Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Hrvatski narodni sabor
Bosne i Hercegovine
Predsjednik Dragan Čović
Predsjednik Glavnog vijeća Božo Ljubić
Osnovana 28. listopada 2000.
Sjedište Mostar
Država djelovanja Bosna i Hercegovina
Ideologija Interesi hrvatskoga naroda u BiH
Zastupnički dom BiH
5 / 42
Dom naroda BiH
5 / 15
Zastupnički dom FBiH
19 / 98
Dom naroda FBiH
14 / 58
Službene boje      zlatna
Službena stranica

Hrvatski narodni sabor (HNS) je krovna organizacija hrvatskih bosanskohercegovačkih političkih stranaka.

Povijest[uredi VE | uredi]

Uoči parlamentarnih izbora 2000. godine,kao odgovor na proces majorizacije hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini koji je kulminirao nametanjem Barry-ovih amandmana na Izborna pravila i propise u BiH, održano je prvo zasjedanje (utemeljiteljska sjednica) Hrvatskog narodnog sabora BiH 28. listopada 2000. godine u Novom Travniku na kojem je usvojena Deklaracija o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH.

Temeljem zaključaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, hrvatski član Predsjedništva BiH Ante Jelavić 6. prosinca 2000. godine podnosi Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Izbornih pravila i propisa ("Barry-evi amadmani") po kojima se biraju izaslanici za Dom naroda FBiH i BiH iz reda hrvatskog naroda, dopunjen 22. prosinca 2000. godine s prijedlogom za izdavanjem privremene mjere, ali taj zahtjev Ustavni sud BiH odbacuje preglasavanjem zbog navodne nenadležnosti u tom predmetu.

Nakon trećeg zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 3. ožujka 2001. godine u Mostaru na kojem su donešene odluke o uspostavi Međužupanijskog-međuopćinskog vijeća kao privremenog oblika Hrvatske samouprave u BiH i Platforme o demokratskoj i samodrživoj BiH, Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch uklanja Antu Jelavića s dužnosti hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ BiH s obrazloženjem da je tim odlukama ugrozio ustavno uređenje Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine s ciljem stvaranja hrvatske federalne jedinice u BiH.

U prvoj polovici 2002. godine HDZ BiH i stranke okupljene u okrilju Hrvatskog narodnog sabora BiH ne potpisuju tzv. Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama[1] koji je predložio Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch, a prihvatio ga je predstavnik Alijanse za promjene Krešimir Zubak, nakon toga hrvatski zastupnici iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH odbacuju Petritschove amandmane[2]na Ustav FBiH uobličene na temelju tkz. Sarajevskog sporazuma u Parlamentu FBiH, pa ih je Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch nametnuo svojom odlukom i tako ugrozio jednakopravnost i omogućio diskriminaciju hrvatskog naroda u FBiH i BiH.

Predsjednik predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora je bio Ante Jelavić, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH. Trojica dopredsjednika predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH su bili Zdravko Hrstić (HSP BiH), Ante Pašalić (HKDUBiH) i Petar Milić (utemeljitelj stranke Hrvatski demokršćani).[3]

Hrvatski narodni sabor kao vrhovno tijelo Hrvata u Bosni i Hercegovini obnovljen je nakon devet godina u vrijeme političke krize u Bosni i Hercegovini s ciljem da se spriječi majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini. Dana 22. ožujka 2011., predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990 Božo Ljubić su nakon formiranja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine najavili obnavljanje Hrvatskog narodnog sabora. Federalna vlada formirana je 17. ožujka, a u njoj nisu sudjelovale stranke kojima je većina bosanskohercegovačkih Hrvata dala glas, dva HDZ-a. Vladu su činili Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, Stranka demokratske akcije, Narodna stranka Radom za boljitak i Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine. Predsjednici dvaju HDZ-ova su tu vladu nazvali nezakonitom.[4]

Sabor je obnovljen 19. travnja 2011. godine u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru. Na četvrtom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH odlučeno je da hrvatske političke stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH krenu s dugotrajnom političkom borbom za ravnopravnost Hrvata u BiH što podrazumijeva promjenu Ustava Bosne i Hercegovine i izbornog zakona.[5]

Za predsjednika Predsjedništva HNS-a izabran je Dragan Čović, a Božo Ljubić izabran je za predsjednika Glavnoga vijeća HNS-a političkog i operativnog tijela HNS-a koje je osnovano s ciljem koordiniranja politike na svim područjima gdje žive Hrvati. Glavno vijeće je također osnovano s ciljem lobiranja za hrvatsku stvar u Washingtonu i Bruxellesu.[5] HNS ima oko 700 zastupnika, a glavni cilj mu je uspostava treće federalne jedinice s hrvatskom većinom.[6]

Na 5. zasjedanju koje se održalo 2013. godine na početku održavanja Sabora izabrano je Radno Predsjedništvo HNS BiH na čelu s predsjednikom HNS-a BiH i predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem, te Povjerenstvo za vjerodajnice na čelu s Josipom Merdžom kao predsjednikom.[7]

Članice HNS-a BiH nakon 7. zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 28. siječnja 2017. godine, su: HDZ BiH, HDZ 1990., HSP – Hrvatska stranka prava, HSS SR – Hrvatska seljačka stranka Stjepan Radić, Hrvatski savez HKDU-HRAST, HSS - Hrvatska seljačka stranka BiH, HKDU - Hrvatska krščanska demokratska unija BiH, HDU - Hrvatska demokratska unija, HNL – Hrvatska nezavisna lista, HLL – Hrvatska lista za Livno, HSP dr. Ante Starčević BiH, HRS – Hrvatska republikanska stranka i Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu.[8]

Zasjedanja[uredi VE | uredi]

zasjedanje dan mjesto
Prvo zasjedanje 28. listopada 2000. Novi Travnik
Drugo zasjedanje 16. prosinca 2000. Tuzla
Treće zasjedanje 3. ožujka 2001. Mostar
Četvrto zasjedanje 19. travnja 2011. Mostar
Peto zasjedanje 6. travnja 2013. Mostar
Šesto zasjedanje 28. veljače 2015. Mostar
Sedmo zasjedanje 28. siječnja 2017. Mostar

Zastupljenost u skupštinama FBiH[uredi VE | uredi]

županija broj zastupnika
Unsko-sanska
0 / 25
Posavska
14 / 21
Tuzlanska
0 / 35
Zeničko-dobojska
2 / 35
Bosansko-podrinjska
0 / 25
Srednjobosanska
10 / 30
Hercegovačko-neretvanska
14 / 30
Zapadnohercegovačka
18 / 23
Sarajevska
0 / 35
Hercegbosanska
14 / 25
ukupno
71 / 282

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1] - Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama
  2. [2] - Petritschovi ustavni amandmani - Arhiv HRT
  3. HRT.hr Utemeljiteljsko zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora u Novom Travniku
  4. Hrvatski narodni sabor
  5. 5,0 5,1 Hrvati traže federalnu jedinicu i ne prihvaćaju vlast u Federaciji
  6. Hrvati u BiH počinju tihi otpor vlastima u Sarajevu
  7. Počelo 5. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH 6. travnja 2013.
  8. http://hnsbih.org/clanice-hns/