Čazma: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika 93.140.121.222 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGaBot |
→Poznate osobe: Šimun Erdődy |
||
Redak 80: | Redak 80: | ||
== Poznate osobe == |
== Poznate osobe == |
||
* [[Šimun Erdődy]], hrvatski ban (1530.-1534.) i zagrebački biskup (1518.-1543.). |
|||
* [[Slavko Kolar]], hrvatski književnik |
* [[Slavko Kolar]], hrvatski književnik |
||
* [[Ivan Česmički]] (Janus Panonius), hrvatski književnik |
* [[Ivan Česmički]] (Janus Panonius), hrvatski književnik |
Inačica od 11. srpnja 2017. u 00:03
Čazma | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Bjelovarsko-bilogorska |
Gradonačelnik | Dinko Pirak |
Površina[1] | 239,9 km2 |
Površina središta | 8,5 km2 |
Koordinate | 45°45′N 16°37′E / 45.75°N 16.62°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
Ukupno | 6 930 |
– gustoća | 29 st./km2 |
Urbano | 2 417 |
– gustoća | 815 st./km2 |
Svetac zaštitnik | Sveta Marija Magdalena |
Poštanski broj | 43240 |
Čazma na zemljovidu Hrvatske |
Čazma (mađarski Csázma, davno Csezmice) je grad u Hrvatskoj.
Gradska naselja
U sastavu grada nalazi se 36 naselja (stanje 2006), to su: Andigola, Bojana, Bosiljevo, Cerina, Čazma, Dapci, Dereza, Donji Draganec, Donji Dragičevci, Donji Lipovčani, Donji Miklouš, Gornji Draganec, Gornji Dragičevci, Gornji Lipovčani, Gornji Miklouš, Grabik, Grabovnica, Komuševac, Marčani, Martinac, Milaševac, Novo Selo, Općevac, Palančani, Pavličani, Pobjenik, Pobrđani, Prnjarovac, Prokljuvani, Sišćani, Sovari, Suhaja, Vagovina, Vrtlinska, Vučani i Zdenčec.
Zemljopis
Čazma je smještena 60 km jugoistočno od Zagreba i 30 km od Bjelovara na obroncima Moslavačke gore.
Stanovništvo
Po popisu iz 2001. godine, područje Grada Čazme je imalo 8.895 stanovnika.
Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Čazma, koja je imala sljedeći etnički sastav:
godina popisa | ukupno | Hrvati | Srbi | Jugoslaveni | ostali |
---|---|---|---|---|---|
1991. | 15.263 | 13.897 (91,05%) | 685 (4,48%) | 234 (1,53%) | 447 (2,92%) |
1981. | 16.632 | 14.703 (88,40%) | 779 (4,68%) | 884 (5,31%) | 266 (1,59%) |
1971. | 18.487 | 17.013 (92,02%) | 1.116 (6,03%) | 168 (0,90%) | 190 (1,02%) |
Čazma (naseljeno mjesto)
- 2001. - 2.878
- 1991. - 2.785 (Hrvati - 2.540, Srbi - 86, Jugoslaveni - 69, ostali - 90)
- 1981. - 2.489 (Hrvati - 2.015, Jugoslaveni - 354, Srbi - 66, ostali - 54)
- 1971. - 1.754 (Hrvati - 1.564, Srbi - 90, Jugoslaveni - 56, ostali - 44)[3]
Gradska uprava
Tijela grada Čazme jesu:
•Gradsko vijeće
•Gradonačelnik
Povijest
Smatra se da je Čazma osnovana 1226. kad je biskup Stjepan II. Babonić osnovao župu iako se Čazma spominje kao posjed zagrebačkog biskupa u Felicijanovoj ispravi o osnutku Zagrebačke biskupije 1094..
1094. godine u Zagrebu je osnovana biskupija. 1101. ugarski kralj Koloman sklopio je s hrvatskim velikašima ugovor na Dravi. Po tom sporazumu Hrvati slobodno biraju Kolomana za svog kralja, Hrvatska ostaje slobodna zemlja,i samo je preko kralja povezana s Ugarskom. Kralj Koloman obavlja kraljevsku vlast u Hrvatskoj i to dvjema cestama koje se po njemu dugo zovu Kolomanove ceste.
Prva takva cesta vodi preko Drave, preko Križevaca, Vrbovca i Zagreba prema moru i Rijeci, a druga od Koprivnice, preko Jagnjetovca, Rovišća, Čazme, Siska i Topuskog do Knina i Splita.Ova je druga Kolomanova ili čazmanska cesta važnija, jer bolje povezuje sjevernu i južnu Hrvatsku.
Zagrebački biskup Stjepan II. (1227.-1247.) na mjestu današnje Čazme, na spomenutovoj Kolomanovoj cesti osnovao novo naselje koje je nazvao Nova Čazma. Biskup Stjepan II. vrlo je brzo shvatio da je Čazma prirodni centar Zagrebačke biskupije pa je stoga lakše upravljati biskupijom iz Čazme negoli iz Zagreba. Radi uprave biskupije i posjeda sagradio je u Novoj Čazmi biskupski dvor, koji je kasnije postao tvrđava za obranu od Turaka. 1232. biskup Stjepan II. uredio je u Novoj Čazmi zborni kaptol.
Dokaz o osnutku Zbornog kaptola u Čazmi je povelja biskupa Stjepana II. Povelja je postala statut ili zakon za život i djelovanje čazmanskog kaptola.
Kaptol je opstao do 1537. godine, a sasvim ga uništava Malkoč-beg, 7 godina nakon što su Turci zauzeli Čazmu.
1552. Čazma pada pod tursku vlast. Za njihove je vlasti Čazma bila središtem istoimenog sandžaka. Turska je vlast potrajala do 1606..
Nakon oslobođenja, hrvatski plemenitaš Toma Erdödy je obnovio biskupski kaštel u Čazmi.
Gospodarstvo
Gospodarstvo se temelji na malim poduzećima te na poljoprivredi jer je Čazma smještena u ruralnoj okolici. Najvažnije poduzeće je prijevoznička firma "Čazmatrans".
Poznate osobe
- Šimun Erdődy, hrvatski ban (1530.-1534.) i zagrebački biskup (1518.-1543.).
- Slavko Kolar, hrvatski književnik
- Ivan Česmički (Janus Panonius), hrvatski književnik
- Anton Cetin, rodom iz obližnje Bojane, hrv., fra. i kan. likovni umjetnik
- Franjo Matešin, hrvatski slikar iz Bojane
- Ivo Horvat, hrvatski botaničar
- Ivo Serdar, hrvatski glumac
Spomenici i znamenitosti
Svake godine se održava supermaraton Zagreb-Čazma, popularno zvan "Od zagrebačkog do čazmanskoga kaptola".
- Čazma: Crkva sv. Marije Magdalene
- Grabrovnica: Božićna bajka, turistička manifestacija
- Bojana: Bojani Božić u Bojani na imanju akademskoga slikara Franje Matašina
Obrazovanje
Kultura
Povijesne isprave iz 14. stoljeća navode nekolicinu crkava u Čazmi, od kojih je ostala samo crkva sv. Marije Magdalene. Crkva je bila građena u romanično-gotičkom stilu, a kasnije nadogradnje i obogaćivanje inventara su joj dale i barokne elemente.
- galerija Antona Cetina
- spomen-izložba hrvatskog botaničara Ive Horvata
- www.gradska-knjiznica-cazma.hr
Šport
- streljačko društvo "Budućnost"
- odbojkaški klub
- Teniski klub Česma
- Karate klub Sokol
- NK Čazma
Izvori
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Vanjske poveznice
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |