Kasim Dobrača

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Kasim ef. Dobrača
Kasim Dobrača.jpg
Rođenje 1910., Rogatica
Smrt 1979., Sarajevo
Portal o životopisima

Kasim ef. Dobrača (Rogatica, 1910.Sarajevo, 3. studenog 1979.), bošnjački teolog, inicijator Sarajevske rezolucije, te jedan od čelnika Odbora narodnog spasa.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Kasim Dobrača je rođen 1910.godine u Vraglovima pokraj Rogatice. Poslije mekteba i osnovne škole došao je u Sarajevo 1920. godine i upisao Gazi Husrev-begovu medresu. Po završetku medrese, prelazi na Šerijatsku sudačku školu koju završava 1928. godine. Potom odlazi u Kairu, gdje upisuje Al-Azhar. Na tom sveučilištu je studirao islamske teološke znanosti i usporedo arapski jezik i književnost. Diplomirao je 1935. godine i vratio se u Sarajevo, gdje je godinu dana radio kao učitelj vjeronauka u Realnoj gimnaziji u Mostaru i srednjoškolskom internatu društva Gajret. Zatim je postavljen za muderisa u Islamskoj ženskoj vjerskoj školi, a zatim u Gazi Husrev-begovoj medresi. Predavao je niz vjerskih predmeta: akaid, fikh, hadis, ahlak, povijest islama i imamet-hatabet-vaz, te arapski jezik i književnost. U medresi se zadržao sve do svibnja 1947. godine, kada je uhićen.

Inicijatore i organizatore potpisivanja Sarajevske rezolucije su nove vlasti poslije Drugog svjetskog rata proglasile narodnim izdajnicima. Kasima Dobraču je kazneno vijeće okružnog suda u Sarajevu osudilo na 15 godina zatvora.[1] Povodom poboljšanja odnosa Jugoslavije i Egipta, nekoliko Bošnjaka je pušteno iz zatvora prije isteka kazne, na uslovnu slobodu. Među njima je bio i Kasim Dobrača koji je poslije deset godina torture u zeničkom zatvoru, narušenog zdravlja, pušten na uslovnu slobodu.[2][3]

Poslije puštanja iz zatvora, 1956. godine je postavljen za knjižničara Gazi Husrev-begove knjižnice, gdje je radio na obradi orijentalnih rukopisa[4] Plod njegovog rada su dvije knjige "Kataloga arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu". U ovoj knjižnici je radio sve do kolovoza 1979. godine kada je umirovljen.[5] Kasim Dobrača je bio poznat kao dobar vaiz, pa je jedno vrijeme bio stalni vaiz u Begovoj džamiji, a držao je vazove po mnogim mjestima u Bosni i Hercegovini kao i seminarima Udruge ilmijje. Pisao je tekstove koje je objavljivao u Glasniku VIS-a, El-Hidaji, Novom beharu, Kalendaru Gajreta i drugim listovima, u kojima je objavio oko stotinu kraćih tekstova u vidu članaka, rasprava ili monografija, kao i desetak tekstova sa tematikom iz kulturne povijesti Bošnjaka.

Preminuo je u Sarajevu, 3. studenog 1979. godine, dva mjeseca poslije objavljivanja feljtona Parergon, autora Derviša Sušića u sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje, a u kojem je Dobrača napadan kao pripadnik Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja je ovim feljtonom predstavljena kao profašistička organizacija koja je sarađivala sa Hitlerom.[6] [7]

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Kadijanje i Ahmendije (Sarajevo, 1938)
  • Katalog arabskih, turskih i perzijskih rukopisa. Svezak 1 (Sarajevo, 1963)
  • Kloni se zla: islamsko gledanje na štetne navike (Sarajevo, 1974)[8]
  • Orijentalni medicinski rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu (Sarajevo, 1997)
  • Vazovi II (Sarajevo, 2012)

O Dobrači[uredi | uredi kôd]

  • Kasim ef. Dobrača: život i djelo (Sarajevo, 2005) – Ferid Dautović

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Godišnjica smrti Kasima ef. Dobrače. 31. oktobar 2009. Pristupljeno 2010-07-12. Pod naslovom "Otpočelo suđenje grupi narodnih izdajnika na čelu sa Kasimom Dobračom", "Oslobođenje" od 19. septembra 1947, petak, počinje svoje izvješće sa jednog od najmonstruoznijih političkih procesa muslimanskoj inteligenciji u BiH. "Oslobođenje" od 26. septembra iste godine (opet petak) donosi naslov "Izrečena presuda grupi izdajnika na čelu sa Kasimom Dobračom". Strani agenti Pred krivičnim vijećem Okružnog suda kojim je presjedavao Ahmet Salčić, a optužbu zastupao Mustafa Vilović, osuđeni su na kaznu zatvorom: Kasim Dobrača na 15 godina, Derviš Korkut na 8, dr. Kasim Turković na 4, dr. Jusuf Tanović na 4, Mahmut Traljić na 10, (ova peterica su osuđena i na konfiskaciju cjelokupne imovine), Abdulah Dervišević na 6, Mustafa Hebović 7, Ibrahim Karalić 10, Hasan Avdić 3, Hasan Ljevaković 5, Muharem Alihodžić na 2 godine i 10 mjeseci, Osman Hasanović na 3 godine i 6 mjeseci. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  2. Godišnjica smrti Kasima ef. Dobrače. 31. oktobar 2009. Pristupljeno 2010-07-12. Nakon deset godina robije, i Dobrača je izišao na uvjetnu slobodu. Kasim efendija Dobrača je preselio na ahiret 3. novembra 1979. godine, treći dan Kurban- bajrama. Smrt je došla samo dva mjeseca nakon objavljivanja pamfleta "Parergon" Derviša Sušića u "Oslobođenju". Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  3. Boja povjesti. str. 249. Pristupljeno 12. srpnja 2010.. ... udbaški pamflet Derviša Sušića Perargon u kojem je IZ-a predstavljena kao profašistička organizacija koja je kolaborirala sa Hitlerom.
  4. Marginalije iz naše kulturne istorije (Prema podacima iz I sveske Kataloga Gazijine biblioteke). Gazi Husrev-begova biblioteka. Sarajevo. Pristupljeno 12. srpnja 2010.. U godini 1956-oj postavljen je za bibliotekara Gazi Husrevbegove biblioteke Kasim Dobrača, kome je povjerena izrada kataloga rukopisa ove biblioteke.
  5. Kratka biografija Kasima Dobrače preuzeta iz knjige „450 generacija". Gazi Husrev-begova medresa. Sarajevo. Pristupljeno 12. srpnja 2010.. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci ostaje do avgusta 1979. godine kada odlazi u penziju.
  6. Godišnjica smrti Kasima ef. Dobrače. 31. listopada 2009. Pristupljeno 12. srpnja 2010.. Nakon deset godina robije, i Dobrača je izišao na uvjetnu slobodu. Kasim ef. Dobrača je preselio na ahiret 3. novembra 1979. godine, treći dan Kurban- bajrama. Smrt je došla samo dva mjeseca nakon objavljivanja pamfleta "Parergon" Derviša Sušića u "Oslobođenju". "Parergon" je objavljivan u feljtonu "Oslobođenja" tokom mjeseca ramazana. Glavna oštrica optužbi i klevete Sušićevog udbaškog pamfleta bila je usmjerena protiv Kasima Dobrače i Huseina Đoze. Tako se može reći da je golgota jednog od najvećih intelektualnih stupova islama u BiH započela i završila sa harangom "Oslobođenja".
  7. Boja povjesti. str. 249. Pristupljeno 12. srpnja 2010.. ... udbaški pamflet Derviša Sušića Perargon u kojem je Islamska zajednica predstavljena kao profašistička organizacija koja je kolaborirala sa Hitlerom.
  8. Kratka biografija Kasima Dobrače preuzeta iz knjige „450 generacija". Gazi Husrev-begova medresa. Sarajevo. Pristupljeno 12. srpnja 2010.. Prvi rad Kasim Dobraca je objavio u "Glasniku VIS-a", a od tada pa do smrti objavio je oko stotinu članaka, rasprava, osvrta ili cijelih monografija. Napisao je desetak radova iz kulturne historije Bošnjaka. Osim u "Glasniku" sarađivao je u "El-Hidaji", "Novom beharu", "Kalendaru Gajreta" i dr. Posebno su stampana njegova djela: "Kadijanje i Ahmendije / Kadijanizam i Ahmedizam /" (1938.), "Kloni se zla. Isamsko gledanje na štetne navike" (1974.)

Vanjske povezice[uredi | uredi kôd]