Paneuropski koridor V

Paneuropski željeznički koridor 5, krak c, dolazak u kolodvor Osijek. (Pruga s lijeve strane). S desne strane je vidljiva pruga Vinkovci – Osijek.

Paneuropski željeznički koridor 5, krak c, pogled prema jugu. Snimano iz jurećeg vlaka.

Paneuropski Koridor V je željeznička pruga od Europskog značaja, koja povezuje sjevernu i južnu Europu.

Trasa u Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]

U Hrvatskoj postoje dva kraka ovoga koridora. Krak b i c.

Trasa kraka b kroz Hrvatsku[uredi | uredi kôd]

Važniji gradovi i važni kolodvori na trasi[uredi | uredi kôd]

Gledajući od sjevera ka jugu, ovi gradovi se nalaze na pravcu koridora 5b:

Željeznička pruga Velika Kaniža – Pečuh
Đikeniš
Željeznička pruga Velika Kaniža – Pečuh
državna granica Mađarska / Hrvatska
Most Drava
Botovo
odvojak prema Varaždinu
Koprivnica
odvojak prema Osijeku
Križevci
odvojak prema Bjelovaru
Vrbovec
odvojak prema Vinkovcima
Dugo Selo
Sesvete
odvojak prema Klari i prema Sisku
Zagreb GK
odvojak prema Zaprešiću
Most Sava
odvojak prema Klari i prema Sisku
Jastrebarsko
odvojak prema Sisku
odvojak prema Ozlju
Karlovac
Most Kupa
Oštarije
odvojak prema Gospiću (Lička pruga)
Ogulin
Moravice
Škrljevo
odvojak prema Bakru
odvojak prema Brajdici
Rijeka
pruga do granice sa Slovenijom

Posebnost[uredi | uredi kôd]

Iako koridor V dijeli dio svoje trase s Koridorom X (potez Dugo Selo – Zagreb), tehnički je ta dionica dio koridora X. To znači, kako je koridor V, krak b zapravo prekinut na tom potezu.

Elektrifikacija[uredi | uredi kôd]

Elektrifikacija je 25 kV, 50 Hz na cijelom dijelu. Od Moravica do Rijeke je nekada bio napon 3 kV zbog toga što je ta trasa prva elektrificirana trasa u Jugoslaviji. Nakon toga, svugdje s nadalje koristio puno efikasniji napon od 25 kV.

Brdovitost[uredi | uredi kôd]

Od Koprivnice do Karlovca je trasa pruge poprilično ravna. Međutim, nakon toga dolazi planinski Gorski Kotar, gdje su veliki usponi i padovi. Zbog toga je ova dionica pruge najteža.

Nova nizinska brza pruga[uredi | uredi kôd]

Postoje planovi za novu brzinsku nizinsku prugu, koja bi postala dijelom ove linije i išla bi zaobilano, ali dolinom. Zasada se ne zna kada će se planovi ostvariti. Prvotno je najveća predviđena brzina cijelog koridora V, kraka b 250 km/h. Međutim, iz financijskih razloga, najvjerojatnije će biti izgrađena nizinska pruga s parametrima do 250 km/h, ali samo osposobljena za brzine do 160 km/h. Teretni promet bi trebao sačinjavati većinu prometa koridora Vb u budućnosti, posebno kontejnerski promet. Najveća korist se očekuje za luku Rijeka.