Županija Posavska

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Županija Posavska
Zastava Grb
Zastava Grb
položaj Županije Posavske
općine Domaljevac-Šamac, Odžak, Orašje
sjedište Orašje
osnovana 12. lipnja 1996.
vlast
predsjednik vlade Đuro Topić (HDZ BiH)
predsjednik skupštine Joso Marković (HDZ BiH)
površina
 - ukupno 324,6 km2
stanovništvo
- ukupno (2013.) 43 453
 - gustoća 133,9/km2
pripadnost Federacija Bosne i Hercegovine
vremenska zona UTC +1
Županijska zastava, korištena od 10. travnja 1996. do 12. travnja 2000. godine

Županija Posavska je druga od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se na sjeveru Bosne i Hercegovine uz rijeku Savu i sastoji se od dva teritorijalno odvojena džepa oko Odžaka i Orašja. Županijsko središte je grad Orašje.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Sjedište Županije nalazi se u Orašju.

Županija obuhvaća tri općine:

Značajan problem predstavlja i to što je županija teritorijalno rastavljena, tj. općina Odžak i dr. općine nisu teritorijalno povezane s ostatkom županije koji čine općine Orašje i Domaljevac-Šamac.

Županijska uprava[uredi VE | uredi]

Orašje je županijsko središte u kojem je sjedište izvršne vlasti (Vlada Županije Posavske). U Domaljevcu je sjedište zakonodavne vlasti (Skupština Županije Posavske). U Odžaku je sjedište sudbene vlasti.

Skupštinu Županije Posavske na osnovu Općih izbora 2018. godine, sačinjava 21 zastupnik.[1]

Stranka Broj
glasova
% Mandati
Koalicija (HDZ BIH, HSS BiH, HKDU BIH i HSP H-B)[2] 9.025 50,96 11
HDZ 1990 2.452 13,85 3
SDA 1.843 10,41 2
Posavska stranka 1.338 7,56 2
PDA 1.338 7,56 1
SDP BIH 869 4,91 1
SBB BIH 649 3,66 1

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine ukupno na području Županije Posavske živi 43.453 stanovnika.[3]

Posavska županija
Hrvati 33.600 ili 77,30%
Bošnjaci 8.252 ili 19,00%
Srbi 831 ili 1,90%
ostali i nepoznato 770 ili 1,80%

Povijest[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U prijeratnom razdoblju, posebno u posljednjih deset godina, Bosanska Posavina je bila jedna od najbogatijih područja u Bosni i Hercegovini. Značajna je poljoprivredno (Bosanska Posavina je najveća žitnica Bosne i Hercegovine), ekonomski (rafinerija nafte u Bosanskom Brodu i Modriči, tvornice namještaja, tekstila, obuće, metalne industrije, kemijske industrije i drugo), prirodnim riječnim bogatstvima, šumama, a Bosanska Posavina je poznata i po činjenici da je mnogo ljudi bilo na privremenom radu u inozemstvu. Područje je usmjereno Zapadu s uvjerljivim pokazateljima vrlo brzog uključivanja u europske civilizacijske, ekonomske i kulturne tokove.

Kultura[uredi VE | uredi]

Na području Bosanske Posavine živjelo se i mnogo ranije, od pretpovijesti pa sve do danas, što svjedoče razni arheološki nalazi novca i drugih stvari. Nakon godine 1718., kada je došlo do mira između Turaka i Austro-Ugarske, uglavnom su katoličke obitelje iz brdskih sela raseljene po ravnici, jer su se Turci sami naselili po brdima i dolinama. U sela Kopanice, Vidovice, Tolisu i Domaljevac su se doselili Hrvati iz Županje, Babine Grede i Štitara. U današnje općine Derventa i Bosanski Brod je se naselio narod podrijetlom iz Hercegovine, i to godine 1735.-1782. i još jednom u manjem valu 1820. godine, jer 1697. godine je otprilike 20.000 katolika se iselilo s toga područja. U općine Modriča, Gradačac, Orašje, Bosanski Šamac i Brčko se narod doselio najviše iz Mostara, Posušja, Uskoplja, Bugojna, Livna, Duvna, Poreča, Vareša, Imotskog, Dalmacije, Srebrenice, Tuzle, Kraljeve Sutjeske i Olova. S tuzlanskog i srebreničkog područja je bilo masovnih selidba katolika na područje Posavine.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [ http://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=3#/7/202/0/0/0 Zvanični rezultati Općih izbora u Federaciji BiH za kantonalne skupštine]
  2. Pogrješka u citiranju: nije zadan tekst za izvor KO
  3. [1]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]