Srpanjska kriza

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Plavom bojom prikazani su Saveznici, a crvenom bojom članice Trojnog saveza u Prvom svjetskom ratu.

Srpanjska kriza (njemački: Julikrise) naziv je za diplomatsku krizu koja je trajala od 28. lipnja do 8. kolovoza 1914. godine. Diplomatska kriza uslijedila je kao posljedica atentata na austro-ugarskog cara Franju Ferdinanda u Sarajevu, koji je počinio jugoslavenski terorist Gavrilo Princip, zbog čega je došlo do burnih diplomatskih i političkih reakcija između Austro-ugarske i Kraljevine Srbije. Budući da je Kraljevina Srbija bila saveznik Ujedinjenog Kraljevstva i Ruskog Carstva, diplomatska kriza dala je Središnjim silama (Trojnom savezu) čvrste razloge za objavu rata Srbiji, zbog čega je na kraju došlo do Prvog svjetskog rata.

Srbijanska teroristička organizacija Crna ruka izvršila je atentat kao posljedicu srbijanskih pretenzija na područje Bosne i Hercegovine, koja je nakon Berlinskog kongresa 1878. godine pripala pod upravu Austro-ugarske monarhije. Iako je Bosna i Hercegovina pod kratkom austro-ugarskom upravom ostvarila značajan znanstveni, gospodarski i kulturni napredak, Srbija je tim činom nakratko morala odgoditi planove o stvaranju Velike Srbije, zbog čega je u vlada u Beogradu, u suradnji s terorističkim plaćenicima i Srbima u Bosni i Hercegovini isplanirala napade kojima je željela zapaliti bosanskohercegovačko "bure baruta".[1]

Nakon što je diplomatska kriza eskalirala odgovorom srbijanske vlade da neće dopustiti istragu o ubojstvu cara Franje Ferdinanda, Austro-ugarska je objavila rat Srbiji. Sljedećih dana, tzv. pojavom "domino-efekta", Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska su prvo proglasile rat Austro-ugarskoj, nakon čega je Njemačka, kao saveznica Austro-ugarske proglasila rat Saveznicima. Kasnije je ratni sukob prešao granice europskih utjecaja i poprimio svjetske razmjere, zbog čega su se u rat kasnije uključile Kina, Rusko Carstvo, Sjedinjene Države i Japan.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Matica Hrvatska, Hrvatska revija, Gojko Borić: Novi pogledi na Veliki rat - Neki zapadni povjesničari o uzrocima Prvoga svjetskoga rata, br. 3, 2014. (pristupljeno 14. siječnja 2017.)
  2. Willmott, H.P., World War I (engl.), New York: Dorling Kindersley, 2003., str. 307, ISBN 0-7894-9627-5

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]