Razlika između inačica stranice »Hadroni«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodano 8.610 bajtova ,  prije 2 godine
Nadopunio Hadroni
m (Bot: brisanje 56 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q101667 na Wikidati)
(Nadopunio Hadroni)
[[datoteka:Proton quark structure.svg|mini|desno|300px|Skica [[Proton|protona]], jednog od najpoznatijih [[barion]]a, koji se sastoji od dva gornja [[Kvark|kvarka]] i jednog donjeg kvarka.]]
'''Hadroni''' su [[kompozitna čestica|kompozitne čestice]] na koje djeluje [[jaka sila]]. Postoje dvije vrste hadrona. Jedna vrsta su [[barion]]i koji su sastavljeni od tri kvarka. Druga vrsta su [[mezoni]], koji su sastavljeni od jednog [[kvark]]a i jednog [[kvark|antikvarka]]. Kako i sami hadroni mogu biti fermioni ili bozoni, ovisno o tome se dijele na [[barion]]e, u koje spadaju i [[nukleon]]i, te [[mezon]]e.
 
[[datoteka:Quark structure neutron.svg|mini|desno|300px|[[Neutron]] je građen od jednog [[gornji kvark|gornjeg (u) kvarka]] i dvaju [[Donji kvark|donjih (d) kvarkova]]. [[Jaka nuklearna sila|Jaku nuklearnu silu]] posreduju [[gluon]]i (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka.]]
Ostale vrste hadrona mogu postojati, kao što su [[tetrakvark]]ovi i [[pentakvark]]ovi, ali nema trenutnih dokaza koji uvjerljivo upućuju na njihovo postojanje.
 
[[datoteka:Quark structure pion.svg|mini|desno|300px|Struktura [[pion]]a (&pi;<sup>+</sup>).]]
 
[[datoteka:Kaon minus.png|mini|desno|300px|Struktura [[kvark]]ova za negativni [[kaon]] (K<sup>-</sup>).]]
 
[[datoteka:Nuclear Force anim smaller.gif|mini|desno|300px|[[Animacija]] međudjelovanja [[Jaka nuklearna sila|jake nuklearne sile]] (ili [[Rezidualna jaka nuklearna sila|rezidualne jake nuklearne sile]]). Mali obojeni dvostruki diskovi su [[gluon]]i.]]
 
'''Hadron''' (prema [[Grčki jezik|grč]]. ''ἁδρός'': gust, jak, temeljan) je [[subatomska čestica]] koju čine [[kvark]]ovi povezani [[Jaka nuklearna sila|jakom nuklearnom silom]] (jakim međudjelovanjem). Hadroni su prema građi i [[spin]]u razvrstani na:
* [[barion]]e (čine ih 3 kvarka, imaju polucijeli spin), kao na primjer [[proton]] i [[neutron]], [[lambda barion]], [[sigma barion]], i
* [[mezon]]e (čine ih kvark i [[antikvark]], imaju cjelobrojni spin), na primjer [[pion]], [[kaon]], [[J/ψ mezon]] i drugi.
 
Protoni su stabilni, neutroni su stabilni samo unutar [[atomska jezgra|atomske jezgre]] (slobodni neutroni imaju [[vrijeme poluraspada]] oko 880 [[sekunda|sekundi]]), a svi ostali hadroni su nestabilni. <ref> '''hadron''', [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=24030] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 11. travnja 2020.</ref> Ostale vrste hadrona mogu postojati, kao što su [[tetrakvark]]ovi i [[pentakvark]]ovi, ali nema trenutnih dokaza koji uvjerljivo upućuju na njihovo postojanje.
 
== Barioni ==
{{Glavni|Barion}}
 
'''Barion''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''βαρύς'': težak + [elektr]on) je [[subatomska čestica]] polucijeloga [[spin]]a, podvrsta hadrona (kao na primjer [[proton]], [[neutron]], [[lambda barion]] ili lambda-čestica, [[sigma barion]] ili sigma-čestica, [[ksi barion]] ili ksi-čestica , [[delta barion]] ili delta-čestica i [[omega barion]] ili
omega-čestica). Barioni su [[fermion]]i na koje djeluje [[jaka nuklearna sila]], ili drugim riječima hadroni polucjelobrojnog [[spin]]a. To su su mješovite čestice sačinjene od 3 [[kvark]]a, za razliku od [[mezon]]a, koji se sastoje od jednog kvarka i jednog antikvarka. I barioni i [[mezoni]] su hadroni, čestice sačinjene samo od kvarkova i/ili antikvarkova. Naziv ''barion'' dolazi iz [[Grčki jezik|grčkog]] ''βαρύς'' (''barys''), što znači "težak", jer se prije vjerovalo da imaju veće mase od drugih [[tvar]]nih čestica.
 
S obzirom da su barioni sastavljeni od kvarkova, na njih djeluje [[jaka nuklearna sila]]. Za razliku od njih, [[Lepton|leptoni]] nisu sačinjeni od kvarkova, pa na njih ne djeluje jaka nuklearna sila. Najpoznatiji barioni su [[Proton|protoni]] i [[Neutron|neutroni]] koji sačinjavaju največi dio vidljive [[Materija|materije]] u [[Svemir|svemiru]], dok su [[Elektron|elektroni]], još jedna velika gradivna jedinica [[Atom|atoma]], [[leptoni]]. Svaki barion ima pripadajuću [[Antitvar|antičesticu]], antibarion u kojoj su kvarkovi zamijenjeni antikvarkovima. Na primjer, proton se sastoji od dva gornja kvarka i jednog donjeg kvarka, a njegova antičestica, antiproton se sastoji od dva gornja antikvarka i jednog donjeg antikvarka.
 
=== Svojstva bariona ===
 
{| class="wikitable"
|+ Svojstva bariona
|-
! scope="col" | Barion
! scope="col" | Oznaka
! scope="col" | [[Kvark]]ovska <br/> građa
! scope="col" | [[Električni naboj|Električni]] <br/> naboj ''Q/e ''
! scope="col" | [[Masa]] ''m'' <br/> (MeV/c²)
! scope="col" | [[Vrijeme poluraspada|Vrijeme]] <br/> poluraspada
! scope="col" | [[Spin]]
! scope="col" | [[Izospin]]
|-
| [[Proton]]
| p
| uud
| 1
| 938,3
| stabilan
| 1/2
| 1/2
|-
| [[Antiproton]]
| {{overline|p}}
| {{overline|uud}}
| - 1
| 938,3
|
| 1/2
| - 1/2
|-
| [[Neutron]]
| n
| udd
| 0
| 939,6
| 880 [[sekunda|s]]
| 1/2
| - 1/2
|-
| [[Antineutron]]
| {{overline|n}}
| {{overline|udd}}
| 0
| 939,6
|
| 1/2
| 1/2
|-
| [[Lambda barion]]
| Λ<sup>0</sup>
| uds
| 0
| 1 115,7
| 2,6 ∙ 10<sup>–10</sup> [[sekunda|s]]
| 1/2
| 0
|-
| [[Sigma barion]]
| Σ<sup>+</sup>
| uus
| 1
| 1 189,4
| 8 ∙ 10<sup>–11</sup> [[sekunda|s]]
| 1/2
| 1
|-
| [[Sigma barion]]
| Σ<sup>0</sup>
| uds
| 0
| 1 192,6
| 7,4 ∙ 10<sup>–20</sup> [[sekunda|s]]
| 1/2
| 1
|-
| [[Sigma barion]]
| Σ<sup>-</sup>
| dds
| - 1
| 1 197,45
| 1,5 ∙ 10<sup>–10</sup> [[sekunda|s]]
| 1/2
| 1
|-
| [[Ksi barion]]
| Ξ<sup>0</sup>
| uss
| 0
| 1 314,86
| 2,9 ∙ 10<sup>–10</sup> [[sekunda|s]]
| 1/2
| 1/2
|-
| [[Ksi barion]]
| Ξ<sup>-</sup>
| dss
| - 1
| 1 321,71
| 1,6 ∙ 10<sup>–10</sup> [[sekunda|s]]
| 1/2
| 1/2
|-
| [[Delta barion]]
| Δ<sup>++</sup>
| uuu
| 2
| 1 232
| 5,6 ∙ 10<sup>–24</sup> [[sekunda|s]]
| 3/2
| 3/2
|-
| [[Omega barion]]
| Ω<sup>-</sup>
| sss
| - 1
| 1 672,45
| 8,2 ∙ 10<sup>–11</sup> [[sekunda|s]]
| 3/2
| 3/2
|}
 
== Mezoni ==
{{Glavni|Mezon}}
 
'''Mezon''' (prema [[Grčki jezik|grč]]. ''μέσος'': srednji) je [[subatomska čestica]] kojoj je [[masa]] između mase [[elektron]]a i [[proton]]a, hadron cjelobrojnoga [[spin]]a, građen od [[kvark]]a i [[antikvark]]a. Svi mezoni su [[bozoni]] i podvrgavaju se [[Bose-Einsteinova statistika|Bose-Einsteinovoj statistici]]. Povijesno, prvi otkriveni mezoni bili su [[pion]]i i [[kaon]]i, [[Skalar (fizika)|pseudoskalari]] kojima je spin 0, potom su otkriveni [[vektor]]ski mezoni ρ, ω, φ, J/ψ kojima je spin 1.
 
Mezoni su [[bozon]]i na koje djeluje [[jaka sila]], ili drugim riječima [[hadron]]i cjelobrojnog [[spin]]a. Prema [[Standardni model|Standardnom modelu]] mezoni se sastoje od parnog broja [[kvark]]ova i antikvarkova, a svi do sada poznati samo od jednog para kvark-antikvark. Postojanje mezona predvidio je [[Hideki Yukawa|H. Yukawa]] kako bi objasnio [[sila|silu]] privlačenja između [[proton]]a i [[neutron]]a (danas poznatu kao [[rezidualna jaka nuklearna sila]]), za što je 1949. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. Otkrićem [[mion]]a ispočetka se smatralo da je to traženi mezon, dok nije utvrđeno da na njega ne djeluje jaka nuklearna sila, pa se u stvari radi o [[lepton]]u. Prvi pravi otkriveni mezon bio je [[pion]]. Do danas je poznato više od 200 mezona i svi su nestabilni, s [[Vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] između 10<sup>–8</sup> [[sekunda|sekundi]] i 10<sup>–22</sup> sekundi.
 
=== Pion ===
{{Glavni|Pion}}
 
'''Pion''' (pi od slova π + [mez]on; oznaka π) je najlakši mezon, izgrađen od kvarkova i antikvarkova gore (u) i dolje (d). Spin mu je 0, a [[izospin]] 1. Može biti pozitivnoga (π<sup>+</sup>), negativnoga (π<sup>–</sup>) i bez [[električni naboj|električnoga naboja]] (π<sup>0</sup>). Električki nabijeni pioni i kaoni, otkriveni su 1947. u [[Kozmičke zrake|kozmičkom zračenju]], a neutralni pioni 1950. [[Masa]] je piona oko 270 puta veća od mase [[elektron]]a: masa piona π<sup>+</sup> i π<sup>–</sup> iznosi oko 39,57 M[[eV]]/c², a π<sup>0</sup> 134,98 MeV/c². Pioni se raspadaju na [[mion]]e, [[elektron]]e i [[pozitron]]e s pripadajućim [[Neutrino|neutrinima]]. Srednje je vrijeme poluraspada piona do 26 · 10<sup>–9</sup> sekundi.
 
=== Kaon ===
{{Glavni|Kaon}}
 
'''Kaon''' (ka od slova K + [mez]on; oznaka K) je mezon izgrađen od jednoga stranoga (s) kvarka ili antikvarka i drugoga antikvarka ili kvarka, koji može biti gore (u) ili dolje (d) tako da mu je kvantni broj stranosti ± 1. Spin mu je 0, a izospin 1/2. Može biti pozitivnoga (K<sup>+</sup>), negativnoga (K<sup>–</sup>) i bez električnoga naboja (K<sup>0</sup>). Masa je kaona oko 970 puta veća od mase elektrona: masa K<sup>+</sup> i K<sup>–</sup> iznosi oko 493,67 MeV/c², a K<sup>0</sup> 497,65 MeV/c². Kaoni se raspadaju na pione i mione s pripadajućim neutrinima. Srednje je vrijeme poluraspada kaona do 50 · 10<sup>–9</sup> sekundi. Kaoni i pioni su otkriveni 1947. u kozmičkom zračenju, a to se drži početkom [[Fizika elementarnih čestica|fizike elementarnih čestica]]. Imaju veliku ulogu u stvaranju [[Hiperjezgra|hiperjezgara]] i kao produkti raspada u njihovu istraživanju.
 
=== J/ψ mezon ===
{{Glavni|J/ψ mezon}}
 
'''J/ψ-mezon''' (oznaka J/ψ) je mezon koji se sastoji od čarobnoga kvarka (c) i antikvarka (c), nema električnoga naboja, sam je sebi [[antičestica]], mase je oko 3,097 GeV/c², spina 1, izospina 0 i vremena poluraspada oko 7,2 · 10<sup>–21</sup> sekundi. Otkrili su ga neovisno jedan o drugome [[Samuel Chao Chung Ting|S. C. C. Ting]] i [[Burton Richter|B. Richter]] 1974. i tako potvrdili ideju da su kvarkovi sastavni dijelovi [[barion]]a.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
Kako i sami hadroni mogu biti fermioni ili bozoni, ovisno o tome se dijele na [[barion]]e, u koje spadaju i [[nukleon]]i, te [[mezon]]e.
{{Čestice u fizici}}
 
{{Mrva-fiz}}
 
[[Kategorija:Nuklearna fizika]]

Navigacijski izbornik