Istočno bojište (Prvi svjetski rat): razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Onakve "napomene" nemaju šta tražiti u člancima. |
||
Redak 30: | Redak 30: | ||
U veljači 1918. Nijemci su obnovili rat protiv Rusije, koja je u ožujku prisiljena na nepovoljan mir. Rusi su napustili Poljsku, Litvu, Letoniju i Estoniju, a [[Ukrajina]] i [[Finska]] postale su zasebne države. |
U veljači 1918. Nijemci su obnovili rat protiv Rusije, koja je u ožujku prisiljena na nepovoljan mir. Rusi su napustili Poljsku, Litvu, Letoniju i Estoniju, a [[Ukrajina]] i [[Finska]] postale su zasebne države. |
||
{{mrva}} |
|||
<center>'''Sa engleske wikipedije je [[:sr:Источни_фронт_у_Првом_светском_рату|prevedeno na srpsku]], tako da je prijevod olakašan!'''</center> |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
*[[Opća i nacionalna enciklopedija]] - [http://proleksis.lzmk.hr/45418/ Prvi svjetski rat] |
*[[Opća i nacionalna enciklopedija]] - [http://proleksis.lzmk.hr/45418/ Prvi svjetski rat] |
Inačica od 5. lipnja 2013. u 15:37
Istočno bojište | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Dio Prvog svjetskog rata | |||||||
Njemački vojnici u Kijevu 1918. | |||||||
| |||||||
Sukobljeni | |||||||
Njemačko Carstvo Austro-Ugarska Bugarska Osmansko Carstvo |
Rusko Carstvo Rumunjska | ||||||
Vođe | |||||||
Paul von Hindenburg Erich Ludendorff Franz Conrad von Hötzendorf Nikola Zhekov |
Aleksej Brusilov Lavr Kornilov Konstantin Prezan |
Istočno bojište bilo je bojište na kojem su se u prvom svjetskom ratu sukobljavale Njemačka, Austro-Ugarska, Bugarska, i Osmansko Carstvo s jedne strane, te Rusija i Rumunjska s druge strane. Operacije su počeli Rusi jer su Nijemci imali glavne snage na Zapadu. Rusi su u kolovozu 1914. napali Istočnu Prusku i Galiciju. Nakon početnih uspjeha u Pruskoj, Rusi su potkraj kolovoza potučeni kraj Tannenberga. Na galicijskom bojištu Rusi su uglavnom dominirali nad austrougarskom vojskom. Do kraja godine okružili su veliku utvrdu Przemyśl i osvojili Karpate.
U veljači 1915. Nijemci su potukli Ruse kraj Mazurskih jezera. Rusi su obranili Varšavu i osvojili Przemyśl. U svibnju je počela zajednička njemačko-austrougarska ofenziva u kojoj je probijena ruska crta kraj Gorlica u podnožju Karpata, što je dovelo do lančanog povlačenja ruskih snaga na cijeloj fronti. Slijedilo je frontalno potiskivanje Rusa koje je trajalo do kraja rujna i početkom listopada, kada je crta stabilizirana. Rusi su izgubili Galiciju, Poljsku, Litvu i dijelove Letonije i Bjelorusije.
U ožujku 1916. pokušali su ofenzivu koja nije uspjela. Zatim je početkom lipnja slijedio prodor generala Brusilova kraj Luc’ka i u Bukovinu, koji je ugrozio austrougarsku crtu i zaprijetio njezinim potpunim slomom. Morali su intervenirati Nijemci i dovući snage s drugih bojišnica. U rat na strani Antante uključila se i Rumunjska i napala Ugarsku. Stoga su Nijemci težište rata bacili na Rumunjsku i zajedno s bugarskim i austrougarskim snagama osvojili Bukurešt.
Ruski planove za ofenzivu u proljeće 1917. omela je revolucija u Petrogradu i Moskvi u kojoj je car abdicirao. Ofenziva je započela početkom srpnja probojem austrougarske crte i zaustavljena je intervencijom Nijemaca. Uskoro je sredinom srpnja počela uspješna austro-njemačka ofenziva i Rusi su odbačeni duboko na Istok, što je olakšano izbijanjem Oktobarske revolucije u Rusiji. Početkom prosinca potpisano je primirje između Centralnih sila i Rusije, što je slijedila i Rumunjska.
U veljači 1918. Nijemci su obnovili rat protiv Rusije, koja je u ožujku prisiljena na nepovoljan mir. Rusi su napustili Poljsku, Litvu, Letoniju i Estoniju, a Ukrajina i Finska postale su zasebne države.
Izvori
|