Adrenalin: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m prijevod sa srpskog
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Adrenaline chemical structure.png|mini|desno|250px|Strukturna formula adrenalina]]
[[Datoteka:Adrenaline chemical structure.png|mini|desno|250px|Strukturna formula adrenalina]]
'''Adrenalin''' ili '''epinefrin''' je [[hormon]] kojeg luči srž [[Nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žljezde]] u situacijama kada je neophodno povećati [[Srce|srčani]] minutni volumen. To je i temeljni [[simpatomimetik]]. Adrenalin je mono[[amin]]i [[alkaloid]], odnosno [[feniletilamin]], specifično - [[kateholamin]] kao i [[dopamin]] i [[noradrenalin]].
'''Adrenalin''' ili '''epinefrin''' je [[hormon]] kojeg luči srž [[Nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žljezde]] u situacijama kada je neophodno povećati [[Srce|srčani]] minutni volumen. To je i temeljni [[simpatikomimetik]]. Adrenalin je mono[[amin]]i [[alkaloid]], odnosno [[feniletilamin]], specifično - [[katekolamin]] kao i [[dopamin]] i [[noradrenalin]].


Formula adrenalina tj. epinefrina je: <big>'''C<sub>9</sub>H<sub>13</sub>NO<sub>3</sub>'''</big>.
Formula adrenalina tj. epinefrina je: <big>'''C<sub>9</sub>H<sub>13</sub>NO<sub>3</sub>'''</big>.

Inačica od 11. lipnja 2014. u 00:59

Strukturna formula adrenalina

Adrenalin ili epinefrin je hormon kojeg luči srž nadbubrežne žljezde u situacijama kada je neophodno povećati srčani minutni volumen. To je i temeljni simpatikomimetik. Adrenalin je monoamini alkaloid, odnosno feniletilamin, specifično - katekolamin kao i dopamin i noradrenalin.

Formula adrenalina tj. epinefrina je: C9H13NO3.

Djelovanje

Adrenalin je zaslužan za karakterističan "fright-fight-flight" učinak nakon pretrpljenog emocionalnog stresa. On priprema organizam za stanja kada treba hitno reagirati, boriti se ili pobjeći zbog opasnosti, a također povećava snagu i stanje budnosti.

Naime, pod utjecajem adrenalina dolazi do stimulacije svih adrenergičkih receptora što uzrokuje pozitivno inotropni učinak na srce, pojačava se brzina rada srca, pojačava kontraktilnost srca, krvni tlak, protok krvi u bubrezima. U isto vrijeme smanjuje se cirkulacija krvi u probavnim organima, a povećava se cirkulacija u skeletalnim mišićima i srcu. Bronhije se šire i ubrzava se frekvencija disanja što povećava koncentraciju kisika u krvi. Osim toga, iz jetre se oslobađa povećana količina glukoze koja postaje dostupna za pretvaranje u energiju u mišićima. Sve su to prirodni učinci koji osposobljavaju jedinku za blisku borbu ili bijeg od opasnosti.

Ovaj mehanizam razvijen je tijekom evolucije kako bi se jedinka sačuvala od opasnosti.

Primjena

Adrenalin se primjenjuje u slučajevima anafilaktičkog šoka, a u srčanom zastoju može se primijeniti injekcija direktno u srce.

Nuspojave

Danas se adrenalin u slučajevima kardiogenog šoka uglavnom ne upotrebljava jer može izazvati opasne aritmije, međutim, dok nije bilo drugih sredstava, adrenalin je bio važan srčani stimulator za izvlačenje pacijenata iz šoka.

Nedovršeni članak Adrenalin koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.