Energija: razlika između inačica
m r2.7.3) (robot Dodaje: gd:Lùth |
m r2.7.1) (robot Dodaje: gn:Mbaretekue |
||
Redak 66: | Redak 66: | ||
[[gd:Lùth]] |
[[gd:Lùth]] |
||
[[gl:Enerxía]] |
[[gl:Enerxía]] |
||
[[gn:Mbaretekue]] |
|||
[[gv:Bree]] |
[[gv:Bree]] |
||
[[he:אנרגיה]] |
[[he:אנרגיה]] |
Inačica od 16. rujna 2012. u 04:11
Energija je sposobnost nekog tijela ili mase tvari da obavi neki rad a isto se tako može reći da su rad i energija ekvivalentni pojmovi, iako opseg i sadržaj tih dviju riječi nije posve identičan. U biti, promjena energije jednaka je izvršenom radu pa se stoga i izražavaju istom mjernom jedinicom - džul [J] u čast engleskog fizičara Jamesa Prescotta Joulea. Vršenje rada se može manifestirati na mnogo načina: kao promjena položaja, brzine, temperature itd.
U svemiru ne postoje tijela i sustavi koji ne posjeduju energiju. Energiju se ne može uništiti, ona prelazi iz jednog oblika u drugi, s jednog tijela na drugo i uvijek u skladu sa zakonom očuvanja energije. Postoje mnogi oblici energije koji opet imaju svoje podskupine koje dolaze do izražaja kod proučavanja različitih znanstvenih problema:
- Kinetička energija
- Potencijalna energija
- Toplinska energija (toplina)
- Unutarnja energija
- Električna energija
- Kemijska energija itd.
Izračunavanje energije je jedan od bitnijih zadataka u tehnici, s obzirom da nam to daje informaciju o mogućem |radu koji se može dobiti, a znanja o procesima i načinima pretvaranja raznih oblika energije u mehnički rad su kamen temeljac tehnološkog napretka i ljudske civilizacije.
U fizici elementarnih čestica se upotrebljava manja i mnogo prikladnija jedinica za energiju - elektronvolt [eV], koji iznosi 1.602176462×10-19 J. 1 elektronvolt je definiran kao ona energija koju ima čestica električnog naboja kad je iz stanja mirovanja ubrza napon od 1 V.
Povezani pojmovi
Vanjske poveznice
|