strana obavještajna djelovanja za svoje interese nastoje iskoristiti unutarnje političke procese koji se tiču zaštite manjinskih prava u Republici Hrvatskoj. U sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu, te se želi utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog i europskog zajedništva. U jednoj medijski eksponiranoj operaciji nastojalo se spriječiti procese istraživanja i procesuiranja ratnih zločina počinjenih za vrijeme okupacije dijelova hrvatskog teritorija tijekom Domovinskog rata, uhićenjem svjedoka i posljedičnim zastrašivanjem drugih mogućih svjedoka."[15]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://www.vecernji.hr/svijet/propagandni-hibridni-rat-protiv-eu-vode-rusija-i-isil-1132664
  2. http://www.vecernji.hr/svijet/propagandni-hibridni-rat-protiv-eu-vode-rusija-i-isil-1132664
  3. http://www.slobodnaevropa.org/a/ruski-hibridni-rat-protiv-njemacke/27540073.html
  4. Andrius Sytas (22. prosinca 2016.). Lithuania said found Russian spyware on its government computers (engleski). Reuters pristupljeno 17. travnja 2018.
  5. BBC (3. studenog 2017.). Norway institutions 'targeted by Russia-linked hackers' (engleski). BBC pristupljeno 17. travnja 2018.
  6. Jim Finkle, Doina Chiacu (17. travnja 2018.). U.S., Britain blame Russia for global cyber attack (engleski). Reuters pristupljeno 17. travnja 2018.
  7. Sputnik (24. siječnja 2017.). Russia Subjected to 70Mln Cyberattacks in 2016, Most From Abroad - FSB (engleski). SputnikNews pristupljeno 17. travnja 2018.
  8. Ellen Nakashima, Philip Rucker (19. prosinca 2017.). U.S. declares North Korea carried out massive WannaCry cyberattack (engleski). Washington Post pristupljeno 17. travnja 2018.
  9. U.S. DEPARTMENT OF THE TREASURY (2018.). North Korea Sanctions (engleski). U.S. DEPARTMENT OF THE TREASURY pristupljeno 17. travnja 2018.
  10. ThreatCloud Intelligence (2018.). LIVE CYBER ATTACK THREAT MAP (engleski). ThreatCloud Intelligence pristupljeno 17. travnja 2018.
  11. HACKMAGEDDON (2018.). Cyber Attacks Statistics (engleski). HACKMAGEDDON pristupljeno 17. travnja 2018.
  12. Thompson Coburn LLP (SAD) (2018.). Checklists of Foreign Countries Subject to Sanctions (engleski) pristupljeno 17. travnja 2018.
  13. Ivan Vrdoljak: “SOA je spriječila MOL-ov pokušaj da špijunira i smijeni mene i Vesnu Pusić”. Maxportal.hr (18. svibanj 2016.) pristupljeno 15. prosinca 2017.
  14. Enis Zebić (24. studenog 2017.). I Hrvatska meta hibridnog rata pristupljeno 18. srpnja 2018.
  15. SOA (2018). Sigurnosno-obavještajna agencija, Javno izvješće 2017, str. 12. SOA pristupljeno 18. srpnja 2018.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Tank template.svg Nedovršeni članak Hibridni rat koji govori o ratovanju ili oružju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.