Higgsov bozon: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 12. ožujka 2014. u 23:02

Higgsov bozon ili Higgsova čestica je elementarna čestica kojom se prema Standardnom modelu objašnjava masa drugih čestica, a posebno zašto su W i Z bozoni toliko masivni za razliku od fotona koji nema masu. Higgsov bozon jedna je od 17 elementarnih čestica u Standardnom modelu. 16 preostalih čestica su: 6 kvarkova, 6 leptona, foton, gluon, W i Z bozon. Kvarkovi i leptoni su primjeri skupine čestica zvani fermioni. Oni su ti koji čine svu tvar koju svakodnevno vidimo oko nas. Foton, W, Z, gluon i Higgsov bozon su u drugoj skupini zvani bozoni. Oni su odgovorni za sve sile u prirodi, osim gravitacije. Znanstvenici još ne znaju kako povezati gravitaciju sa Standardnim modelom.

Postojanje Higgsova bozona ima veliku važnost u kvantnoj fizici jer bi se dokazalo postojanje hipotetskog Higgsovog polja - najjednostavniji od nekoliko predloženih mehanizama za lomljenje elektroslabe simetrije, te način na koji elementarne čestice dobivaju masu.

Postojanje takvog bozona predviđeno je teorijom koju su nezavisno i skoro istovremeno predložile 1964. godine tri grupe istraživača: François Englert i Robert Brout, Peter Higgs, te Gerald Guralnik, Carl Hagen i Tom Kibble.

Dana 4. srpnja 2012. dvije skupine znanstvenika (CMS i Atlas), promatrajući sudare protona na velikom hadronskom sudaraču u CERN-u su, nezavisno jedna od druge, objavile otkriće nove čestice, oko 130 puta teže od protona^[1]. Prema svim pokazateljima, riječ je upravo o Higgsovom bozonu te su za svoj doprinos ovom otkriću François Englert i Peter Higgs podijelili Nobelovu nagradu za fiziku 2013. godine.

Izvori

↑ Opažanje nove čestice s masom od 125 GeV (PDF). Priopćenje za tisak CMS kolaboracije. CERN. 4. srpnja 2012.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Higgsov bozon

Otkriće i uloga Higgsovog bozona" na stranicama e-škole fizike Hrvatskog fizikalnog društva.
Zašto i kako tražimo Higgsov bozon" Prezentacija Ivice Puljka za TEDxMaksimir.

Nedovršeni članak Higgsov bozon koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Opažanje nove čestice s masom od 125 GeV (PDF). Priopćenje za tisak CMS kolaboracije. CERN. 4. srpnja 2012.

[1]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Datoteka:CMS Higgs-event.jpg|mini|Simulacija hipotetskog raspada Higgsovog bozona]]
-'''Higgsov bozon''' ili '''Higgsova čestica''' je hipotetska elementarna čestica kojom se prema [[Standardni model|Standardnom modelu]] objašnjava masa drugih čestica, a posebno zašto su [[W i Z bozoni]] toliko masivni za razliku od [[foton|fotona]] koji nema masu. Higgsov bozon jedna je od 17 elementarnih čestica u Standardnom modelu.
+'''Higgsov bozon''' ili '''Higgsova čestica''' je elementarna čestica kojom se prema [[Standardni model|Standardnom modelu]] objašnjava masa drugih čestica, a posebno zašto su [[W i Z bozoni]] toliko masivni za razliku od [[foton|fotona]] koji nema masu. Higgsov bozon jedna je od 17 elementarnih čestica u Standardnom modelu.
 preostalih čestica su: 6 [[kvark|kvarkova]], 6 [[lepton|leptona]], [[foton]], [[gluon]], W i Z bozon. Kvarkovi i leptoni su primjeri skupine čestica zvani [[fermioni]]. Oni su ti koji čine svu tvar koju svakodnevno vidimo oko nas. Foton, W, Z, gluon i Higgsov bozon su u drugoj skupini zvani [[bozoni]]. Oni su odgovorni za sve sile u prirodi, osim [[gravitacija|gravitacije]]. Znanstvenici još ne znaju kako povezati gravitaciju sa Standardnim modelom.