Brijuni: razlika između inačica

Koordinate: 44°54′46″N 13°45′50″E / 44.91278°N 13.76389°E / 44.91278; 13.76389
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m sredio
Redak 18: Redak 18:
| utemeljen = [[27. listopada]] [[1983]].
| utemeljen = [[27. listopada]] [[1983]].
| broj posjetitelja =
| broj posjetitelja =
| službena stranica = [http://www.brijuni.hr/Home.aspx?PageID=1&gohome=true Nacionalni park Brijuni]
| službena stranica = [https://www.np-brijuni.hr/hr Nacionalni park Brijuni]
}}
}}
[[Datoteka:Brijuni (hr).svg|mini|desno|250px|Karta Brijuna]]
[[Datoteka:Brijuni (hr).svg|mini|desno|250px|Karta Brijuna]]

Inačica od 27. travnja 2020. u 16:07

Brijuni
[[Datoteka:|300px|center]]
Nacionalni park Brijuni
Koordinate: 44°54′46″N 13°45′50″E / 44.91278°N 13.76389°E / 44.91278; 13.76389
Lokacija Istarska županija
Država Hrvatska
Površina 33,9 km2
Najbliži grad Pula
Utemeljen 27. listopada 1983.
Službena stranica Nacionalni park Brijuni
Karta Brijuna

Brijuni su otočje i nacionalni park u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Zemljopis

Nalaze se koji kilometar zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 33,9 km kvadratna (površina otoka i akvatorija; na brijunski akvatorij otpada 80% ukupne površine).

Dva najveća otoka su Veliki Brijun 7 km2 i Mali Brijun 1,7 km2, a manji su Sveti Marko, Gaz, Okrugljak, Šupin, Šupinić, Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Kozada i Sveti Jerolim.

Povijest

Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati tragovi ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u treće tisućljeće prije Krista, kada su na Brijunima živjeli etnički nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća... Za vrijeme velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme Histri, po kojima je kasnije Istra i dobila ime. Nakon kojih su došli Rimljani, a od 6. do 8. st. otočjem je (kao i Istrom) vladao Bizant. Na Brijunima postoje mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama, Venerinim hramom, zatim Bizantski kastrum, te bazilika Sv. Marije iz V.-VI. stoljeća, crkva Sv. Germana iz 15. stoljeća.

Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brijune znaju zvati "raj na Zemlji", Brijuni su 27. listopada 1983. godine proglašeni nacionalnim parkom i omiljena su turistička destinacija.

Brijunski sastanci

Brijuni su u otoci gdje je doživotni predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito imao rezidenciju i primao goste,među kojima su bili u prvom redu političari svjetskog glasa, a također i eminentni umjetnici iz svih oblasti umjetnosti te drugi svjetski uglednici.

Na Brijunima je svjetskiglasoviti hrvatski fizičar Dubravko Tadić bio glavni organizator prve međunarodne konferencije iz fizike u neovisnoj Hrvatskoj VIIth Adriatic Meeting on Particle Physics, zajedno s D. Klabučarom i I. Picekom. Održala se od 13. - 20. rujna 1994.).[1]

Na Brijunima je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman održavao brojne sastanke. Najpoznatiji je Brijunski sastanak od 31. srpnja 1995. na kojem je s generalima Hrvatske vojske i drugim vojnim dužnosnicima dogovorio konačni plan vojno-redarstvene operacije Oluja čija je uspješna izvedba Hrvatskoj (i BiH) donijela mir.[2]

Danas su uz to što su nacionalni park meka mnogih turista i mjesto gdje se održavaju kazališne predstave zahvaljujući poznatom glumcu i redatelju Radi Šerbedžiji. Danas su također mjesto gdje ponekad visoki dužnosnici nove hrvatske države povremeno primaju inozemne delegacije u službenoj rezidenciji.

Izvori

  1. Metelgrad Tihomir Vukelja: Dubravko Tadić. Fakultet organizacije i informatike Varaždin. (pristupljeno 5. travnja 2020.)
  2. Brijunski transkript

Vidi još

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Brijuni

Galerija slika