Njemačka proljetna ofenziva 1918.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Proljetna ofenziva
Kaiserschlacht
Western front 1918 german.jpg
Plava crta označava zapadno bojište prije ofenzive, a ružičasta područja njemačka osvajanja.
Vrijeme 21. svibnja - 18. srpnja 1918.
Lokacija sjeverna Francuska, zapadna Flandrija i Belgija
Ishod Najveće napredovanje njemačke vojske na zapadnom bojištu, prvo manja teritorijalna osvajanja, a nakon Druge bitke kod Marne povlačenje Nijemaca u unutrašnjost
Sukobljeni
Flag of the German Empire.svg Njemačko Carstvo Flag of France.svg Francuska
Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo
Flag of the United States.svg SAD
Flag of Italy (1861-1946).svg Kraljevina Italija
Flag of Portugal.svg Portugal
Vođe
Flag of the German Empire.svg Erich Ludendorff Flag of France.svg Ferdinand Foch
Flag of France.svg Philippe Pétain
Flag of the United Kingdom.svg Douglas Haig
Flag of the United States.svg John Joseph Pershing
Flag of Italy (1861-1946).svg Alberico Albricci
Flag of Portugal.svg Tamagnini de Abreu
Posljedice
Poginuli
Flag of the German Empire.svg 688 341
Poginuli
Flag of France.svg 433 000
Flag of the United Kingdom.svg 418 374
Flag of Italy (1861-1946).svg ~ 5 000

Proljetna ofenziva ili Kaiserschlacht (njem. Kaiserova ili Careva bitka) naziv je za organizirani niz njemačkih napada na uporišta Antnante na Zapadnom bojištu tijekom proljeća 1918. godine u Prvom svjetskom ratu. Predstavlja najveće napredovanje njemačke vojske na Zapadnom bojištu još od početka rata 1914. godine.

Njemačka je zaključio da joj je jedina mogućnost pobjede nad Antantnom napadom na njezina uporišta na Zapadnom bojištu, prije dolaska američkih snaga koje bi snagama Antante dale brojčanu, logističku i vojnu premoć. Njemački povod za pozadinu je imao veliku prednost u ljudstvu u oružju ostvarenu potpisivanjem Brestlitovskog mira, kojim je nakon ruske predaje uspjela povući 60 divizija s Istočnog bojišta.

Sastojala se od četiri njemačka napada (ofenzivna vala), nazvana kodnim imenima Michael, Georgette, Gneisenau i Blücher-Yorck, od kojih je najjači napad bio Michael. Njemačka namjera bila je odvlačenje snaga Antante od luka u La Manchu i Doverskom prolazu, koje su bile neophodne za britansku opskrbu. Njihovim osvajanjem, Nijemci bi napali i druge linije komunikacije i time prisilili britansko-francuske snage na predaju.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Proljetna ofenziva