Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Izvor: Wikipedija

Daytonski sporazum
Ustav Bosne i Hercegovine

Zakonodavna vlast

Izvršna vlast

Sudbena vlast

Ustavni sud BiH

Središnja banka BiH

Administrativna podjela

Političke stranke

Izbori

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je donji dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predstavničko je tijelo državljana Bosne i Hercegovine. Gornji dom je Dom naroda, koji predstavlja tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine, Bošnjake, Hrvate i Srbe.

Zastupnički dom ima 42 zastupnika. Dvije trećine zastupnika (28) bira se s područja Federacije Bosne i Hercegovine, a preostala trećina (14) s područja Republike Srpske. Zastupnici se biraju izravno iz njihovih entiteta u skladu s Izbornim zakonom BiH.[1]

Ustroj rada i način odlučivanja[uredi | uredi kôd]

Ustavom BiH određeno je da je za kvorum potrebna nazočnost 22 od 42 zastupnika.[2]

Zastupnički dom je ravnopravan s Domom naroda, što podrazumijeva da su odluke usvojene tek onda kada oba doma prihvate odluku u istom sadržaju.[2]

Ustavom BiH odlučeno je da u Zastupničkom domu postoje dva načina odlučivanja, odlučivanje prostom i kvalificiranom većinom. Poslovnik se donosi većinom glasova, a na taj način bira se i predsjedatelj i dvojica dopredsjedatelja Zastupničkog doma, s tim da svaki od njih mora biti iz reda različitih konstitutivnih naroda. Na dužnosti predsjedatelja, odnosno dopredsjedatelja smjenjuje se svakih osam mjeseci, s tim što predsjedatelj Zastupničkog doma ne smije biti iste nacionalnosti kao i predsjedatelj Doma naroda.[2]

Odlučivanje kvalificiranom većinom postavljeno je kao redovan način odlučivanja. Sve odluke donose se većinom nazočnih zastupnika, s tim da mora biti prisutna jedna trećina zastupnika iz svakog entiteta. Ako se to ne dogodi, predsjedatelj i dva dopredsjedatelja se sastaju kao povjerenstvo i pokušavaju ishoditi suglasnost u roku od tri dana nakon glasovanja. Ako ti napori propadnu, dolazi do ponovnog glasovanja u domu. Odluka se usvaja ako za nju glasuje većina nazočnih zastupnika, sa zahtjevom da protiv donošenja odluke ne smiju biti dvije trećine ili više zastupnika iz jednog entiteta.[3]

Zastupnici[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Citati
  1. Miljko, 2006., str. 239.
  2. a b c Miljko, 2006., str. 241.
  3. Miljko, 2006., str. 241. - 242.
Knjige
  • Zvonko Miljko: "Organizacija državne vlasti u Bosni i Hercegovini", Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006. ISBN 9531691320