Orebić

Koordinate: 42°59′N 17°10′E / 42.99°N 17.17°E / 42.99; 17.17
Izvor: Wikipedija
Inačica 4715014 od 13. svibnja 2016. u 07:59 koju je unio Aradic-es (razgovor | doprinosi) (→‎Galerija slika)
Orebić

grb
Pogled na Orebić sa brda Vižanice
Država Hrvatska
ŽupanijaDubrovačko-neretvanska
NačelnikTomislav Ančić (HKS)
Površina[1]131,3 km2
Površina središta1,8 km2
Koordinate42°59′N 17°10′E / 42.99°N 17.17°E / 42.99; 17.17
Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno3 705
– gustoća28 st./km2
Urbano1 794
– gustoća2058 st./km2
Poštanski broj20250 Orebić

Zemljovid

Orebić na zemljovidu Hrvatske
Orebić
Orebić

Orebić na zemljovidu Hrvatske

Orebić je naselje i općina u Hrvatskoj, na poluotoku Pelješcu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.


Ime

Orebić je dobio ime 1584. po velikaškoj obitelji Orebić koja se doselila iz okolice Bakra i čiji su članovi odigrali važnu ulogu u povijesti Orebića kao pomorski kapetani. Fedorka Orebić udana Mafatti je kao posljednja članica obitelji umrla u i pokopana u gradu Roveretto u Italiji, 28. travnja 2003. [3]Prvotno ime Orebića je bilo Trstenica - koje danas nose jedan potok, glavna plaža u Orebiću te nogometni stadion. Pod množinskim oblikom imena ( “Orebići”) ga se moglo naći još 1970-ih u literaturi. U starijim ispravama se Orebić može naći i pod talijanskim imenom Sabbioncello.

Uprava

Općina se sastoji od 14 naselja (stanje 2006.), to su: Donja Banda, Kućište, Kuna Pelješka, Lovište, Nakovanj, Orebić, Oskorušno, Pijavičino, Podgorje, Podobuče, Potomje, Stankovići, Trstenik, Viganj.

Policijska uprava nadležna za izdavanje osobnih isprava nalazi se u Stonu. U Orebić dolazi samo četvrtkom-tada je moguće preuzimanje isprava no zahtjeve se predaje isključivo u Stonu. Sud nadležan za općinu Orebić nalazi se u gradu Korčuli-prema rasporedu općina iz doba SFRJ.

Upravno su podijeljeni na 11 mjesnih odbora [4]:

Stanovništvo

Demografska povijest Orebića (i Pelješca u globalu ) može se podijeliti na tri faze: predstranzicijsku, tranzicijsku i posttranzicijsku fazu. Predtranzicijska faza je trajala sve do kraja 18. stoljeća. Tranzicijska faza je trajala dugo od tada do 1970-tih godina. [5] Prvotno je započela u priobalnim , pomorski orjentiranim mjestima a tek onda na onima u unutrašnjosti. U tranzicijskoj fazi zbog visokog prirodnog prirasta došlo je do velikog porasta broja stanovnika. "Višak stanovništva je bio prisiljen na iseljavanje. Najviše ih se selilo u prekomorske zemlje :Australiju, Argentinu i SAD. Duga tranzicijska faza je posljedica ranog početka (s obzirom da je Dubrovačka republika bila među najrazvijenijim državama svog doba) i kasnog završetka (s obzirom da je pripojena sa Dalmacijom koja je bila na znatno manje razvijena) Drugi značajni pad broja stanovnika bilježi se 1960-tih i 1970-tih. zbog gospodarske politike SRH. Tadašnja politika je prebacivala težišta gospodarskog razvoja u općinska središta zbog čega su periferni dijelovi nazadovali. Pelješac je bio većinom u sastavu općine Dubrovnik, a manjim dijelom u stastavu općine Korčula te je u oba slučaja bio na periferiji.

Mjesni odbor broj stanovnika[6] broj domaćinstava[7]
MO Orebić 2410 777 (650 + Stanković 75 + Podgorje 52)
MO Lovište 244 78
MO Kućište 204 76
MO Viganj 322 120
MO Borje i Podobuće 35 11
MO Donja Banda 170 64
MO Potomje 256 84
MO Kuna Pelješka 258 88
MO Oskorušno 126 43
MO Pijavičino 143 60
MO Trstenik 97 41

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u cijeloj općini obitava 4.165 stanovnika[6], dok u samom mjestu Orebić obitava 1.949 stanovnika[6]. Vrlo malo današnjih stanovnika samog naselja Orebić je autohtono. Najveći dio stanovništva potječe iz zapadne Hercegovine i Dalmatinske Zagore koji su se počeli doseljavati 1960-tih prvenstveno sa područja općina Ljubuški i Vrgorac. Iz tog razloga mnogi stanovnici Pelješca i Korčule katkad Orebić nazivaju Rostolje-izvedeno od Roso i Tolj-dva najčešća (hercegovačka) prezimena u Orebiću.[8] Manji dio potječe sa otoka Korčule.

Kretanje broja stanovnika za općinu Orebić u razdoblju 1857.-2011.

Prema popisu se može vidjeti da je od 1960-tih drugo svjetskog rata broj stanovnika općine polagano rastao. Rast je još veći ako se uzme u obzir samo naselje Orebić. U ostalim dijelovima općine konstantno se bilježi pad broja stanovnika.[9] Doseljeno stanovništvo u Općini Orebić čini 53,0 % ukupnog stanovništva. Ako izuzmemo lokalna preseljenja (6,6%) ostalo je doseljavanje u Općinu Orebić (ukupno 49,5%). [10]

Na području općine Orebić postoji veliki broj vikendica. Većina njih (oko 70% ) je uvlasništvu državljana BiH [11] Glavnina ih je podignuta 1980-tih nakon Olimpijade u Sarajevu.

Kretanje broja stanovnika za naselje Orebić

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[12]
broj stanovnika
577
486
525
565
539
520
622
579
370
587
534
768
1181
1489
1949
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.

Na području općine Orebić i ćitavom zapadu Pelješaca se tradicionalno govorio čakavsko-ikavski, tj. južnočakavski dijalekt koji je zajednički s otokom Korčulom. Zbog iseljavanja stanovništva i doseljavanja iz Zagore i zapadne Hercegovine sve više gubi čakavske elemente i postaje štokavsko-ikavski poput većine priobalnih područja Dalmacije.

Zemljopis

Orebić je smješten na jugozapadu poluotoka Pelješca ispod brda Svetog Ilije. Nalazi se na Pelješkom kanalu nasuprot grada Korčule na istoimenom otoku te je s njim povezan trajektom. Iako je Općina smještena na poluotoku skoro po svemu je otočnog karaktera. More i morska obala u potpunosti prožimaju krajolik i život ljudi Općine.[13] Biljni pokrov je veoma oskudan. Ratarsko-stočarsko iskorištavanje prostora utjecalo je na devastaciju biljnog pokrova u kojemu su ostali često goli vapnenački kamenjari, ili prostrane površine gariga. [14] Naselje Orebić od Dubrovnika je udaljeno oko 112 km. [15] Površina općine iznosi 113,13 km2. Dužina cesta koja proilazi kroz općinu iznosi 72 km. od toga je 35 km državnih, 27 km županijskih i 10 km lokalnih cesta. Zapravo malo ljudi živi u Orebiću ali jako puno njih posjećuje to malo mjesto na Pelješcu ljeti.

Općina Orebić podijeljena je na sljedeće katastarske općine sa pripadajućima površinama[16] :

  • K.O. Kućište
  • K.O. Kuna Pelješka (10,25 km²)
  • K.O. Lovište (12,5 km²)
  • K.O. Nakovanj (17,48 km²)
  • K.O. Orebić (1,78 km²)
  • K.O. Pijavičino (12,73 km²)
  • K.O. Podgorje (8,15 km²)
  • K.O. Podobuče (6,82 km²)
  • K.O. Potomje (8,47 km²)
  • K.O. Prizdrina
  • K.O. Stanković (6,32 km²)
  • K.O. Trstenik (4,3 km²)
  • K.O. Viganj (7,63 km²)


Od šumskih zajednica pridolaze sljedeće: [17]

  • Zimzelene šume i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis )
  • Šuma i makija crnike i crnog jasena (As.Fraxino-orni-Quercetum ilicis)
  • Mješovite šume i makija crnike i crnog graba
  • Šume dalmatinskog crnog bora s resikom
  • Makija somine i tršlje
  • Zajednica kadulje i kovilja
  • Livadna zajednica šašike i uspravnog ovsika

Na području Općine splet pedogenetskih čimbenika i procesa, rezultirao je razmjerno malim brojem tipova tala, koji spadaju u razdjel automorfnih tala. Najučestalije vrste tla su srednje duboko smeđe tlo na vapnencu te vapnenačko dolomitna organomineralna crnica. [18] Osobito vrijedna obradiva tla zauzimaju 9,72% površine. Najveći dio njih je smješte na području tzv. Pelješke župe na zapadnom dijelu općine: između Kune, Potomja i Pijavičinog te iznad Trstenika te mali dio na sjevernom dijelu Lovišta. [19] 35,3% površine općine je pokriveno šumom.[20]

Povijest

Područje općine Orebić obuhvaća bogato kulturno naslijeđe u okvirima 22 povijesna naselja ili njihovih dijelova, sa brojnim sakralnih objekata, i groblja, 28 arheoloških zona i lokaliteta i 16 prostornih sklopova graditeljske i prirodne baštine.[21]

Orebić je utemeljen krajem 15. i početkom 16. st, na području tadašnje Dubrovačke Republike, te je od samog početka okrenut moru kao izvoru dobiti. Godine 1586. pomorci obitelji Orebić obnovili su kaštel usred utvrđenog naselja, koje se po njima prozvalo Orebić. Do 16. st. mjesto se zvalo Trstenica. Od 14. do 19. st. ovdje je bilo sjedište kneza. Tijekom tog vremena Orebić je bio pod upravom Dubrovačke Republike. Od davnine se razvijao kao pomorsko središte.

Pomorska tradicija

Od 17. st. pelješki brodovi sačinjavali su važan dio dubrovačke trgovačke mornarice. Brodovlasničke obitelji postajale su sve moćnije te počinju ulagati u zajedničke jedrenjake. Njihov se uspon nastavlja i pod vlašću Austrije, pogotovo u drugoj polovici 19. st. kada se, 1865. godine, osniva u Orebiću dioničko društvo za "gradnju (i eksploataciju) brodova duge plovidbe", kasnije Pelješko pomorsko društvo, a 1875. nabavljena je oprema za društveno brodogradilište u Orebiću. Brodogradilište je svečano otvorio car Franjo Josip. Uglavnom je služilo za popravak brodova, a za radnog vijeka (13 godina), izgradilo je i 3 jedrenjaka duge plovidbe. Danas je Orebić važno turističko središte i nudi raznovrsnu smještajnu, rekreativnu i gastronomsku ponudu. Ljeti ovdje gostuju kazališta, a organiziraju se i razne kulturno-zabavne predstave. 16. srpnja je blagdan Gospe od Karmena, zaštitnice peljeških pomoraca.

Gospodarstvo

Danas je najvažnija djelatnost turizam (razvija se od 1960-tih) koji je svoj vrhunac doživio 1991. godine.[22] Značajna je i tranzitna prometna uloga (trajektna veza s otokom Korčulom). Jedna od bitnijih grana gospodarstva je maslinarstvo kao i vinogradarstvo. Na području općine Orebić se nalaze dva važna vinorodna područja Dingač i Postup. U povijesti je najznačajnija djelatnost bila pomorstvo (Orebić je bio poznat kao mjesto s mnogo pomorskih kapetana) kao i poljoprivreda (maslinarstvo i vinarstvo). Obe grane su danas u sjeni turizma. Na području općine Orebić su registrirane 93 tvrtke i 158 obrta. Prema popisu iz 1991. tercijarnim aktivnostima se bavilo 59,50 % stanovnika dok je 2001. to palo na 38,71% .[23] Od tercijarnih aktivnosti prednjače turizam i ugostiteljstvo koji su u konstantnom opadanju. Ugostiteljsko-turistička djelatnost važan je nosilac razvoja Orebića i osiguravala je relativno visoku stopu zaposlenosti domicilnog stanovništva, a dijelom je osiguravala i uvjete za razvoj drugih djelatnosti i sadržaja u Općini.

Od 1991. godine, kao posljedica direktnih i indirektnih događanja uzrokovanih nametnutim ratom na prostoru Republike Hrvatske, korištenje kapaciteta od 1991. - 1993. godine bilo je djelomično nekomercijalno, uvjetovano smještajem prognanika i izbjeglica.[24] U općini živi oko 500 umirovljenika [4].

Cestovni promet

Kroz općinu prolaze dvije državne ceste: D414 I D415. Pored njih tu su i Ž.C. 6215 te lokalne ceste [25]:

  • L.C. 69026: Pijavičino (D 414) - Kuna Pelješka - Oskorušno - D 415

• Cesta postoji i treba je urediti i podići na razinu županijske ceste. Cesta je važna jer prometno kvalitetnije otvara sjeverni niz naselja Župe Pelješke i skraćuje put iz Trpnja do državne ceste D 414 u Pijavičinom.

  • L.C. 69001: Mirce – Lovište (Ž 6215):
  • L.C. 69025: Postup (D 414) – Borje – Podobuće;
  • L.C. 69028: D 414 – Trstenik
  • L.C. 69023: Podgorje – Orebić (D 414)
  • L.C. 69024: Stankovići – D 414
  • L.C. Velika Prapratna-Oskorušno

Državna cesta D415 je jedina cestovna veza sa općinom Trpanj. Sa općinom Ston se povezuje lokalnom cestom Trstenik-Žuljana. Općina Janjina se spaja cestom 414 preko "Kozjeg ždrila" kao i lokalnom neasfaltiranom cestom Crkvice-Osobjava.

Pomorski promet

Na prostoru općine postoji trajektna luka u samom centru naselja Orebić gdje započinje državna cesta D414. Nju se planira izmjestiti na područje naselja Perna (Kućište). [26] Pored nje tu su i luke za putničke brodove: [27]

  • luka Lovište
  • luka Viganj
  • luka Kućište
  • luka Perna
  • luka Podobuće
  • luka Trstenik
  • luka Crkvice

Pošta, telekomunikacije i energetika

U općini Orebić postoji 7 poštanskih ureda [28] Općina ima dobru pokrivenost GSM signalom. Tek na rijetkim područjima među brdima nema signala. Na brdu Rota iznad Kune Pelješke je postavljen vojni radar. Općinom Orebić prolaze 2 dalekovoda: jedan od 110 kV I dugi od 35 kV. [29] Na brdu Bila Ploča je postavljeno nekoliko solarnih panela s ciljem njihovog daljnjeg širenja.

Vodoopskrba i kanalizacija

Na području općine Orebić postoje brojni sitni izvori. Dva su nešto značajnija izvorišta: Ruskovići i Trstenica. Osnovna karakteristika ovih izvorišta mala je izdašnost svega do 1,5 l/sek., pa se na njima ne može zasnivati nikakva ozbiljnija vodoopskrba. U ljetnim mjesecima kada su potrebe za vodom najveće, količine koje izvorišta daju potpuno su zanemarive. [30] Vodoopskrba Općine Orebić od naselja Trstenik do naselja Lovište temelji se na NPKL sustavu vodoopskrbe koji se napaja vodom iz izvorišta Prud kod naselja Prud u blizini Metkovića (rijeka Neretva). [31] U ljetnim vršnim mjesecima zbog preopterećenosti sustava često zna doći do redukcije vode u pojedinim naseljima. Iz tog razlog brojne kuće imaju ugrađene čatrnje. Problem općinske vodoopskrbe je razvučenost naselja : od lovišta do Trstenika je oko 40 km uz mali broj postrošača od čega su 30 % su isključivo sezonski potrošači. [32] U Općini Orebić uglavnom nema izgrađenih sustava odvodnje otpadnih voda.[33] Otpadne vode se uglavnom rješavaju gradnjom septičkih jama koje ljeti znaju bii prepune u špici turističke sezone. U lovištu, na predjelu Mirci postoji biološki pročiščivač otpadnih voda.

Na području općine nije regulirana niti odvodnja oborinskih voda. To osobito vrijedi za dio Pelješke rivijere, za naselje Orebić i naselja zapadno od njega. Državna cesta D 414, kao i izgrađeni dio županijske ceste u funkciji zaobilaznice Kučišta i Vignja, tvore umjetne barijere površinskog tečenja oborinskih voda sa slivnog područja iznad njih. Kroz većinu propusta provedene su cijevi vodovoda, struje i telefona, što u većoj, ili manjoj mjeri smanjuje njihovu propusnu moć. Oborinske vode nekontrolirano se slijevaju na obalnu cestu, teku uzduž, po površini i poprijeko, prema nižim predjelima i najčešće se nekontrolirano ulijevaju u bujične tokove i u more.

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Pogled s mora na samostan Gospe od Anđela

Na području općine Orebić nalazi se preko 40 crkava i kapela što svjedoči o katoličkoj tradiciji u ovom kraju. Na samom vrhu Pelješca, na 961 m visine nalaze se ostaci crkve sv. Ilije proroka. Spominje se u vizitacijji stonske biskupije br. 10 iz 2. srpnja 1621. Danas su od nje ostali samo temelji. Napuštena je tijekom 19. stoljeća vjerojatno zbog oštećenja zbog gromova ali je tijekom 19. i 20. bila odredištem hodočanika i izletnika te povremeno služila za vršenje misa. Tijekom 2. sv. rata je najteže oštećena kad je u njenoj blizini sagrađeno više njemačkih bitnica a poslije rata vadalizmom izletnika i nebrigom vlasti. U izletničkoj kućici blizu vrha nalazi se obezglavljeni barokni kip sv. Ilije Proroka iz 17. stoljeća. Na njemu stoji natpis na latinskom jeziku: "OBSCERO DOMINE, TOLLE ANIMAM MEAM" (Obazri se gospodine i primi dušu moju). Sam vrh na kojem se nalazi crkvica je tromeđa katastarskih općina i nalazi se na granici općina Orebić i Trpanj.

U sklopu općine Orebić nalazi se 17 katoličkih groblja. [34] Kao spomen na borbu protiv talijanskih okupatora u drugom svjetskom ratu diljem općine se nalaze i brojni spomenici partizanskim borcima i žrtvama okupatora.

U samom naselju Orebić je postavljeno 7 fontana iz 19.stoljeća. Neorenesansne fontane su postavljene 1880.godine,kada je kroz mjesto izgrađen vodovod. Pelješac je dobio novi vodovod (Neretva) tek 80.-tih 20.stoljeća.Kuće su obavezno imale a neke i danas imaju cisterne, tj. vodospremnike. Stari vodovod još i danas funkcionira te zna priskočiti u pomoć kada nestane opskrbe sa kopna. Izvan samog naselja Orebić je na brdu smješten samostan Gospe od anđela sa vidikovcem koji je u doba Dubrovačke republike služio i kao osmatračnica. S vidikovca se pruža pogled na cijeli Pelješki kanal arhipelag od oko 20-tak otočića koji se nalaze između Pelješca i Korčule. Najznačajniji je otočić Badija na kojem se nalazi samostan. Nedaleko od samostana nalaze se sela Bilopolje i Žukovac. U njimu živi nekolicina stanovnika. Tu se nalazi nekolika ruševine starih velikih vlastelinskih kuća iz 19.stoljeća.

Obrazovanje

  • Osnovna škola Petar Šegedin u Orebiću
    • Područna škola u Vignju
    • Područna škola u Lovištu
  • Osnovna škola Kuna u Kuni Pelješkoj
    • Područna škola u Potomju
    • Područna škola u Oskorušnom

Kultura

Šport

Galerija slika

  • Brdo Sveti Ilija
    Brdo Sveti Ilija
  • Partizanski spomenik između Pijavičinog i Trstenika
    Partizanski spomenik između Pijavičinog i Trstenika
  • Pogled na Korčulu
    Pogled na Korčulu
  • Pogled sa vidikovca na Orebić
    Pogled sa vidikovca na Orebić
  • Orebić i Korčula iz zraka
    Orebić i Korčula iz zraka
  • Crkva sv. Lovre u Žukovcu - jedna od brojnih na području općine
    Crkva sv. Lovre u Žukovcu - jedna od brojnih na području općine
  • Ruševine kuće u Žukovcu
    Ruševine kuće u Žukovcu
  • Franjevačka crkva i samostan Gospe od Anđela u Podgorju
    Franjevačka crkva i samostan Gospe od Anđela u Podgorju
  • Trajektna luka Orebić
    Trajektna luka Orebić
  • Vinogorje Dingač
    Vinogorje Dingač
  • Selo Postup sa poznatima vinogradima
    Selo Postup sa poznatima vinogradima
  • Marina u Orebiću
    Marina u Orebiću
  • Planinska cesta urezana u kamenu
    Planinska cesta urezana u kamenu
  • Crkva sv. Nikole iznad Oskorušnog
    Crkva sv. Nikole iznad Oskorušnog

Izvori

  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Slobodna Dalmacije, osmrtnice za 2. svibnja 2003.
  4. ↑ a b Općina Orebić 2009: Proračun u malom
  5. ↑ Glamuzina, str. 155
  6. ↑ a b c DZS - Popis stanovništva 2001. godine
  7. ↑ DZS - Popis kućanstava 2001. godine
  8. ↑ http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_31/h01_01_31_zup19.html
  9. ↑ prostorni plan, str. 29
  10. ↑ prostorni plan, str. 31
  11. ↑ Glamuzina, str. 133-134
  12. ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  13. ↑ Prostorni plan str. 6
  14. ↑ Prostorni plan str. 7
  15. ↑ Udaljenosti
  16. ↑ http://preglednik.arkod.hr/
  17. ↑ prostorni plan, str. 46-47
  18. ↑ prostorni plan, str. 49
  19. ↑ prostorni plan, str. 49
  20. ↑ prostorni plan, str. 55
  21. ↑ http://orebic.hr/znamenitosti.aspx?but=5&kategorija=__Page&clanak=1
  22. ↑ Glamuzina, str. 153
  23. ↑ prostorni plan, str. 33
  24. ↑ prostorni plan, str. 32
  25. ↑ prostorni plan, str. 84
  26. ↑ prostorni plan, str. 20
  27. ↑ prostorni plan, str. 85
  28. ↑ prostorni plan, str. 86
  29. ↑ prostorni plan, str. 86
  30. ↑ prostorni plan str. 89
  31. ↑ prostorni plan, str. 88
  32. ↑ prostorni plan, str. 89
  33. ↑ prostorni plan, str. 88
  34. ↑ prostorni plan, str. 84

Literatura

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Orebić
v • u
Gradovi i općine Dubrovačko-neretvanske županije
Gradovi

Dubrovnik • Korčula • Metković • Opuzen • Ploče

Općine

Blato • Dubrovačko primorje • Janjina • Konavle • Kula Norinska • Lastovo • Lumbarda • Mljet • Orebić • Pojezerje • Slivno • Smokvica • Ston • Trpanj • Vela Luka • Zažablje • Župa dubrovačka

Ostale općine i gradovi po županijama u Hrvatskoj
Popis općina u Hrvatskoj • Popis gradova u Hrvatskoj
v • u
Naselja u sastavu Općine Orebić
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Orebić&oldid=4715014"