Hercegovački pašaluk: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 19: | Redak 19: | ||
|grb_i = |
|grb_i = |
||
|mapa = Herzegovina Eyalet, Ottoman Balkans 1850s.png |
|mapa = Herzegovina Eyalet, Ottoman Balkans 1850s.png |
||
|jezik = službeni: [[turski]]<br> govorni:[[hrvatski jezik]] |
|jezik = službeni: [[turski]]<br> govorni: [[hrvatski jezik]] |
||
|glavni_grad = [[Mostar]] |
|glavni_grad = [[Mostar]] |
||
|valuta = |
|valuta = |
||
Redak 37: | Redak 37: | ||
== Hercegovački pašaluk (ejalet)== |
== Hercegovački pašaluk (ejalet)== |
||
Hercegovački sandžak je 1833. odvojen od Bosanskog pašaluka i dobio je u status [[pašaluk]]a. Tada je [[Ali-paša Rizvanbegović]], rođeni Hercegovac, postao polu-neovisni vladar ([[vezir]]) novoformiranog pašaluka. Nakon njegovog svrgavanja 1851., Hercegovački pašaluk je ukinut i ponovno osnovan sandžak koji je spojena sa Bosanskim pašalukom, kome je sjedište premješteno iz |
Hercegovački sandžak je 1833. odvojen od Bosanskog pašaluka i dobio je u status [[pašaluk]]a. Tada je [[Ali-paša Rizvanbegović]], rođeni Hercegovac, postao polu-neovisni vladar ([[vezir]]) novoformiranog pašaluka. Nakon njegovog svrgavanja 1851., Hercegovački pašaluk je ukinut i ponovno osnovan sandžak koji je spojena sa Bosanskim pašalukom, kome je sjedište premješteno iz [[Travnik]]a u [[Sarajevo]]. |
||
Hercegovački pašaluk sastojao se iz sljedećih kapetanija: [[Prijepolje]], [[Taslidža]] sa [[Kolašin]]om i [[Šaranci]] sa [[Drobnjak]]om, [[Čajniče]], [[Nevesinje]], [[Nikšić]], [[Ljubinje]]-[[Trebinje]], [[Stolac (BiH)|Stolac]], [[Počitelj]], [[Blagaj]], [[Mostar]], [[Duvno]] i polovina [[Konjic]]a koja je sa južne strane [[Neretva|Neretve]].{{fact}} |
Hercegovački pašaluk sastojao se iz sljedećih kapetanija: [[Prijepolje]], [[Taslidža]] sa [[Kolašin]]om i [[Šaranci]] sa [[Drobnjak]]om, [[Čajniče]], [[Nevesinje]], [[Nikšić]], [[Ljubinje]]-[[Trebinje]], [[Stolac (BiH)|Stolac]], [[Počitelj]], [[Blagaj]], [[Mostar]], [[Duvno]] i polovina [[Konjic]]a koja je sa južne strane [[Neretva|Neretve]].{{fact}} |
||
== Hercegovački pašaluk (vilajet) (1875. - 1877.) == |
== Hercegovački pašaluk (vilajet) (1875. - 1877.) == |
||
Od kraja 1875. do početka 1877., za vrijeme [[Hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]] ponovno je formiran pašaluk.<ref name="pavet">{{cite book|last=Pavet de Courteille|first=Abel|title=État présent de l'empire ottoman|year=1876|publisher=J. Dumaine|page=91-96|url=http://archive.org/stream/tatprsentdelemp00courgoog#page/n104/mode/2up|language=French}}</ref> Nakon Hercegovačkog ustanka osmanske vlasti nisu imale punu kontrolu nad Hercegovinom. Nemogućnost kontrole vlasti u Hercegovini i dijelovima [[Balkan]]a potakla je sazivanje Berlinskog kongresa gdje su Austro-Ugarskoj na upravu dodijeljene [[Hercegovina]] i [[Bosna]]. |
Od kraja 1875. do početka 1877., za vrijeme [[Hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]] ponovno je formiran pašaluk.<ref name="pavet">{{cite book|last=Pavet de Courteille|first=Abel|title=État présent de l'empire ottoman|year=1876|publisher=J. Dumaine|page=91-96|url=http://archive.org/stream/tatprsentdelemp00courgoog#page/n104/mode/2up|language=French}}</ref> Nakon Hercegovačkog ustanka osmanske vlasti nisu imale punu kontrolu nad Hercegovinom. Nemogućnost kontrole vlasti u Hercegovini i dijelovima [[Balkan]]a potakla je sazivanje [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] gdje su [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] na upravu dodijeljene [[Hercegovina]] i [[Bosna]]. |
||
== Reference == |
== Reference == |
Inačica od 1. kolovoza 2019. u 21:41
|
Hercegovački pašaluk je bio osmanska provincija od 1833. do 1851. Prijestonica mu je bio Mostar.
Hercegovački sandžak
Prvobitno je formiran hercegovački sandžak 1470. kao provincija Osmanlijskog carstva, sa sjedištem u Foči. Prijestonica sandžaka je kasnije premještena u Pljevlju (turski naziv Taslidža). Hercegovački sandžak je bio dio Rumelijskog ejaleta, a kasnije postaje dio Bosanskog pašaluka.
Hercegovački pašaluk (ejalet)
Hercegovački sandžak je 1833. odvojen od Bosanskog pašaluka i dobio je u status pašaluka. Tada je Ali-paša Rizvanbegović, rođeni Hercegovac, postao polu-neovisni vladar (vezir) novoformiranog pašaluka. Nakon njegovog svrgavanja 1851., Hercegovački pašaluk je ukinut i ponovno osnovan sandžak koji je spojena sa Bosanskim pašalukom, kome je sjedište premješteno iz Travnika u Sarajevo.
Hercegovački pašaluk sastojao se iz sljedećih kapetanija: Prijepolje, Taslidža sa Kolašinom i Šaranci sa Drobnjakom, Čajniče, Nevesinje, Nikšić, Ljubinje-Trebinje, Stolac, Počitelj, Blagaj, Mostar, Duvno i polovina Konjica koja je sa južne strane Neretve.[nedostaje izvor]
Hercegovački pašaluk (vilajet) (1875. - 1877.)
Od kraja 1875. do početka 1877., za vrijeme Hercegovačkog ustanka ponovno je formiran pašaluk.[1] Nakon Hercegovačkog ustanka osmanske vlasti nisu imale punu kontrolu nad Hercegovinom. Nemogućnost kontrole vlasti u Hercegovini i dijelovima Balkana potakla je sazivanje Berlinskog kongresa gdje su Austro-Ugarskoj na upravu dodijeljene Hercegovina i Bosna.
Reference
- ↑ Pavet de Courteille, Abel. 1876. État présent de l'empire ottoman (francuski). J. Dumaine. str. 91-96