Razlika između inačica stranice »Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
=== Reintegracija ===
[[Datoteka:Tabla UNTAES Ilok.JPG|thumb|left|Tabla UNTAES 1996.-1998., Hrvatski povijesni muzej]]
Pitanje hrvatskog Podunavlja rješavalo se na marginama [[Daytonski sporazum|Daytonske mirovne konferencije]] 1995. godine u čijoj je žiži bilo pitanje okončanja [[Rat u BiH|sukoba u BiH]]. U usporedbi s ostalim problemima političkih pregovora pitanje reintegracije Istočne Hrvatske bilo je jedno od najsloženijih. Ipak, slijedom okolnosti postignuto je razmjerno jednostavno i brzo rješenje. Uvidjevši pogubnost svoje dotadašnje politike i odlučnost Hrvata da vojnim putem oslobode sve okupirane dijelove svoje države, vodstvo pobunjenih Srba na preostalom dijelu okupiranoga državnog područja RH tek je nakon "Oluje" i poraza Vojske Republike Srpske u BiH pristalo na ponuđene prijedloge i mirno rješenje sukoba. Tako je [[12. studenog]] [[1995.]] potpisan "''[[Erdutski sporazum|Temeljni sporazum o mirnoj reintegraciji toga područja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske]]''". Pored mirovnih posrednika svoj potpis na sporazum o mirnoj reintegraciji stavili su [[Hrvoje Šarinić]] u ime hrvatske vlade te [[Milan Milanović]] u ime srpske strane.<ref>Predsjednik.hr -: [http://predsjednik.hr/Zagreb12.11.1995 Tekst temeljnog sporazuma o Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu] 12. studenog 1995. {{wikizvorM|Erdutski sporazum}}</ref>
 
[[Erdutski sporazum]], koji je zbog niza ustupaka pobunjenim Srbima izazvao nezadovoljstvo prognanih Hrvata s toga područja, potvrdio je dosljednost hrvatske politike u nastojanju da, čak i uz bolne kompromise, probleme s pobunjenim Srbima rješava pregovorima i mirnim putem.<ref>[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]: [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18226 Erdutski sporazum]</ref> Sporazum o mirnoj reintegraciji istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u sastav Republike Hrvatske potvrdilo je 23. studenoga 1995. i Vijeće sigurnosti UN-a (Rezolucija 1023). Vijeće sigurnosti UN-a (Rezolucija 1037, od 15. siječnja 1996.) ustanovilo je posebnu "''[[UNTAES|Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji"]]'' (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, odnosno [[UNTAES]]). Na čelo Prijelazne uprave došao je američki general [[Jacques Paul Klein]].<ref name="Lada"/> Za provedbu aktivnosti u procesu mirne reintegracije Vlada Republike Hrvatske je u Osijeku osnovala ''Ured privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu'', a za predstojnika je imenovala [[Ivica Vrkić|Ivicu Vrkića]].
 
[[Datoteka:Osobni karton prognanika iz hrvatskog Podunavlja Domovinski rat Hrvatski povijesni muzej 27012012 1.jpg|thumb|250px|Osobni karton prognanika iz hrvatskog Podunavlja, ''Hrvatski povijesni muzej'']]
Osnovne pretpostavke za uspješnu provedbu procesa mirne reintegracije uključivale su, među ostalim, sljedeća područja djelovanja: demilitarizaciju područja (razoružanje do tada prilično brojnog i dobro opremljenog srpskog korpusa), uspostavu prijelaznih policijskih snaga, početak razminiranja, postupno stvaranje ozračja o neizbježnosti i nezaustavljivosti mirne reintegracije među [[Srbi u Hrvatskoj|lokalnim Srbima]], reintegraciju društvenih i gospodarskih struktura, osobito školstva, zdravstva, prometne, komunikacijske i komunalne infrastrukture, pilot-projekt povratka u naselja tzv. Srijemskog trokuta. Sporazum o završetku razvojačenja potpisan je u vukovarskoj vojarni 27. lipnja 1996., a nadzor nad svim vojnim objektima u tome području preuzela je prijelazna uprava UN-a. Nakon razvojačenja 1. srpnja počela je djelovati i prijelazna policija, koja je polovicom prosinca iduće godine uključena u [[MUP RH]]. Osobito važni za uspjeh cijele misije i osiguranje uvjeta za povratak hrvatskih prognanika bili su lokalni izbori održani [[13. travnja]] [[1997.]] godine. Njima je do kraja uspostavljen politički sustav jednak onome na drugim dijelovima hrvatskoga teritorija. Osim toga, Srbi su dobili mogućnost izabrati svoje legitimne predstavnike u tijelima lokalne vlasti i samouprave. [[HDZ]] je pobijedio u 15 općina i gradu Iloku[[Ilok]]u, [[SDSS]] u deset općina i gradu [[beli Manastir|Belome Manastiru]], u Vukovaru[[Vukovar]]u su dvije stranke postigle dogovor o podjeli vlasti, a za gradonačelnika je izabran [[Vladimir Štengl]] (HDZ). [[Hrvatska kuna]] uvedena je od 19. svibnja 1997. kao službeno sredstvo plaćanja, čime je to područje reintegrirano u platni sustav RH. Podizanjem hrvatskoga stijega na graničnim prijelazima prema tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji i otkrivanjem ploča s natpisima [[Hrvatska carina|hrvatske carine]] 14. srpnja 1997. obilježeno je uvođenje hrvatskoga carinskog sustava u Podunavlje. Odlukom [[Glavni tajnik UN-a|glavnog tajnika UN-a]] 1. kolovoza 1997. na dužnosti prijelaznoga upravitelja generala Kleina naslijedio je [[William Walker]]. Radi omogućavanja povratka i pomirbe na području pod prijelaznom upravom UN-a, u listopadu 1997. godine osnovan je ''Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja, ubrzanog povratka i normalizaciju života na ratom stradalim područjima Hrvatske'', čijom je predsjednicom imenovana tadašnja zamjenica predstojnika Ureda predsjednika [[Vesna Škare-Ožbolt]].<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/prije-tocno-14-godina-zavrsio-je-proces-mirne-reintegracije.html Prije točno 14 godina završio je proces mirne reintegracije, www.dnevnik.hr]</ref> Tijekom procesa mirne reintegracije hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] nekoliko je puta posjetio hrvatsko Podunavlje, prvi put 3. prosinca 1996., a zatim i 8. lipnja 1997., kada je "[[vlak mira|Vlakom mira]]" došao u Vukovar. Službeno, proces mirne reintegracije završio je 15. siječnja 1998. godine.<ref name="Lada"/>
 
==Demografija==

Navigacijski izbornik