Istočno bojište (Prvi svjetski rat): razlika između inačica
Nova stranica: Operacije su počeli Rusi jer su Nijemci imali gl. snage na Zapadu. Rusi su u kolovozu 1914. napali Ist. Prusku i Galiciju. Nakon početnih uspjeha u Pruskoj, Rusi su potkraj kolov... |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Operacije su počeli Rusi jer su Nijemci imali |
Operacije su počeli Rusi jer su Nijemci imali glavne snage na Zapadu. Rusi su u kolovozu 1914. napali Istočnu Prusku i Galiciju. Nakon početnih uspjeha u Pruskoj, Rusi su potkraj kolovoza [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|potučeni kraj Tannenberga]]. Na galicijskom bojištu Rusi su uglavnom dominirali nad austrougarskom vojskom. Do kraja godine okružili su veliku utvrdu Przemyśl i osvojili Karpate. |
||
U veljači 1915. Nijemci su potukli Ruse kraj Mazurskih jezera. Rusi su obranili Varšavu i osvojili Przemyśl. U svibnju je počela zajednička njem.-austroug. ofenziva u kojoj je probijena rus. crta kraj Gorlica u podnožju Karpata, što je dovelo do lančanog povlačenja rus. snaga na cijeloj fronti. Slijedilo je frontalno potiskivanje Rusa koje je trajalo do kraja rujna i početkom listopada, kada je crta stabilizirana. Rusi su izgubili Galiciju, Poljsku, Litvu i dijelove Letonije i Bjelorusije. |
|||
U ožujku 1916. pokušali su ofenzivu koja nije uspjela. Zatim je početkom lipnja slijedio [[Aleksej Brusilov|prodor generala Brusilova]] kraj Luc’ka i u Bukovinu, koji je ugrozio austrougarsku crtu i zaprijetio njezinim potpunim slomom. Morali su intervenirati Nijemci i dovući snage s drugih bojišnica. U rat na strani [[antanta|Antante]] uključila se i Rumunjska i napala Ugarsku. Stoga su Nijemci težište rata bacili na Rumunjsku i zajedno s bugarskim i austrougarskim snagama osvojili [[Bukurešt]]. |
|||
Ruski planove za ofenzivu u proljeće 1917. omela je [[februarska revolucija|revolucija u Petrogradu]] i Moskvi u kojoj je car abdicirao. Ofenziva je započela početkom srpnja probojem austrougarske crte i zaustavljena je intervencijom Nijemaca. Uskoro je sredinom srpnja počela uspješna austro-njemačka ofenziva i Rusi su odbačeni duboko na Istok, što je olakšano izbijanjem [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije u Rusiji]]. Početkom prosinca potpisano je primirje između [[centralne sile|Centralnih sila]] i Rusije, što je slijedila i Rumunjska. |
|||
U veljači 1918. Nijemci su obnovili rat protiv Rusije, koja je u ožujku prisiljena na nepovoljan mir. Rusi su napustili Poljsku, Litvu, Letoniju i Estoniju, a [[Ukrajina]] i [[Finska]] postale su zasebne države. |
|||
{{mrva}} |
|||
<center>'''Sa engleske wikipedije je prevedeno na srpsku, tako da je prijevod olakašan!'''</center> |
|||
{{Prvi svjetski rat}} |
{{Prvi svjetski rat}} |
||
[[en:Eastern Front (World War I)]] |
|||
[[sr:Источни фронт у Првом светском рату]] |
Inačica od 3. lipnja 2013. u 22:04
Operacije su počeli Rusi jer su Nijemci imali glavne snage na Zapadu. Rusi su u kolovozu 1914. napali Istočnu Prusku i Galiciju. Nakon početnih uspjeha u Pruskoj, Rusi su potkraj kolovoza potučeni kraj Tannenberga. Na galicijskom bojištu Rusi su uglavnom dominirali nad austrougarskom vojskom. Do kraja godine okružili su veliku utvrdu Przemyśl i osvojili Karpate.
U veljači 1915. Nijemci su potukli Ruse kraj Mazurskih jezera. Rusi su obranili Varšavu i osvojili Przemyśl. U svibnju je počela zajednička njem.-austroug. ofenziva u kojoj je probijena rus. crta kraj Gorlica u podnožju Karpata, što je dovelo do lančanog povlačenja rus. snaga na cijeloj fronti. Slijedilo je frontalno potiskivanje Rusa koje je trajalo do kraja rujna i početkom listopada, kada je crta stabilizirana. Rusi su izgubili Galiciju, Poljsku, Litvu i dijelove Letonije i Bjelorusije.
U ožujku 1916. pokušali su ofenzivu koja nije uspjela. Zatim je početkom lipnja slijedio prodor generala Brusilova kraj Luc’ka i u Bukovinu, koji je ugrozio austrougarsku crtu i zaprijetio njezinim potpunim slomom. Morali su intervenirati Nijemci i dovući snage s drugih bojišnica. U rat na strani Antante uključila se i Rumunjska i napala Ugarsku. Stoga su Nijemci težište rata bacili na Rumunjsku i zajedno s bugarskim i austrougarskim snagama osvojili Bukurešt.
Ruski planove za ofenzivu u proljeće 1917. omela je revolucija u Petrogradu i Moskvi u kojoj je car abdicirao. Ofenziva je započela početkom srpnja probojem austrougarske crte i zaustavljena je intervencijom Nijemaca. Uskoro je sredinom srpnja počela uspješna austro-njemačka ofenziva i Rusi su odbačeni duboko na Istok, što je olakšano izbijanjem Oktobarske revolucije u Rusiji. Početkom prosinca potpisano je primirje između Centralnih sila i Rusije, što je slijedila i Rumunjska.
U veljači 1918. Nijemci su obnovili rat protiv Rusije, koja je u ožujku prisiljena na nepovoljan mir. Rusi su napustili Poljsku, Litvu, Letoniju i Estoniju, a Ukrajina i Finska postale su zasebne države.
|