Razgovor:Mate Boban

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Mate Boban.
Rad na člancima


Rođen je u selu Sovići kraj Gruda u južnoj Bosni i Hercegovini. U mladosti je u školi bio loš učenik. Prehranjivao se kradući kokoši. Kada ga je uhapsila jugoslavenska milicija, da bi se izvukao iz zatvora, pristao im je služiti kao doušnik. ????? --West Brom 4ever ® 00:44, 2. prosinac 2006. (CET)


Prijedlog[uredi]

Slučajno sam "doplutao" do natuknice Mate Boban i tamo pročitao sljedeći ulomak:

"U mladosti je u školi bio loš učenik. Prehranjivao se kradući kokoši. Kada ga je uhapsila jugoslavenska milicija, da bi se izvukao iz zatvora, pristao im je služiti kao doušnik. Bio je član Komunističke partije Jugoslavije. Studirao je ekonomiju. Početkom 90-ih postaje član HDZ-a BiH."

Boban je, međutim, s milicijom i sudom imao posla zbog gospodarskog kriminala, kao direktor trgovačkog poduzeća Napredak iz Imotskoga. Osuđen je na nekoliko godina zatvora (ne znam točno na koliko). Priča o krađi kokoši je ipak prebanalna, u naše krajeve je došla preko Ericha Rathfeldera, ratnog izvjestitelja berlinskog lista Tageszeitung, ali za nju Rathfelder nije naveo nikakav izvor.

Predlažem stoga da navedeni dolomak nadomjestite sljedećim: U mladosti je u školi bio loš učenik. Bio je član Komunističke partije Jugoslavije. Studirao je ekonomiju. Bio je direktor trgovačkog poduzeća "Napredak" iz Imotskog. Zbog gospodarskog kriminala uhićen je i osuđen na višegodišnju kaznu zatvora. Navodno je, kako bi se izborio za bolji tretman, pristao služiti kao doušnik. Početkom 90-ih postaje član HDZ-a BiH. --Is2



Translation arrow.svg
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden s engleskog jezika.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.




Mate Boban (1940-July 7,1997) was a Bosnian Croat politician. He was born in Grude in Western Herzegovina.


Pre war Life[uredi]

Prioir to the war he managed a publishing company in Imotski, Croatia and subsequently was a bureucrat in a tobacoo factory in Zagreb. Although he had been a member of the communist party since the 1950s he joined the HDZ (Croatian Democratic Union) A nationalist Croat party as soon as it was founded. He was eventually elected to the Bosnian parliament and served as HDZ vice-president before rising to the position of party president in Bosnia.


Estabilishing Herzeg-Bosnia[uredi]

On November 18, 1991 Boban proclaimed the existence of the 'Croatian Community of Herzeg-Bosnia', as a separate "political, cultural, economic and territorial whole," on the territory of Bosnia. This was in keeping with an agreement between Croatian president Franjo Tudjman and Serbian president Slobodan Milošević to divide Bosnia between themselves, which many Bosniaks claimed to have happened, but staying in tune with evidence; there was no proof of such thing. Boban met with Bosnian Serb president Radovan Karadzic during May 1992 in Graz, Austria where they agreed on mutual cooperation in the division of Bosnia and Herzegovina, which once again Bosniaks claimed happened. The most well known were Blaž Kraljević and Tomislav Dretar. Kraljevic was lured to a meeting on August 9th, 1992 and was assassinated along with 8 of his deputies. Dretar survived assassination attempts but was isolated in the Bihac enclave throughout the war.


Bosnian War[uredi]

The deal called for the Serbs to aid the Croats in defeating the Bosniaks and carving a piece of Bosnia and incorporating it into Croatia, although this never happened. Tensions mounted from June 1992 until early 1993. After many Croat and Bosniak provocations and hostile acts, open warfare broke out in April 1993 between Croats and Bosniaks. The Croat militia, The HVO, attacked and expelled Bosniaks from southern BiH while Bosniaks expelled more people from central BiH. They both committed many atrocities against civilians. By early 1994 the tide was turning against the Boban lead Croats, which is when the US forced a peace treaty. Pope John Paul II and the US government forced the ouster of Boban.


Post war life and death[uredi]

After the Washington accords ended Herzeg-Bosnia Boban went into retirement and died in 1997. Rumors of his being alive are persistent but unproven.

Among Bosniak and sections of Croatian public, Mate Boban enjoys reputation of war criminal. Many of them are convinced that Boban, if he had lived,would have certainly been tried for war crimes along with the rest the Herzeg-Bosnian leadership (Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić and Berislav Pušić) - all presently awaiting trial at the ICTY on charges including Crimes Against Humanity, Grave Breaches of the Geneva Conventions and Violations of the Laws or Customs of War.

In Croatia proper and Western Herzegovina, especially among right-wing circles, Boban enjoys much more favourable reputation. In the video-clip for Lijepa li si, a popular patriotic song by Croatian right-wing singer Marko Perković "Thompson", the grave of Mate Boban is prominently featured.


Obrazloženje[uredi]

Budući da dobivam nekakve prijetnje e-mailom od strane suradnika Mostarca, objasnit ću zašto sam stavio predložak da se traži izvor. Članak je napisan pristrano, razmišljao sam o tome da stavim i NPOV predložak. Pročitao sam dolje navedene izvore, i za mnoge, vrlo ozbiljne tvrdnje nisam našao da tamo pišu.

Suradnik Mostarac ne piše o Pokemonima niti o beskonačnim automatima, on piše o političkim temama, koje su podložne subjektivizmu, piše na vrlo pristran način. Jedan od stupova Wikipedije: "Wikipedija ima nepristrano gledište", a nadalje se objašnjava sljedeće: "To podrazumijeva navođenje provjerljivih, mjerodavnih izvora kad god je moguće, naročito u kontroverznim temama." Iz toga se dalje nižu i druga pravila. Da se razumijemo, a to se ne odnosi samo na ovaj članak, http://www.hercegbosna.org/ sigurno nije najmjerodavniji izvor. --Suradnik13 (razgovor) 09:15, 29. listopad 2008. (CET)

Ja istu stvar ponavljam stotinu puta da hercegbosna.org nikako ne smije biti izvor na Wikipediji. Autori su nepoznati a portal je podložan subjektivizmu. Gotovo svi članci na hrvatskoj Wikipediji koji se dodiruju rata u Bosni 1992-1995, HR Herceg-Bosne, HDZ-a 1990-ih i lidera Herceg Bosne spali su na vrlo nizak nivo koji nije primjeren enciklopediji. Tu se pišu hvalospjevi i nepotrebni citati (npr. ovaj članak o Mati Bobanu), a takvo što je ogavno za jednu enciklopediju. Ne znam za prijetnje, ali ako to suradnik Mostarac radi, onda to sve govori o cilju njegove aktivnosti na slobodnoj enciklopediji Wikipedija. --Wustenfuchs 22:22, 9. kolovoza 2011. (CEST)

Uklonjeni dio[uredi]

Iz članka sam uklonio sljedeći dio. Stara priča. Ovdje se treba pisati enciklopedijski biografski članak. Postoji wikicitat i Zajednički poslužitelj za ovakve stvari, kao i internetski forumi.--Ex13 (razgovor) 23:01, 9. kolovoza 2011. (CEST)

Rekli su o Bobanu[uredi]

Wikicitati „Istina ima jedno lice, laž tisuću kombinacija.”

Bivši ministar obrane Republike Hrvatske Martin Špegelj pozivajući se i na stav svojih prijatelja, kritičara hrvatske politike u BiH, rekao je za Slobodnu Bosnu:

Wikicitati „Drukčija Bosna i Hercegovina ne može postojati nego kao država u kojoj su Bošnjaci najbrojniji temeljni narod, a prava i zaštita manjina, Srba i Hrvata se osiguravaju Ustavom.”

Mnogo upućeniji, također bivši ministar obrane Republike Hrvatske, Gojko Šušak je rekao:

Wikicitati „... i onda sam došao na ove prostore. Sreo sam mnogo ljudi, tisuće, destke tisuća. ali jedan stoji između njih. I svaka će generacija Hrvata, dok nas bude na ovim prostorima, dok se povijest bude pisala, čitati o ovom vremenu samo jedno, da od Mate u njegovoj generaciji ne bi većeg među Hrvatima.”

Popodne, u petak 4. srpnja 1997. godine, Mate Boban, kažu, bezbrižno se igrao s unucima ispred obiteljske kuće u Bobanovoj Dragi kod Gruda. Šezdesetak sati kasnije, agencije su prenijele šturu vijest u kojoj se kaže:[1]

Wikicitati „Na Odjelu za intenzivnu skrb Kliničke bolnice Mostar preminuo je gospodin Mate Boban, utemeljitelj i predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Hrvatske Republike Herceg-Bosne, te bivši predsjednik HDZ-a BiH.”

Prema liječničkim izvorima, uzrok Bobanove smrti je moždano krvarenje, a ne atentat kako je požurio objaviti sarajevski Dnevni avaz.[1]

U svojem osjećajnom izvještaju mostarska dopisnica zagrebačkog Večernjeg lista je napisala:[1]

Wikicitati „U grobnoj tišini, pokoji uzdah, ispred zgrade kirurgije Kliničke bolnice u Mostaru plakala je Herceg-Bosna ispraćajući Matu Bobana...”

Dok je lijes s Bobanovim tijelom ispraćen iz Mostara, lokalne hercegovačke radio-stanice emitirale su isključivo ozbiljnu glazbu, a na prostoru od Neuma do Drvara zastave su bile spuštene na pola koplja. Nema sumnje da je Bobanova smrt u Hercegovini doživljena kao nacionalna tragedija.[1]

U emisiji Hrvatske radiotelevizije Motrišta, ustvrdili su:[2]

Wikicitati „Mate Boban je posvetio cijeli svoj život za dobrobit hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.”

Na Radioteleviziji Republike Srpske je rečeno:[2]

Wikicitati „Umro je jedan od najvećih ratnika protiv ekspanzionizma islama u Evropi!”

Miljenko Jergović u tekstu Mate Boban: Karadžićev brat u Kristu tvrdio je da je Mate Boban jednom prilikom rekao:[2]

Wikicitati „Mi smo vezani sa Srbima, bratstvom u Kristu, ali ništa nas ne veže za Muslimane, osim činjenice da su pet stoljeća silovali naše majke i sestre.”

Jergović je za Bobanovu smrt napisao:[2]

Wikicitati „Ponekad smrt do osobe može doći na banalan način, dok se ona igra sa svojim unucima. Baš kao u filmu Francisa Forda Coppole.”

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u intervjuu za Globus, u kolovozu 2005., rekao je: Mate Boban, u ime HVO-a, slao je ovakvu poruku sarajevskim Hrvatima:[3]

Wikicitati „Tko ne napusti Sarajevo, izdajnik je hrvatskoga naroda!" Bilo je to pred početak rata, kada su Hrvati u Sarajevu imali premijera, ministra obrane, pet ministara, tri stotine sveučilišnih nastavnika... A nije to Boban sam, i od svoje pameti radio.”

Spomenik[uredi]

Mate-boban-grob08345.JPG Mate-boban-grob08346.JPG
Mate-boban-grob08561.JPG Mate-boban-grob08562.JPG
Mate-boban-grob08563.JPG Mate-boban-grob08564.JPG

Prigodom prve obljetnice smrti predsjednika Mate Bobana otkriven je spomenik u obliku stećka sa stablom potomstva Mate Bobana s jedne strane i s likom vile Svetigorke Hrvatice na pročelju. Spomenik je rad akademskoga slikara Anđelka Mikulića. Na stećku stoji urezan sljedeći tekst fra Ante Marića:

Wikicitati

U KRATKOM ŽIVOTU DICU DICE SVOJE UGLEDAH I MIR NAĐOH NA SVOM
PLEMENITOM
JA MATE BOBAN SIN STIPANA JURE I MATE
MOLEĆI SVETOG STIPANA PRVOMUČENIKA ZA POKOJ NEPOMUĆENI
PO TKO ZNA KOJI PUT ZLOTVORI UDARIŠE NA SVE HRVATSKO
NAROD HRVATA HERCEG-BOSNE PRVAKOM ME UČINI
OSNOVASMO HRVATSKU REPUBLIKU HERCEG-BOSNU I VOJSKU SLAVNOG
HRVATSKOG VIJEĆA OBRANE
KRVLJU NAJBOLJIH HRVATSKIH SINOVA U LJUTIM BOJIMA SAČUVASMO OD

SAVE DO SINJEG JADRANA ZEMLJU JEZIK IME SVETO HRVATSKO KATOLIČKO”
Wikicitati

DESNICOM SVOJOM HRVATSKOM NARODU ZLA NE UČINIH
RIČI I BILIGA NAJMANJEG PROTIVU HRVATA ZABILIŽIO NISAM
VILA SVETIGORKA HRVATICA SVIDOKOM MI NA GROBU I MOJIH VITEZOVA
STOJI
MRTVE NAS ŠTITI VISOKO DRŽEĆ ŠTIT HRVATA
MAČEM ĆE PRIT BUDU LI NAS POPIRALI
ZORIT ĆE NAM ZORE
ZBRAJAT DANE U VRIME
VRIME U VIČNOST

ZA BESMRTNI ŽIVOT HRVATSKE ZEMLJE HERCEG-BOSNE”

[4]

Treba maknuti[uredi]

"...temelja obrane i jamca opstojnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini." o HVO. - Treba skloniti taj dio rečenice jer je neistinit. U sljedećim tablicama možete vidjeti detaljno sistematizirane podatke po općinama i županijama. Vidljivo je da su Hrvati doživjeli kolaps u onim općinama u kojima nisu pod okriljem Hrvatskog Vijeća Obrane sačuvati kakvu-takvu sigurnost i opstojnost u ratnom periodu, dok su u onim općinama u kojima su Hrvati organizirani kroz HVO uspjeli obraniti svoja ognjišta podaci dosta pozitivni.

"Uzeti teret vođe napadnutog i nenaoružanog hrvatskog naroda u BiH, u vremenu kada je napadnuta i Republika Hrvatska, kad se bošnjačko vodstvo kolebalo, unatoč velikim gubitcima, kad su svjetske sile kalkulirale i postavile embargo na naoružavanje te kad se kod Hrvata u Bosni i Hercegovini ponovno javljao politički podanički duh, mogao je samo čovjek siguran u sebe, spreman na žrtvu i s jasnom političkom vodiljom." Cijela rečenica je nepotreban hvalospjev. Nije on bio vođa hrvatskog naroda, to pod jedan. Nije se javljao nikakav podanički duh, a to koliko je siguran u sebe, spreman na žrtvu i s jasnom polit. vodiljom bio Mate Boban ne možemo znati, niti je ta rečenica enciklopedijska.

Vođa je bio, koliko god ti to teško pada. Nije džaba išao po brojnim sastancima, dogovorima, međunarodnim razgovorima itd. Tvoj je Kraljević postao Alijin podanik od 2. kolovoza 1992.

"Nesklon samoisticanju, skroman, imun na bolest beskičmenjaštva, bahatosti, nepotizma, korupcije, bogaćenja, postojan i tvrd..." Šteta što za života nije proglašen svetcem :D. Ovo je zbilja nepotrebno.

"Na tom primjeru i u brojnim drugim razgovorima i pregovorima, izravno i osobno, iskusio je moć i nepravdu svjetske politike. Naučio je da je, ako je njima u cilju, jedan pretpostavljeni, nikad i ničim dokazan razgovor u Karađorđevu, važniji od tona zakonitih dokumenata, od desetina tisuća zbrinutih izbjeglica, od tisuća žrtva suprostavljenih agresiji, od brojnih prvopotpisanih mirovnih dokumenata. Naučio je da je, ako je njima u cilju, jedan sastanak u Grazu s izvrnutim zaključcima dogovora, mnogo važniji od desetina službenih i neslužbenih sastanaka s bošnjačkim predstavnicima: Ganićem, Izetbegovićem, Silajdžićem, Delimustafićem, Šahinpašićem, Komšićem, Čengićem i izigranih dogovora od njihove strane." Je li ovaj dio uopće bitan za članak i otkud mi znamo što je on iskusio? I sad nadalje čitamo mu misli, pretpostavljam... Ovo je također neenciklopedijski.

"Tako je Mate Boban naučio da će uvijek biti Hrvata, koji će podanički stati na "njihovu stranu" i kojima će biti nemoguće reći, da Herceg-Bosna kao upravni ustroj s elementima državnosti; vojskom, policijom, pravnim i monetarnim sustavom ne predstavlja secesiju, niti odricanje Hrvata od prava na ostali dio BiH." - Opet se pravimo da znamo što je M. B. naučio. I kako se možemo izraziti "podanički na njihovu stranu", to je vrijeđajuće prije svega.

"Mate Boban je spoznao da ni tragične žrtve rata nemaju istu težinu u Travniku, Bugojnu, Konjicu, Varešu i drugim hrvatskim stratištima Jablanici kao one, bošnjačke, u Stocu, Vitezu, Mostaru i dr." Čitajući ovaj članak stječem dojam da ga je pisao osobni psihijatar Mate Bobana.

Ova tri ulomka sam preformulirao jer u sebi sadrže ISTINU i jako su važna.

"Kad je uvidio kakav nepravedan mir i kojom žestinom spram hrvatskog naroda sprema međunarodna zajednica, nespreman popustiti, od izabranih predstavnika Hrvata u Bosni i Hercegovini i predsjednika Tuđmana, kojemu je bio privržen, traži odlazak sa svih funkcija." Opet, otkuda mi znamo što je on uvidio, ovo jedino može ići u članak ako je sam M. B. dao takav iskaz.

Ide sutra citat u izvorima na ovo. Uglavnom, Muslimani prvi daju prijedlog zajedničkog boš-hrv entiteta.

"Nakon kraha njegovih ideja o upravnoj podjedinici, kao jamcu hrvatske opstojnosti i ravnopravnosti te nametnutoj federaciji s Bošnjacima..." Nema izvora i nije točno.

Bit će izvor i točno je. Čovjek je htio BiH kao uniju tri republike, a ne federaciju.

Ovo sam napisao na str. za razgovor iz poštovanja prema suradniku koji trenutnu radi na članku, ali ovo treba skloniti ili navesti izvore. --Wustenfuchs 00:18, 10. kolovoza 2011. (CEST)

Možda si se mogao strpjeti tjedan dana pa da to zajedno ispravimo... --Mostarac (razgovor) 02:45, 17. kolovoza 2011. (CEST)

Vandalizam[uredi]

Suradnik Mostarac iz nekog razloga krivo citira izvor. Kao izvor navodi ovu stranicu, [1], a u članku je pisalo: "Zbog navodnog gospodarskog kriminala s političkom pozadinom, dvije godine provodi u istražnom pritvoru u Splitu.", iako izvor jasno navodi da je Mate Boban bio u zatvoru "zbog gospodarskim malverzacija". Suradnik Mostarac također navodi u članku i ovo: "Nakon kraćeg posla u Grudama, osjetivši se politički nepoželjnim, zapošljava se u Imotskom gdje na čelu trgovačkog poduzeća "Napredak" postiže izvrsne rezultate.", mada u izvoru ne stoji nigdje da se on osjetio politički nepoželjnim, dakle suradnik Mostarac ili laže ili izmišlja. Također navodi izvor za to da je Boban "relativno situiran, sa ženom, troje odrasle djece i nekoliko unučadi", dok u izvoru nema rečenice koja bi ga odvela na takav zaključak, dakle riječ je o zlouporabi izvora. --Wustenfuchs 18:18, 16. kolovoza 2011. (CEST)

Nije citiran taj izvor nego jedan drugi, koji nisam mogao staviti zbog blokiranja, koje sam dobio zahvaljujući tebi i tvom kolegi Starčeviću. Pozabavit ću se ja još ovim člankom, a vas dvojica gurate svoja politička stajališta, koja su na vašu žalost poražena pa ne možete prihvatiti stajalište Hrvata u BiH. A to stajalište je slijedeće. 1990. su izabrali HDZ, HDZ utemeljio Herceg-Bosnu, Herceg-Bosna HVO. Hrvat je opstao tamo gdje su se Herceg-Bosna i HVO održali do kraja rata. I dan danas, Hrvati u BiH biraju HDZ iako ta politika ne vodi nikamo! Ali šta ćeš, to je većinsko stajalište jednog naroda, ma koliko to tebi smetalo! --Mostarac (razgovor) 01:06, 17. kolovoza 2011. (CEST)
Ako je što sporno, ovdje govori pa ću ja to u članku riješiti. Za sve imam izvor, navest ću ga tijekom dana. Sastanak sa Kraljevićem sam izbacio skroz jer u Vjesniku piše da se sastao sa zapovjednicima Teritorijalne obrane u BiH. U svakom slučaju, naradit ćemo se na članku Ubojstvo Blaža Kraljevića!— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Mostarac (razgovordoprinosi)
I Kraljević je bio jedan od zapovjednika TO BiH, ali imaš drugih izvora koji vele da se Kraljević sastao s Bobanom, a ti drugi izvori su većina izvora. Ja za razliku od tebe ne guram ništa, ja sam objektivan skroz, ti si taj koji briše njegovu kompartijsku prošlost i koju više govori i Herceg-Bosni nego o Bobanu, pa onda kada čovjek čita članak, jedan odjeljak lijepo teče, e onda sve presječeš. Tako to ne ide. A prethodno mene upozoravaš zbog toga jer skrećem s teme na članku o Hrvatima u BiH, kada sam pisao u odjeljku o WW2.

Naradit ćemo se mi svugdje, a ne samo na tome članku. Ovdje u članku o M. B. obrisao si informacije s navedenim izvorima, to zahtjeva reakciju administratora. A i ti znaš da je M. B. bio uvjereni komunist i kriminalac, ali jednostavno te dijelove brišeš bez obrazloženja, već tu vidim tvoju subjektivnost. Naravno, prvo se dogovorimo na str. za razgovor. Evo odjeljka kojeg ja kontam uvesti:

"dr. Mate Granić opisao je bobana kao nekompetentnu i nerazumnu osobu. Nadalje navodi Granić da je Hrvate BiH doveo u "neizvjesnu poziciju i nije se želio miriti s Bošnjacima."[5]

Vijest o njegovoj smrti nije odjeknula u svijetu, samo su dvije televizijske postaje, zagrebačka i ona u Palama, objavile vijest o njegovoj smrti.[6] Na hrvatskoj televiziji opisali su ga kao čovjeka koji je svoj cijeli život posvetio Hrvatima u Bosni i Hercegovini, dok je na srpskoj još više glorificiran kao "jedan od najvećih ratnika protiv ekspanzije islama u Europi".

Studenti ga se sjećaju kao prosječnog i neambicioznog čovjeka koji je uvijek isticao partijsku značku na svome odjelu.[6]

Većina ljudi koji su stali uz Bobana 1992. bili su bivši članovi kompartije, Vlado Šoljić bio je partijski sekretar u Širokom Brijegu, Velentin Ćorić u Čitluku, Pero Marković u Čapljini i Branko Kvesić istražni sudac iz Mostara koji je bio poznat po tome što je zatvarao djecu koja su pjevala ustaške pjesme.[6]

Godine 1966. Mate Boban postaje direktor Napretka, izdavačke kuće u Imotskom. U sljedećih dvadeset godina bio je lokalni partijski sekretar, predstavnik Tvornice duhana Zagreb, a nakon toga zatvorenik u Splitu, gdje je završio zbog gospodarskih malverzacija, točnije zbog toga jer je kamion pun šećera nestao negdje između Splita i Imotskog, kako tvrde njegovi mještani.[6] Njegove kolege su poslije pisale kako je u zatvoru završio zbog nacionalizma, točnije zbog posjeta Pavelićevom grobu u Madridu.[6]

Pred pad komunizma, 1990, Boban mijenja stranku, osniva Hercegovački demokratski savez, no s osnutkom HDZ BiH-a, opet mijenja stranku i postaje članom predsjedništva.[6]

Nakon službenog otpuštenja u Livnu, Boban se više nije približavao Tuđmanu, a kasnije priznaje da se osjeća izdanim i napuštenim.[6] Kraće vrijeme živi u zagrebačkom hotelu Intercontinental. Zagreb našušta kada se države bivše Jugoslavije približavaju Haagu.

Bobana karijera kao vođe Herceg-Bosne na marginama je nedavne povijesti i vjerojatno bi ostala zapamćena kao siva i podanička da nije imao aferu s Katoličkom crkvom. U jednom pismu Boban traži od Puljića da sjedište biskupije iz Sarajeve premjesti u Travnik, no Puljić to ne prihvaća. Nakon toga vodi se politička kampanja protiv Puljića u Hercegovini i Hrvatskoj gdje je Puljić proglašavan izdajicom i "Alijinim nadbiskupom".[6] Boban još više zaoštrava odnose s crkvom šaljući pismo kardinalu Kuhariću gdje navodi kako se između crkve i katoličkog stanovništva napravio veliki zaljev. Hrvatski katolički vrh smatrao je da je religijski konflikt u BiH, na kojem je Boban inzistirao, netolerantan i neprihvatljiv.[6]"

Naravno, sve se ovo da rasporediti kako valja... još imam dosta toga, ali ovo je dovoljno započetak da razmeđimo. --Wustenfuchs 20:09, 17. kolovoza 2011. (CEST)

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Pogrješka u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor AIM
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Miljenko Jergović Mate Boban (1940.-1997.): Karadžićev brat u Kristu
  3. Globus, br. 765., Zagreb 5. kolovoza 2005.
  4. HercegBosna-org Uz obljetnicu smrti mr. Mate Bobana: Na grobu Predsjednika
  5. Jurilj, Zdenko. Mate Boban: Za jedne hrvatski vizionar za druge djelitelj BiH. Hercegovina.info, 6. srpnja 2010.
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 6,5 6,6 6,7 6,8 Jergović, Miljenko. Mate Boban 1940-1997: Karadzic's 'brother in Christ'

dogovor na stranici za razgovor[uredi]

Stranica je zaštićena jer suradnik Mostarac i suradnik Wustenfuchs rade totalni kaos na članku. Neki dijelovi članka su neenciklopedijski (hvalospjevi), neki dijelovi su bili referencirani s neautoriziranim izmjenama teksta Miljenka Jergovića (!). Do daljnjega će članak biti zaključan, a autori će nastaviti RAZGOVARATI i DOGOVARATI se na stranici za razgovor. Nakon što se USUGLASE oko pojedini dijelova, isti će biti ubačen u člankak. Sva politička prepucavanja između jednog i drugog bit će sankcionirana trajnom blokadom svih sudionika.--Ex13 (razgovor) 09:19, 17. kolovoza 2011. (CEST)

Jergović tekstove piše na engleskom, ja sam samo informacije izvadio, nisam ga citirao. On je naveden kao izvor, da ne ispadne da izmišljam nešto. --Wustenfuchs 20:11, 17. kolovoza 2011. (CEST)
Ako i zanemarimo hvalospjeve Mati Bobanu (gotovo kao da je svetac) u članku ima i pogrešnih podataka. Tvrdi se da je postao predsjednik HDZ-a BiH 14. studenog 1992., dok je zapravo to postao 2. veljače te godine. Zatim, potpuno se izostavlja njegovo članstvo u KPJ. Te na kraju, u uvodnom dijelu se navodi da je bio "prvi predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Hrvatskog vijeća obrane, vrhovni zapovjednik oružanih snaga hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini". Jednostavnije je staviti "vrhovni zapovjednik Hrvatskog vijeća obrane", jer HVO nije bio jedina oružana snaga Hrvata BiH, i jer to "oružanih snaga hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini" ionako ima poveznicu na HVO.--Starčevićanac (razgovor) 00:18, 18. kolovoza 2011. (CEST)
Ja sam popravio te greške, osim ovoga kada je postao predsjednik HDZ-a, no suradnik Mostarac je bez obrazloženja, bar poštenog, uklonio moje promjene. --Wustenfuchs 01:43, 18. kolovoza 2011. (CEST)

Hrvati u BiH su većinom glasali 1990. godine za HDZ (ne HSP). Ta stranka, koja je imala većinu hrvatskog glasačkog tijela je utemeljila Herceg-Bosnu, Herceg-Bosna HVO! Gdje su se god HVO i Herceg-Bosna održali do kraja rata, tamo su opstali i Hrvati. I da HVO je priznat kao hrvatska oružana snaga u BiH. Niti jedan bivši pripadnik HOS-a nije ostvario pravo na vojnu mirovinu preko HOS-a nego preko HVO-a! Možda vam je teško prihvatiti, ali to je tako. Za onu zastavu se više ne govori zastava Herceg-Bosne nego naša zastava. Herceg-Bosna je jedna tvorevina zahvaljujući kojoj ja pišem iz Mostara, a ne iz Makarske.

Na stranačkom kongresu HDZ-a Stjepan Kljujić izbačen je sa položaja predsjednika stranke, unatoč tome što je podržan od većine Hrvata Bosne i Hercegovine, i zamijenjen Matom Bobanom, kojeg su na taj položaj stavili uglavnom pripadnici HDZ-a s područja zapadne Hercegovine. Kljujić u pismu ostavke navodi kako je bio protiv podjele Bosne i Hercegovine na osnovi etničkih linija. Ovaj događaj proizveo je predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman koji je želio ukloniti Kljujića.[1]

Ovo treba preformulirati! Treba navesti da je Kljuića smjenio Stjepan Mesić na Širokom Brijegu, a ne Franjo Tuđman. I Kljuić je isto tako ubačen umjesto onog Srbina Perinovića (prvog predsjednika HDZ BiH). Treba navesti i članstvo u KPJ! Dajte to ovdje sve napišite na razgovoru.

Sastanak u Mostaru sa Kraljevićem i Pečuhu sa Srbima su izbačeni jer se nisu dogodili! Kraljević je bio na sastanku sa TO BiH i sa time ćemo se pozabaviti u članku o ubojstvu, nakon što završimo sa ovim.

Hvalospjevi su prestali biti hvalospjevi, ali sadrže istinu i ne treba ih se micati. A imaju i izvor, koji ću navesti kad unosili izmjene! --Mostarac (razgovor) 13:12, 18. kolovoza 2011. (CEST)

Uopće nije bitno za koga su Hrvati glasali. HVO je uništio Hrvate u BiH, i to uopće nije bitno, dosta rasprave o tome. Koga briga je li HVO bio priznata oružana snaga ili ne. Opet skrećeš s teme i s tim mirovinama, ukratko - koga briga? Nije nam teško prihvatiti, već nas jednostavno ne zanima. Otkada ti znaš kako mi nazivamo zastavu HB. Herceg-Bosna uopće nije bitna u ovome trenutku!
Gdje ti je izvor da ga je smijenio Mesić, koji je isto bio u HDZ-u i prvi predsjednik vlade? Vidiš kako su se iz RH petljali u našu politiku. Nebitno zašto je Kljujić ubačen. Mi i inzistiramo na to da se uvede članstvo u KPJ, zapravo njegova cijela kompartijska karijera.
Eto, odjednom sad ispad da sastanka nije ni bilo, a izvori potvrđuju da je. Molim te, ili nađi izvor za svoje tvrdnje, ili nemoj pjevat himne Bobanu. Hvalospjevi imali ili ne imali izvor, to je hrpa bespotrebnih pjesmica. --Wustenfuchs 14:22, 18. kolovoza 2011. (CEST)

Briga je nas, HVO nije uništio Hrvate nego su Hrvati opstali tamo hdje je bio HVO. I tako gleda većina Hrvata u BiH, ali pošto se našemu veličanstvu Wustenfuchs to ne sviđa, moramo ratovati po wikipediji! Tko ste vi? Ti i tvoj kolega Starčević?! Jeste li vi Borg? Tu uklanjaš nešto što je općeprihvaćeno kod svih Hrvata u BiH i onda govoriš da ja skrećem sa teme da to nije uopće bitno.

U članak će ići :

Ovo dolje nisu nikakvi hvalospjevi nego istine, koje će ostati!

Wikicitati „Unatoč desetinama tisuća zbrinutih izbjeglica, tisućama žrtava suprostavljenih agresiji, brojnim prvopotpisanim mirovnim dokumentima, desetinama službenih i neslužbenih sastanaka s bošnjačkim predstavnicima: Ganićem, Izetbegovićem, Silajdžićem, Delimustafićem, Šahinpašićem, Komšićem, Čengićem i izigranih dogovora od njihove strane, svjetskoj je javnosti bio mnogo značajniji onaj pretpostavljeni dogovor iz Graza. Boban je tvrdio da svjetski mediji u određivanju svjetske politike ne hvataju vijesti istine, nego lansiraju vijesti kakve su njima potrebne.
Bobanove ideje o Herceg-Bosni kao upravnom ustroju s elementima državnosti; vojskom, policijom, pravnim i monetarnim sustavom ne predstavlja secesiju, niti odricanje Hrvata od prava na ostali dio BiH, nisu prihvaćene od pojedinih Hrvata u Bosni i Hercegovini.. Iako je to bilo moguće, nikada joj nisu postavljene jasne granice, donesen Ustav, formirano Ministarstvo vanjskih poslova, usvojen zakon, koji bi diskriminirao pripadnike drugih naroda i dr.
Godinama poslije smrti Mate Bobana, brojniji partner u nekoć koliko-toliko ravnopravnoj federaciji, ničim nije pokazao da je Mate Boban bio u krivu kada je tvrdio da je ravnopravnost i konstitutivnost sva tri naroda jedino rješenje za stabilnu i samoodrživu Bosnu i Hercegovinu. Trenutno se u Bosni i Hercegovini provodi dekonstitucionalizacija, majorizacija i marginalizacija hrvatskog naroda, sve ono protiv čega se Mate Boban borio.”

Excuse moi, nećeš ti odlučiti što ulazi u članak, to ćemo riješiti kompromisom. Ne raspravlja mi se o tome što većina misli, masa je glupa. Zbog Bobanove politike nema Hrvata u Sarajevu, gdje ih je živjelo cca 34 000, drugi hrv. grad po veličini. Comprendre? To ispod što navodiš da se srezati.

Kakve Bobanove politike... jednostavno se nije moglo ništa sa tim, šta je 34.000 na nekih 300.000 stanovnika?

"Unatoč desetinama tisuća zbrinutih izbjeglica, tisućama žrtava suprostavljenih agresiji, brojnim prvopotpisanim mirovnim dokumentima, desetinama službenih i neslužbenih sastanaka s bošnjačkim predstavnicima: Ganićem, Izetbegovićem, Silajdžićem, Delimustafićem, Šahinpašićem, Komšićem, Čengićem i izigranih dogovora od njihove strane, svjetskoj je javnosti bio mnogo značajniji onaj pretpostavljeni dogovor iz Graza." - Nepotrebno, ovo je članak o Bobanu, ne o događajima u ratu, ti očito ne razumiješ, ja ne sumnjam u to.

To su DOGAĐAJI u kojima je Boban sudjelovao i koje je zbrinuo!

"Bobanove ideje o Herceg-Bosni kao upravnom ustroju s elementima državnosti; vojskom, policijom, pravnim i monetarnim sustavom ne predstavlja secesiju, niti odricanje Hrvata od prava na ostali dio BiH, nisu prihvaćene od pojedinih Hrvata u Bosni i Hercegovini", što je ovo, od pojedinih Hrvata? To su kao oni Hrvati koji žele loše sami sebi? O pojedinim ne možemo govoriti, jer ih ima mnogo. :)

Nema ih mnogo, većina (koja je dala povjerenje HDZ-u 1990 je bila za to), pod pojedine spadaju Kraljević i HSP.

"Iako je to bilo moguće, nikada joj nisu postavljene jasne granice, donesen Ustav, formirano Ministarstvo vanjskih poslova, usvojen zakon, koji bi diskriminirao pripadnike drugih naroda i dr." - Nebitno, članak je o životu M. Bobana.

Nimalo nebitno, jasno se govori da je HB mogla poći stopama RS-a (tko zna, možda bi danas imali entitet), ali NIJE! A Herceg-Bosna je njegovo životno djelo, tako da ju ipak treba spomenuti.

"Trenutno se u Bosni i Hercegovini provodi dekonstitucionalizacija, majorizacija i marginalizacija hrvatskog naroda, sve ono protiv čega se Mate Boban borio." - Izvor... "Godinama poslije smrti Mate Bobana, brojniji partner u nekoć koliko-toliko ravnopravnoj federaciji, ničim nije pokazao da je Mate Boban bio u krivu kada je tvrdio da je ravnopravnost i konstitutivnost sva tri naroda jedino rješenje za stabilnu i samoodrživu Bosnu i Hercegovinu." - Izvor?

Zatim potezanje nacionalnog vitalnog interesa u pitanjima hrvatskog javnog RTV kanala u BiH i trasi koridora 5c kroz Hercegovinu itd. Jesi li svjestan da su federalni parnteri uspjeli pomaknuti trasu spomenutog koridora tako da je ona mnogo bliža srpskoj Istočnoj Hercegovini nego hrvatskoj Zapadnoj?

Kardinal Vinko Puljić: Bh. Hrvati su podređeni: Odgovorni su i stranci Eto šta kaže naša moralna vertikala!

To sam ti nedavno lijepio, ali nisi čitao. I kakve izvore tražiš, kad svatko govori da postoji hrvatsko pitanje i da ga treba riješiti. To je jedna uopćena stvar, na koju si ti slijep i gluh!

Razuman kakav jesam, prihvaćam unijeti u članak članstvo u KPJ i tu smjenu koju je proizveo S. Mesić. Isto tako predlažem da se i iz tog izvora uvede sljedeće:

Wikicitati „...dok su Kljujić i Brkić degažirani zagrebačkim dekretom zbog probosanskih skretanja s Tuđmanove politike srpsko-hrvatskog dijeljenja te države.”

Ne može, nije bilo nikakvog srpsko-hrvatskog dijeljenja. Da jest, ono bi se provelo do kraja!

Wikicitati „Svi oni koji su odstupali od te politike srpsko-hrvatskog dogovora o sudbini Bosne morali su, prije ili kasnije, biti sklonjeni.”

Nije bilo dijeljenja, jao jadni ljudi morali su biti sklonjeni. Sve vezano za Bobana, nema šta.

Wikicitati „...po Tuđmanovoj je naredbi otišao u Široki Brijeg da bi uklonio Stjepana Kljujića s pozicije prvog HDZ-ovca u BiH”

Slušaj, Mesić je više imao ulogu visokog savjetnika, kojeg su oni poslušali. A to po Tuđmanovoj naredbi, to ne može tako.

Ovo je važno za članak o Bobanu jer nam govori zbog čega je Boban postavljen na mjesto predsjednika, a zbog čega ovi uklonjeni. Da nisu, sudeći po ovome izvoru, bili protiv podjele, ostali bi na tome položaju, a Bobana nikada ne bi ni bilo.

I fascinira me to da navodiš izvore koji govore da je Tuđman proizveo taj događaj... pa ja to uporno i tvrdim.

I ovo s veličanstvom i borgom je pomalo vrijeđanje... --Wustenfuchs 18:16, 18. kolovoza 2011. (CEST)

Moje isprike, ali zašto tako prihvaćaš to Karađorđevo? Pa bola da su je htjeli podijeliti, bila bi podijeljena! Kakvi su "dogovori", koji nisu ispoštovani? Ono što želim reći, Tuđman je u to doba bio vođa hrvatskog naroda i io je jako cijenjen. Ali to nije radilo po principu, on dao naredbu, ovaj je izvršio. To je bio više savjet, Tuđmanova želja. Sad je druga stvar da su je ljudi prihvatili jer su ga jako cijenili. Dao je naredbu nekad prije 2000. da se na saboru HDZ-a glasa za Božu Ljubića pa su ovi ipak izabrali Jelavića!
"sastanka nije bilo" - zašto lažete, gospodine Mostarac? U tekstu se lijepo navodi da je sastanka bilo, samo što se pogrešno navodi da je sastanak bio sa zapovjednicima TO BiH (da li je HVO uopće tada dopuštao rad TO BiH u Mostaru?). Što samo potvrđuje da su vam izvori šuplji i propuštaju na sve strane, čemu se i ne treba čuditi, jer im je autor Bože Vukušić, dobro poznati UDB-aš koji je kao i većina HDZ-ovih glavonja preko noći od odanog partijca postao veliki Hrvat.--Starčevićanac (razgovor) 18:25, 18. kolovoza 2011. (CEST)
Mani se Udbaša. Zašto su vaši izvori normalni, kada su svi pisani iz pera napaćenih HSP-ovaca i svi liče na reportaže 60 minuta?! HVO je dopušao rad TO tj. Armiji BiH pa nam je to lijepo vraćeno u svibnju i lipnju 1993. godine. Isto kao što se dogodilo diljem srednje Bosne. Znaš priču, HVO drži položaje prema Srbima, a oni iza leđa po gradu stvaljaju punktove, zapišavaju svoj teritorij. Plan je bio da zauzmu čitav grad i nastave dalje prema Čapljini i Neumu. Srećom, tijekom napada bili smo pribrani i obranili smo se! --Mostarac (razgovor) 12:03, 20. kolovoza 2011. (CEST)
Mostarac, ne skreći s teme. Ovo nije članak o ratu u BiH, ovo nije članak o Hrvatima u BiH, ovo nije propagandni članak. Članak na enciklopediji je objektivan i istinit. Nas ne zanima trenutno ni malo stanje Hrvata u BiH dok pišemo ovaj članak, već život Mate Bobana! Molim te shvati to, otežavaš raspravu!. Ne želim provodit vrijeme ovdje raspravljajuć o ratu u BiH. Ne brigaju me zločini, ne brigaju me klanja ni takve stvari, trenutno me zanima samo biografija Mate Bobana. Razumiješ? --Wustenfuchs 15:46, 20. kolovoza 2011. (CEST)

Mogući dogovor[uredi]

Je li se slažemo svi da ovo ide u članak:

"Školovao se u Sovićima, sjemeništu u Sinju, Đakovačkoj gimnaziji. Godine 1958, odmah nakon što je postao punoljetan, Boban postaje članom Saveza komunista Jugoslavije[1] i nakon toga pohađa Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gdje stječe zvanje magistra ekonomskih znanosti. Bio je povučen i neambiciozan, a njegovi studenti se sjećaju da je obvezatno isticao partijsku značku na odjelu.[2] Godine 1966. Mate Boban postaje direktor Napretka, izdavačke kuće u Imotskom., koje, pod njegovim vodstvom, postaje monopolističko na većem dijelu Dalmacije.[1] U sljedećih dvadeset godina bio je lokalni partijski sekretar, predstavnik Tvornice duhana Zagreb, a nakon toga zatvorenik u Splitu, gdje je završio zbog gospodarskih malverzacija, točnije zbog toga jer je kamion pun šećera nestao negdje između Splita i Imotskog, kako tvrde njegovi mještani.[2] Njegove kolege su poslije pisale kako je u zatvoru završio zbog nacionalizma, točnije zbog posjeta Pavelićevom grobu u Madridu.[2]

Kraj osamdesetih godina dvadesetog stoljeća dočekuje kao predstavnik Tvornice duhana Zagreb, relativno situiran, sa ženom, troje odrasle djece i nekoliko unučadi.[1]

Većina ljudi koji su stali uz Bobana 1992. bili su bivši članovi Komunističke partije, Vlado Šoljić bio je partijski sekretar u Širokom Brijegu, Velentin Ćorić u Čitluku, Pero Marković u Čapljini i Branko Kvesić istražni sudac iz Mostara koji je bio poznat po tome što je zatvarao djecu koja su pjevala ustaške pjesme.[2]"


--Wustenfuchs 21:57, 18. kolovoza 2011. (CEST)

Napredak, izdavačka kuća u Imotskom? Možda trgovačko poduzeće, samo ne znam po kojem je kriteriju bilo monopolističko na području Dalmacije. Bilo je kudikamo jačih trgovačkih tvrtki u Dalmaciji.--MaCroatian squares Ljubicic.pngGa 22:22, 18. kolovoza 2011. (CEST)
E to ne znam. Nisam upućen u to. Ali tako stoji u izvoru, ovaj jedan izvor navodi da je to publishing house, a eto drugi da je to trg. poduzeće. Mislim, nije to toliko ni bitno, možemo mi to srediti i staviti samo poduzeće Napredak. Ako netko od suradnika ima informacije o tome koliko je jak bio Napredak u Dalmaciji, odlično. Ali ova zasada ima izvor... --Wustenfuchs 00:03, 19. kolovoza 2011. (CEST)
Opet, logičnije da je trgovačko poduzeće, ipak je nestao kamion šećera, a nisam čuo za izdavačku kuću Napredak, da postoji, vjerojatno bih, tako da... --Wustenfuchs 23:29, 19. kolovoza 2011. (CEST)
Slažem se da se u članak unese ovo što je predložio gospodin Wustenfuchs. Također, u dijelu o Bobanovim ratnim godinama mora stajati to da je Blaž Kraljević ubijen samo par sati nakon sastanka sa Bobanom, jer dokaza je previše da se taj sastanak dogodio, bez obzira što tvrdi Bože "hrvatina" Vukušić.--Starčevićanac (razgovor) 09:31, 19. kolovoza 2011. (CEST)
Većina suradnika se složila, trebamo dopuštenje admina ovdje. Ja mislim da je tu dovoljno izvora, plus to što većina suradnika pristaje da se tekst uvede. --Wustenfuchs 23:29, 19. kolovoza 2011. (CEST)
Nije još, ima nas još koje ovo zanima, a ne samo mene. To sa ambicijama, partijskom značkom, kamionom šećera, Pavelićevim grobom, ustaškim pjesmama je presmiješno. Zašto da vjerujemo jedno žutom čovjeku čiji je posao blaćnje kao što je Jergović?! To se liči na reportaže 60 minuta (sa FTV-a). Smiješno da smiješnije ne može biti. I to želiš staviti na wikipediju? Svakako treba navesti članstvo u KPJ, ali ne na taj način. To je previše jadno. Ispada da je taj Boban potpuni imbecil. Zašto izbacuješ ono relativno situiran, pa čovjek je bio direktor u dvije firme i još član partije. Nažalost, to je nešto sasvim normalno, ali činjenica da je većina političara iz '90. bila članom partije prije rata. --Mostarac (razgovor) 12:13, 20. kolovoza 2011. (CEST)
Uredu sam s tim da se uvede to da je bio situiran, sasvim uredu. To da je bio neambiciozan govori o njegovom karatkeru i dosta je važno za članak. Njegovo isticanje partijske značke govori nam da je čovjek tipa okreni se kamo vjetar puše, i to je vrlo važno za članak. Važno je i to da je određeni dio svog života proveo u zatvoru, to je veliki događaj u bilo čijem životu, neizostavan dio bigrafije koji zahtjeva objašnjenje, jer nije isto biti u zatvoru radi silovanja i trostrukog ubojstva i radi krađe kamiona. To su važne biografske informacije, vrlo važne, koje se navode u nekoliko izvora. --Wustenfuchs 15:50, 20. kolovoza 2011. (CEST)
Gospodine Mostarac, kad ste već toliko neuljudni da svoje komentare stavljate u rečenice drugih osoba pa izgleda kao da se te osobe svađaju same sa sobom, molio bih da se od toga ubuduće suzdržite. --Starčevićanac (razgovor) 02:20, 21. kolovoza 2011. (CEST)
Nisam ni primjetio da je replicirao, pa nisam mogao pročitati. Ovako Mostarac, ti si naveo izvor za kojeg si tvrdio "eh, tu ga je mesić oborio [Kljujića], i to je moj izvor i on služi jer je pouzdan", u redu, e sad kad sam ja iz tog tvog izvora, kojeg si ti naveo, izvuko još par informacija, one tebi ne valjaju. Ne valjaju ti zato što ti ne pašu. Ne da mi se raspravljat što bi bilo kad bi bilo, ali koji god izvor otvoriš ili knjigu vidit ćeš, zapravo je neizbježno, da HDZ iz Zagreba upravlja onim u BiH. Što to znači, HDZ koji drži vlast u RH, daje zapovjedi HDZ-u BiH, koji eto drži Herceg-Bosnu. Nije slučajno Kljujić uklonjen po Tuđmanovom naređenju, što potvrđuje i moj i tvoj izvor, i nije slučajno ubijen Blaž Kraljević jer se nekom prohtjelo tako. Nije slučajno HVO otvorio paljbu na TO BiH 19. lipnja 1992. i zahtjevao zapravo ukidanje BiH na području Novog Travnika.
Da kažem ono glavno zbog čega pišem, koje ti određene rečenice smetaju u tekstu kojeg ja predlažem da se ubaci pa ćemo razmeđit. --Wustenfuchs 03:25, 21. kolovoza 2011. (CEST)
Smeta mi ton pisanja! Može se napisati da je bio u zatvoru zbog gospodarskih malverzacija jer to sa kamionom jednostavno ne drži vodu. Također, tvoji izvori kazuju da je bio neambiciozan, a moji da je postigao izvrsne rezultate. Zar nije jednostavnije i normalnije, samo navesti gdje je radio (Napredak, TDZ...) i čiji je pripadnik bio (KPJ)? Bez partijskih znački, neambicioznosti i partijskih suradnika! Te tvoje informacije se navode u jednom jedinom izvoru - tekstu Miljenka Jergovića. Čak je i novinar AIM pressa, normalniji u svom izvještaju o Bobanovoj smrti. Toga o napadu HVO na Armiju u N. Travniku si se uhvati k'o pijan plota. Zanimljivo je da se taj napad ne navodi u nijednom hrvatskom izvoru i onda ti ubacuješ presude jednog političkog suda. Također, to sa Kraljevićem treba mjenjati. Mi neznamo jesu li se oni uistinu sastali, a to sa ubojstvom, to možemo samo nagađati. Ne tako kao što to ti podrazumijevaš. Već sam ti gore naveo, Tuđman je bio jako cijenjen i imao je neku ulogu višeg savjetnika. On je poslao Mesića da predloži smjenu Kljuića, što su oni i prihvatili. --Mostarac (razgovor) 12:01, 22. kolovoza 2011. (CEST)
E ovako Mostarac, nije sada bitno je li HVO bio bolji za H BiH ili SDP ili HSP, nebitno, ok? O tome nećemo. Ton pisanja, e ovako, slažem se, uvedemo samo gospodarske malverzacije, godinu kada je završio, čini mi se 1980., godinu učlanjivanja u SKJ, njegove dužnosti u SKJ, dakle lokalni sekretar (to je važno u biografiji svakog čovjeka, vjerujem da se slažeš). Važno je, po mom mišljenju, kakav se milieu oko njega nalazio. To je neizostavan dio svakog članka, pročitaj članak o svim političarima, ako je se s nekim uspinjao, ime njegovog kolege je uvijek navedeno. To je zapravo jako bitno, to daje punu sliku o njegovim ranim 1990-ima, nije loše biti član SKJ-a, tako ni HDZ-a, ništa sramotno u tome nema. Važno je isto tako navesti da je "krivotvorio" razlog svog boravka u zatvoru, jako bitno, jer pričajući s ljudima, neki još misle da je tu zavšrio zbog nacionalizma, važno je navesti da je Boban lagao. Neka i drugi suradnici daju svoj komentar na to, ja vjerujem da će se većina složiti da se to treba uvesti. O Kraljeviću neću komentirati ništa, o tome još nećemo zaključivati.
P. S.
Naravno da se ne navodi u hrvatskim izvorima, tako je neutralni ICTY presudio, i to više vrijedi od radova koji su politički podobni, a ti ih hrvatskim nazivaš. --Wustenfuchs 21:56, 22. kolovoza 2011. (CEST)
Ali to nije pouzdan izvor, taj kamion šećera, a tu priču o Pavelićevom grobu čujem po prvi put. Kod tih associates, kako bi Englezi rekli, ne treba govoriti da je taj sudac hvatao djecu zbog ustaških pjesama.To je bila takva država, takav sustav. Jednostavno se to nije smjelo pjevati. Kakav neutralan sud, šta ti je? To je jedan politički sud, koji je čitavu hrvatsku pobjedu pretvorio u zločinački poduhvat. A naš opstanak u BiH će biti drugi zločinački poduhvat! --Mostarac (razgovor) 10:04, 23. kolovoza 2011. (CEST)
Srbima je to politički, ustaški sud, hrvatsko-nemačko-vatikanska zavera protiv Srba itd., Hrvatima je to četnički sud, shvaćaš me. Ne možeš ti sada reći da je to politički sud, kada je to međunarodni sud koji za sebe tvrdi da nije politički, a očito da nije. Nevezano za temu, Gotovina je u zatvoru jer 1990-ih u Hrvatskoj nije bilo pravne države da zločine individualizira, ili da u zatvor spreme najodgovornije. Ti sada ciljaš na presudu Gotovini, Čermaku i Markaču, to nema veze s temom ovom. Ova naša presuda je, koliko se sjećam, bila za Jadranka Prlića, koji i nije baš najčistija persona, da budemo iskreni. Dobro, eto, taj dio oko hvatanja djece izbacimo, u redu, ali je bitno navesti da je bio istražni sudac, to je važna stvar. Oko kamiona, ja vjerujem da smo se ranije složili da taj dio nećemo uvesti, već samo gosp. malverzacije. Što se tiče groba u Madridu i toga svega, jedan izvor navodi da je kasnije slagao da je u zatvoru bio zbog nacionalizma, a drugi isto zbog nacionalizma, točnije zbog posjete groba. Navedemo samo da je slagao da je tu završio zbog nacionalizma. Hvratski opstanak u BiH nije tema ove rasprave. --Wustenfuchs 19:12, 23. kolovoza 2011. (CEST)
Može li ovako:
Wikicitati „Rođen je 12. veljače 1940. godine u mnogočlanoj obitelji, u selu Sovići kraj Gruda, u zapadnoj Hercegovini. Školovao se u Sovićima, sjemeništu u Sinju i Đakovačkoj gimnaziji. Godine 1958. postaje član Saveza komunista Jugoslavije. Školovanje nastavlja u Zagrebu, gdje na Ekonomskom fakultetu stječe zvanje magistra ekonomskih znanosti. Nakon kraćeg posla u Grudama, osjetivši se nepoželjnim, 1966. godine zapošljava se u Imotskom. Tu je bio na čelu trgovačkog poduzeća "Napredak", koje postiže izvrsne rezultate.”
Wikicitati „Zbog navodnog gospodarskog kriminala, dvije godine provodi u istražnom pritvoru u Splitu. Neki su poslije tvrdili kako je u zatvoru završio zbog nacionalizma. Kraj osamdesetih godina dvadesetog stoljeća dočekuje kao lokalni partijski tajnik i predstavnik Tvornice duhana Zagreb, relativno situiran, sa ženom, troje odrasle djece i nekoliko unučadi.”
Wikicitati „Većina ljudi koji su postali Bobanovi najodaniji suradnici, bili su bivši članovi Komunističke partije, Vladimir Šoljić bio je partijski tajnik u Širokom Brijegu, Valentin Ćorić u Čitluku, Pero Marković u Čapljini, a Branko Kvesić je bio istražni sudac u Mostaru. Bruno Stojić je također bio član Partije, a Jadranko Prlić je bio potpredsjednik posljednje komunističke vlade.”

--Mostarac (razgovor) 11:22, 24. kolovoza 2011. (CEST)

Pristajem na ovo:

Wikicitati „„Rođen je 12. veljače 1940. godine u mnogočlanoj obitelji, u selu Sovići kraj Gruda, u zapadnoj Hercegovini. Školovao se u Sovićima, sjemeništu u Sinju i Đakovačkoj gimnaziji. Godine 1958., nakon što je postao punoljetan, postaje član Saveza komunista Jugoslavije. Školovanje nastavlja u Zagrebu, gdje na Ekonomskom fakultetu stječe zvanje magistra ekonomskih znanosti. Nakon kraćeg posla u Grudama, 1966. godine zapošljava se u Imotskom. Tu je bio na čelu trgovačkog poduzeća "Napredak", koje postiže izvrsne rezultate.“”
Wikicitati „„Zbog gospodarskog kriminala, dvije godine provodi u istražnom pritvoru u Splitu. Poslije je tvrdio da je u zatvoru završio zbog nacionalizma. Kraj osamdesetih godina dvadesetog stoljeća dočekuje kao lokalni partijski tajnik i predstavnik Tvornice duhana Zagreb, relativno situiran, sa ženom, troje odrasle djece i nekoliko unučadi.“”
Wikicitati „„Većina ljudi koji su postali Bobanovi najodaniji suradnici, bili su bivši članovi Komunističke partije, Vladimir Šoljić bio je partijski tajnik u Širokom Brijegu, Valentin Ćorić u Čitluku, Pero Marković u Čapljini, a Branko Kvesić je bio istražni sudac u Mostaru. Bruno Stojić je također bio član Partije, a Jadranko Prlić je bio potpredsjednik posljednje komunističke vlade.“”

--Wustenfuchs 01:59, 25. kolovoza 2011. (CEST)

Vezano za nacionalizam, nije on tvrdio nego njegove političke kolege, kako tvrdi Jergović! --Mostarac (razgovor) 10:37, 25. kolovoza 2011. (CEST)

Pa onda neka se tako i navede, a ne neki. Zna se tko su. Jesmo sada sve riješili? --Wustenfuchs 14:23, 25. kolovoza 2011. (CEST)
Može onda njegovi politički suradnici. U podnaslovu Politička karijera između dva odlomka prije Političke vodilje, treba ubaciti onu situaciju o sjednici na Širokom Brijegu, smjeni Kljuića itd. Molim te napiši svoj prijedlog! --Mostarac (razgovor) 16:37, 26. kolovoza 2011. (CEST)
Da, još tražim da se umjesto tvrdili uvede lagali. Prema hrvatskom jezičnom portalu, tvrditi znači "iznositi što kao istinu, kazivati nešto kao potpuno provjereno, kao sigurno." dok lagati znači "namjerno govoriti ono što je protivno istini.", stoga je lagali pravilnije. --Wustenfuchs 17:53, 27. kolovoza 2011. (CEST)

Izvori[uredi]

Evo, kolega je primijetio, ja ću ponoviti. Miljenko Jergović je vrlo nepouzdan izvor. Način na koji govori o narodu koji ga je primio i državi koja ga je primila kad je otišao iz Sarajeva govori sve o njemu. Što nije otišao u Beograd i ostao ondje kod njihovih, primjerice radikalskih dužnosnika, ako mu toliko toga hrvatskog ne valja? Treba dobro razmisliti kad se uzima mišljenje takve osobe. Pročitajte [2], a osobito ovo [3]. Kubura (razgovor) 06:02, 23. kolovoza 2011. (CEST)

Kubura, 'vako govore ti izvori: "...zbog Viskovićeva etiketiranja Miljenka Jergovića kao četničkog simpatizera..." Da ja sada tebe prozovem da si ti pristaša staljinizma, postoji mogućnost da ja lažem, izmišljam, govorim neistine, zar ne? Drugo, u Osvrtu se navode Jergovićeve simpatije prema Mihailoviću, pa kakve veze on ima s Bobanom i ratom u Bosni i Hercegovini. Sam Boban je izjavio da mu je Karadžić brat u Kristu, pa bilo bi logično da ga zbog toga Jergović voli, simpatizira, kao jednog pristašu hrvatsko-srpskog prijateljstva, što je temelj jugoslavenstva. Zar nije? Kada jedan autor postaje nepouzdan, kada npr. piše članak o Tuđmanovoj biografiji, primjera radi, i navodi u prvoj knjizi "Tuđman je bio sin generala Austro-Ugarske" (to nije točno, primjer), a u drugoj knjizi navodi "Tuđman je bio sin njemačkog obućara"... tek tada autor postaje nepouzdan. Njegove simatije prema Mihailoviću nisu mogle utjecat na njegovo mišljenje o Bobanu, jer ta dva tipa su živjela u različita vremena, a Boban je gajio simpatije prema "braći u Kristu". Toliko. --Wustenfuchs 19:21, 23. kolovoza 2011. (CEST)
Ljudi, Jergović tako govori o svemu i svačemu, ne samo o Mati Bobanu, ima specifičan izražaj; pesimistično sarkastično humorističan, koji kod određenih pojedinaca može izazvati različita mišljenja i zaključke. Ja osobno smatram da se prise.... sa svime pa i sa tim, dajem mu za pravo kao piscu na slobodoumlje, i da govori i piše što ga volja, u njegovu netaktičnost i brzinu jezika i lažljivost neću ulaziti, al mislim da njegove izjave nisu za wikipediju niti bi ga trebalo citirati za neku potrebu. (Napominjem: Ja, Dome, ne shvaćam Jergovića za ozbiljno u niti jednoj njegovoj izjavi.)--Domjanovich (razgovor) 11:34, 26. kolovoza 2011. (CEST)
Pa problem je u tome što se Jergovićeve informacije mogu naći i kod drugih autora, to ga čini pouzdanim. --Wustenfuchs 15:00, 26. kolovoza 2011. (CEST)
Dobro si to rekao "Jergovićeve informacije", onda je, čini mi se, kvalitetnije i odgovornije navesti "druge autore" nego samog Jergovića. --Domjanovich (razgovor) 09:58, 27. kolovoza 2011. (CEST)
Kao Đikić primjerice... da, uradit ću ja i to. --Wustenfuchs 17:55, 27. kolovoza 2011. (CEST)

2. dogovor[uredi]

"Umjesto lagodnog životnog smiraja, mladi hadezeovci nagovorili su ga da pomogne svojim znanjem, iskustvom i autoritetom u sudbonosnim previranjima raspada Jugoslavije i komunističkog sustava." - Ovo je prije svega netočno, a kao drugo, nema izvora. Ovo nije potrebno članku.

"Kao izabrani hrvatski zastupnik u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine ubrzo svojim radom i autoritetom zadobiva povjerenje izabranih predstavnika hrvatskog naroda..." - Nije istina, ne zadobiva ničije povjerenje, nema izvora.

"...koji ga sluteći krvavu agresiju Srba i Jugoslavenske narodne armije, učiniše dopredsjednikom pa zatim i predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine." - Nisu ga oni učinili već Tuđman pučem u stranci.

"U Grudama, 18. studenog 1991. godine, utemeljivši Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, u čiji je sastav ušlo 30 cjelovitih općina i 10 dijelova pojedinih općina, izabraše ga za predsjednika." -Ovo zahtjeva izvor. Nepotrebno ovo "zajednicu hrvatskog naroda", to je bila nepriznata i de iure ne postojeća zajednica. Tko ga je izabrao za predsjednika nije mi jasno.

"Poslije je izabran za prvog predsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne i vrhovnog zapovjednika Hrvatskog vijeća obrane, temelja obrane i jamca opstojnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini." -Podebljani dio je jednostavno vrijeđanje. Opet, tko ga je izabrao, izvori...

"Politička vodilja Mate Bobana je glasila:

Wikicitati „Što god nam kao narodu radili tijekom povijesti; nazivali nas bogumilima, pokušavali poturčiti, uvjeravali da smo Bošnjaci katolici, silili da budemo Jugoslaveni ili mitili da budemo Bosanci, mi, Hrvati Bosne i Hercegovine, bili smo i ostali dio jedinstvenog hrvatskog naroda.

Povijesno pravo da pored Hrvatske i Bosnu i Hercegovinu zovemo svojom Domovinom i da kroz njezino državno uređenje uživamo sva međunarodna priznata prava državotvornog naroda, mi Hrvati ravnopravno dijelimo s druga dva suverena i konstitutivna naroda u BiH: Bošnjacima i Srbima.

Samo je zadovoljavajuće rješenje za sva tri naroda i usmjerenost europskim integracijama preduvjet stabilne i samoodržive Bosne i Hercegovine.”

"

- Izvor za vodilju, ako je to uopće izjavio i izvor da mu je to bila vodilja.

Nakon što se ovo sve ispravi ubacimo dio o puču kojeg je proizveo Franjo Tuđman, što podržavaju izvori. --Wustenfuchs 21:26, 26. kolovoza 2011. (CEST)

Izvor za sve ovo je knjiga o 20. godina povijesti Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine!
Wikicitati „:Umjesto lagodnog životnog smiraja, mladi hadezeovci nagovorili su ga da pomogne svojim znanjem, iskustvom i autoritetom u sudbonosnim previranjima raspada Jugoslavije i komunističkog sustava. Kao izabrani hrvatski zastupnik u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine ubrzo svojim radom i autoritetom zadobiva povjerenje izabranih predstavnika hrvatskog naroda, koji ga sluteći krvavu agresiju Srba i Jugoslavenske narodne armije, učiniše dopredsjednikom pa zatim i predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.”
Čovjek je bio relativno situiran, ta mu avantura sa Herceg-Bosnom, uopće nije ni trebala. Izabran je za zastupnika u skupštini na izborima 1990. godine (na kojima je HDZ dobio većinsku potporu Hrvata u BiH, a čak je pobijedio u dvije većinske srpske općine: Derventa i Modriča te četiri bošnjačke: Jajce, Bugojno, Fojnica i Mostar). ONI (izabrani hrvatski politički predstavnici) su ga učinili, već sam ti objašnjavao kako. Nakon toga ide ulomak o njegovom proglašenju za predsjednika.
Wikicitati „:U Grudama, 18. studenog 1991. godine, utemeljivši Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, zajednicu općina hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, u čiji je sastav ušlo 30 cjelovitih općina i 10 dijelova pojedinih općina, izabraše ga za predsjednika. Poslije je izabran za prvog predsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne i vrhovnog zapovjednika Hrvatskog vijeća obrane, temelja obrane i jamca opstojnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini.”
Posve legalna zajednica općina utemeljena prema Ustavu, koji je dopuštao osnivanje zajednica općina. Hrvatskog naroda jer je taj narod bio većina u spomenutoj zajednici. Uporno ne prihvaćaš stvarnost, koja jasno kazuje da su Hrvati tamo gdje je HVO opstao do kraja rata. Nikakvo vrijeđanje već velika hvala i slava 5.137 poginulom vitezu HVO-a. Zahvaljujući njima, ti pišeš iz Tomislavgrada, a ja iz Mostara. Vidi od 2:00 Da su oni poginuli uzaludno, tko zna gdje bi mi sada bili (Knin, Lika, Europa, Amerika, Australija...). Vodilja je iz spomenute knjige.
Daj svoj prijedlog ulomka o sjednici na Širokom Brijegu pa da se i time pozabavimo! --Mostarac (razgovor) 21:57, 26. kolovoza 2011. (CEST)
Ništa mi nisi rekao... naziv knjige, broj stranice, ime autora, ISBN i izdavač molim, pa onda imamo i pošten izvor. Sada nemamo ništa. Kao drugo, dosta priča o tome što ja prihvaćam, a što ne. Dok smo na Wikipediji, objektivni smo. Nema etničkih grupa, nema slave i ljubavi i glorifikacije itd. Čisto objektivni, u redu? Odsada me ne gledaj kao Hrvata u BiH, već kao Nijemca iz Pariza, u redu.
Lako ćemo za sjednicu u Širokom. --Wustenfuchs 02:24, 27. kolovoza 2011. (CEST)
Ovo isto treba ubaciti u članak:
Wikicitati „U veljači 1992., nakon stranačkog puča kojeg je proizveo Franjo Tuđman, Mate Boban postaje predsjednik HDZ-a BiH.”
Wikicitati „Nakon što je postao predsjednik stranke, Boban čisti liberalne i pro-bosanskohercegovačke elemente u stranci.”

[Izvor Koehler i Zürcher]

Wikicitati „Puč u stranci označio je promjenu u hrvatskim i bošnjačkim odnosima, dotada hrvatskim saveznicima”

. [Koehler, Zürcher]

Wikicitati „Između ostalih, rezultat toga puča je i ubojstvo Blaža Kraljevića.”

[Koehler, Zürcher]

--Wustenfuchs 18:26, 27. kolovoza 2011. (CEST)

Dragan Čović, Slavica Karačić, Niko Lozančić, Borjana Krišto, Zdenko Ćosić, Davor Čordaš, Mario Grgić, Rade Bošnjak, Marinko Čavara, Dvadeset godina Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine: 1990. - 2010., Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Mostar, 2010. ISBN 978-9958-850-00-4

Poglavlje: Iznimni ljudi u teškim vremenima (u kojem se nalaze biografije Tuđmana, Šuška i Bobana), Veliko srce Herceg-Bosne (o Bobanu), od str. 76. do str. 81.

Evo o puču od Ive Lučića Karađorđevo: Politički mit ili dogovor? (to tvoje je previše SF):

Wikicitati „Stjepan Mesić je u funkciji predsjednika Izvršnog odbora HDZ-a sudjelovao na sjednici Središnjeg odbora HDZ BiH u Širokom Brijegu, na kojoj je Stjepan Kljuić podnio ostavku. Na tu Kljuićevu odluku utjecao je autoritetom svoje funkcije i Mesić. Dan nakon navedene sjednice u Širokom Brijegu, 3. veljače 1992., Stjepan Mesić je u emisiji Hrvatske televizije Slika na sliku izjavio kako je hrvatski narod konstitutivan narod Bosne i Hercegovine te bi mu trebalo jamčiti: «Ne samo suverenost naroda, nego i suverenost na teritoriju na kojem taj narod živi».”

--->

Na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a BiH, 2 veljače 1992. godine, sudjelovao je i Stjepan Mesić u funkciji predsjednika izvršnog odbora HDZ-a Hrvatske. Na toj sjednici, dotadašnji predsjednik HDZ-a BiH Stjepan Kljuić je podnio ostavku, a na tu Kljuićevu odluku utjecao je autoritetom svoje funkcije i Mesić. Za novog predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine izabran je Mate Boban. --Mostarac (razgovor) 12:12, 29. kolovoza 2011. (CEST)

Ja imam daleko neutralnije izvore. Više njih. Dakle, ovo što je objavio HDZ ne treba ni ući u članak. U svim izvorima (osim ovog tvog), a ja navodim samo neke, stoji jasno da je Tuđman taj koji je naredio puč, a, kako bi muslimani rekli, Mesić mu je poslanik. To isto treba navesti u članku bez rasprave.
"Interesantno je da je Tuđmanov izaslanik koji je išao smijeniti Kljujića i ustoličiti Matu Bobana bio sadašnji [sada bivši] predsjednik Stjepan Mesić"
Tomac, Zdravko. Predjsednik: protiv krivotvorina i zaborava. Slovo M. 2004. Str 232.
"Primjer kontrole Zagreba nad bosanskohercegovačkim Hrvatima je i Tuđmanovo otpuštanje Mate Bobana."
Lamont, Cristopher K. International criminal justice and the politics of compliance. Ashgate Publishing Limited. 2010. Str. 126. ISBN 9780754679653
"Prvi vođa HDZ-a BiH, Stjepan Kljujić, certificiran kao svjedok, izjavio je da je njegov nasljednik, Mate Boban, profitirao od Tuđmanove podrške."
Jäger, Friedrich. Das Internationale Tribunal über Kriegsverbrechen im ehemaligen Jugoslawien: Anspruch und Wirklichkeit. Str. 100.


Ovo također treba ići u članak:
"U veljači 1994. Mate Boban je bio prisiljen da napusti mjesto predsjednika HDZ-a. Na tom položaju zamjenio ga je Krešimir Zubak."
Koehler, Jan; Zürcher, Christoph. Clifford Carwood Lipton. Manchester University Press. 2003. Str. 49. ISBN 0 7190 6241 1
Europska komisija za demokraciju koz zakon. Local self-government, territorial integrity and protection of minorities. Vijeće Europe. 1996. Str. 195. ISBN 92-871-3173-2

____

"Stjepan Kljujić, koji je u vidu imao ujedinjenu Bosnu i Hercegovinu, izbačen je s položaja mjesta predsjednika HDZ-a BiH."
"Mate Boban je naslijedio Kljujića tvrdeći da je Kljujić "previše Bosanac, a premalo Hrvat.""
Europska komisija za demokraciju koz zakon. Local self-government, territorial integrity and protection of minorities. Vijeće Europe. 1996. Str. 195. ISBN 92-871-3173-2

____

"Drugi sastanak dogodio se 6. svibnja na zračnoj luci u Grazu. Karadžić i Boban vodili su detaljnu raspravu o razgraničenju hrvatskog i srpskog područja u Bosni i Hercegovini. SDS je granicu veće Srbije vidio na rijeci Neretvi, što bi razdvojilo mostar na dva dijela. Na kraju je Karadžić pristao na Bobanov prijedlog da glavna mostarska ulica - Ulica maršala Tita, bude granica između Herceg-Bosne i Republike Srpske. Isto tako prihvaćen je i prijedlog da većinski hrvatski gradovi ostanu dio Herceg-Bosne, dok bi se većinski sprski gradovi u Herceg-Bosni, kao Kupres (51% Srba) i miješani hrvatsko-bošnjački gradovi u srednjoj Bosni pripojili Republici Srpskoj. Jedino je ostalo neriješeno pitanje Posavine i Brčkog. Na kraju su se Karadžić i Boban dogovorili da će prihvatiti međunarodnu arbitražu oko područja u Kupresu i sedam drugih gradova u Posavini."
Kumar, Radha. Divide and fall?: Bosnia in the annals of partition. Verso. 1997. Str. 55. ISBN 1-85984-183-X

____

"Osim toga, na njegovo mjesto nije isprva došao Mate Boban nego Miljenko Vrkić. On mi je jednom rekao da je Boban iz Gruda poručio svim Hrvatima da se povuku iz Sarajeva i da napuste sve funkcije."
Budiša, Dražen. Razgovori o hrvatskoj državi. Nakladni zavod Globus. 2001. Str. 105.

--Wustenfuchs 03:24, 1. rujna 2011. (CEST)

Navedi svoj prijedlog pa da vidimo... --Mostarac (razgovor) 00:33, 2. rujna 2011. (CEST)

E ovako:
Na stranačkom kongresu HDZ-a, održanom u veljači 1992., Stjepan Kljujić izbačen je sa položaja predsjednika stranke, unatoč tome što je podržan od većine Hrvata Bosne i Hercegovine. Kratkoročni vršitelj dužnosti predsjednika stranke bio je Miljenko Vrkić, da bi kao konačan ishod puča, Mate Boban, koji je uživao podršku pripadnika HDZ-a BiH s područja zapadne Hercegovine, postao predsjednik stranke. Kljujić u pismu ostavke navodi kako je bio protiv podjele Bosne i Hercegovine na osnovi etničkih linija. Boban je ovaj puč objasnio time da je Kljujić "previše Bosanac, a premalo Hrvat." Ovaj puč dogodio se po želji Franje Tuđmana, predsjednika Hrvatske, koji je poslao Stjepana Mesića da smijeni Kljujića. Taj događaj bio je i primjer kontrole Zagreba nad HDZ-om u Bosni i Hercegovini.
Nakon što je postao predsjednik stranke, Boban čisti liberalne i pro-bosanskohercegovačke elemente u stranci. Puč u stranci označio je promjenu u hrvatskim i bošnjačkim odnosima, dotada hrvatskim saveznicima. Između ostalih, rezultat toga puča je i ubojstvo Blaža Kraljevića.
Poslije ovoga ide dio o osnutku Herceg-Bosne, izvori su potrebni, dakle bilo bi dobro kad bi se u članku reklo ti i ti ljudi su ga izabrali za predsjednika, na toj i toj sjednici koja je održana tu i tu, vjerujem da se slažeš. Ovo sigurno nije teško naći.
Politička vodilja nije ni potrebna.
Još nešto treba urediti u članku, imamo odjeljak Politička karijera, mislim da Rat u Bosni i Hercegovini treba biti pododjeljak, tj, podložan ovome o političkoj karijeri. U odjeljku Rat u Bosni i Hercegovini treba navesti i ovo što sam naveo što se događalo u Grazu i to da je Boban prisiljen, opet pod Tuđmanovim naređenjem, da napusti mjesto predsjednika HDZ-a.
Poslije toga svega njegov život u hotelu, posao u INI itd... --Wustenfuchs 01:20, 2. rujna 2011. (CEST)

Nije bola' stranački kongres nego sjednica središnjeg odbora, po svoj prilici izvanredna. Nije Miljenko Vrkić nego Milenko Brkić, eto kako su ti pouzdani izvori. Ovo o Kljuićevom, Bobanom mišljenju i tobožnjim posljedicama nikao ne treba. Kako će Boban postati predsjednik ako uživa potporu samo iz zapadne Hercegovine, ako znaš da je više Hrvata pa tako i HDZ-ovih načelnika i viših dužnosnika bilo i u srednjoj Bosni i u Posavini '91. nego u Hercegovini? Kakvi su to liberlani elementi?

Vodilja nikome ne smeta, Graz je naveden, te tlapnje o podjeli Mostara i BiH se neće navoditi. Dobro se zna tko je podijelio Mostar? Cvijeće hrvatskog naroda ga je podijelilo, godinu dana nakon što ga je HVO oslobodio.

Na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a BiH, 2 veljače 1992. godine, sudjelovao je i Stjepan Mesić u funkciji predsjednika izvršnog odbora HDZ-a Hrvatske. Na toj sjednici, dotadašnji predsjednik HDZ-a BiH Stjepan Kljuić je podnio ostavku, a na tu Kljuićevu odluku utjecao je autoritetom svoje funkcije i Mesić. Za novog predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine izabran je Mate Boban. To od Ive Lučića je sasvim normalno, bez FTV 60 minuta tona! --Mostarac (razgovor) 11:58, 2. rujna 2011. (CEST)

U redu, sjednica središnjeg odbora stranke. Isti vrag. Miljenko Brkić/Vrkić nebitno, on je bio samo v. d. Posljedice su nužne, itekako nužne. Nije dovoljno napisati da je on postao prezident, potrebno je i to što se dogodilo nakon što je postao prezident. Uživao je potporu iz zapadne Hercegovine, ne shvaćaš, puč se dogodio željom Tuđmana koji je poslao Mesića da izvrši naređenje.
Liberalni elementi u BiH su oni malo manje tuđmanovski, koji se u stranoj literaturi nazivaju nacionalističkim.
Problem je u tome što mu to nije bila vodilja niti imamo izvor za to. Kome smeta ili ne uopće nije bitno.
Dogovor u Grazu je nužan, vrlo važan, govori o idejama Mate Bobana, njegovoj viziji Bosne i Hercegovine. Tko je na kraju podijelio Mostar nije bitno za članak, s obzirom na to da se ne tiče Bobana. Što će se navoditi ne odlučuješ ti, već i drugi suradnici, vjerujem da ćeš se složit. --Wustenfuchs 17:45, 2. rujna 2011. (CEST)

Dogovoreno je da u članak unosimo samo ono što dogovorimo. --Wustenfuchs 00:33, 10. rujna 2011. (CEST)

Bilo bi isto tako jako lijepo kad bi mi dao dokaz da knjiga o 20 godina torture s HDZ-om postoji... --Wustenfuchs 19:51, 11. rujna 2011. (CEST)

Zašto sad uklanjaš dokaze o aktivnosti Mate Bobana u HDZ-u od početka? Navedena knjiga postoji! Ništa od onoga se neće uklanjati jer si bio sklopio priču po kojoj je Mate Boban neki agent odjednom ubačen u stranku. Eto nek se vidi, da je tu od samih početaka. To bi bilo to, naklapanja o podjeli BiH ostalo ne dolazi u obzir! --Mostarac (razgovor) 11:15, 12. rujna 2011. (CEST)
Daj dokaz da knjiga postoji. Neku stranicu koja je prikaziva, reklamu. Jer potražih po ISBN, nijedna stranica je ne prikaziva. S obzirom da je ta knjiga (koja očito nije neutralna) tvoj glavni izvor. Prednost moraš dati neutralnim knjigama, ne onima koje je izdala Hrv. dem. zajednica.
Ne uklanjam dokaze :D Nisam ja kriminalac. Vratio sam samo na zadnju inačicu jer si tekst unio bez dogovora... a dogovorili smo da se sve unosi s kompromisom. Očito ne poštuješ dogovor. Jako lijepo od tebe. --Wustenfuchs 15:06, 12. rujna 2011. (CEST)

Ovi dana ću uslikati tu knjigu pa ću ti to pokazati. Ti uklanjaš dokaze jer si toliko govorio da je Mate Boban ubačen odjednom iz vedra neba i sada kada sam ti ja lijepo napisao da je čovjek tu od početka to ti smeta jer to kvari onu tvoju početnu sliku od tajnog agentu Bobanu 091, jelde? Od 60 minuta ništa! --Mostarac (razgovor) 16:11, 12. rujna 2011. (CEST)

O ne, raskrinkao si moj kobni plan. :D Mate Boban član je HDZ-a od 1991. Nisam ja nikad opovrgavao taj podatak. Navedi gdje jesam? Nisam glup suradniče Mostarac. Ja cijenim razum i točne, provjerene podatke bez prisustva subjektivnosti. Ni u ludilu ne bih osporavao njegovo ranije članstvo u HDZ-u. Izmišljaš.
Svakako onda u članak treba uvesti i to da je Mesića poslao Tuđman. Možda samo u kratkim crtama opišemo sastanak u Grazu. Sve mi se više i više čini da taj sastanak zahtjeva i zasebni članak. Naravno, neutralnih izvora koji su pisali o njemu ima i na bacanje. --Wustenfuchs 18:14, 12. rujna 2011. (CEST)

Ti si tvrdio da je onaj jedan obični niskorazredni činovnik, koji je ubačen odjednom jer se svidio Tuđmanu i Šušku. Nemoj se sada izvlačiti. Pa jesi li trabunjao o nekakvoj narodnoj volji pa istina narodna volja je izabrala i Perinovića i Kljuića i Brkića i Bobana, ali ne i Kraljevića i ostale. Živjeli tvoji antihrvatski, huškački i tračerski čitaj neutralni izvori! --Mostarac (razgovor) 20:04, 12. rujna 2011. (CEST)

Mostarac, ne trebam se ja izvlačiti jer nisam nikada pogriješio. Ja se nemam zbog čega izvlačiti. Razumiješ? Nisam ja trabunjao, pazi na izraz. A činjenica stoji da Boban nije biran već da je postavljen pučem. Otkuda, boga mu, sada i Kraljević u raspravi? Drži se onoga o čemu raspravljamo, svoje promjene u člancima nemoj opravdavat Kraljevićem i ostalim ljudima kojih se ovaj članak ne tiče. Ispada glupo.
Antihrvatski :D. Što je to za tebe antihrvatski? Po čemu, zašto? Tvoja nemogućnost da pobiješ točne tvrdnje navela te da izvore doktora znanosti nazivaš antihrvatski, hušački i tračerski. --Wustenfuchs 14:00, 13. rujna 2011. (CEST)

To sa Kraljevićem si uradio ovdje - Razgovor:Bošnjačko-hrvatski_sukob#Problemi_sa_infookvirom. Kakve bola' točnje tvrdnje, šta pričaš? Da su taj Graz i Karađorđevo točne tvrdnje, živio bi u Hrvatskoj, ne bi uopće imali o ovome raspravljati. Ovao kako nisu, kako nema onih banovinskih granica u Hrvatskoj, onda nemamo o tome šta pričati. To su obične šuplje priče, koje ti može ispričati bilo tko pa i ti doktori znanosti (bilježim se sa štovanjem) prvom prilikom na nekoj kavi. Što se tiče HercegBosne (koju si negdje spominjao), HercegBosna ništa ne radi sama. To ti radi ekipa iz dijaspore, prikupljajući znanstvene radove doktora znanosti (uz dopuštenje) i prenoseći vijesti Večernjeg (BH izdanja) i pojedinih hercegovačkih portala. Tako da ti je ona mnogo normalnija, neutralnija i hrvatskija od tvojih 60 minuta izvora. Hvaaaala! --Mostarac (razgovor) 16:33, 13. rujna 2011. (CEST)

Mostarac, ti ne shvaćaš, ja ne sumnjam. Ovo je članak o Bobanu i tu raspravljamo o ovome članku.
Graz se dogodio, a Karađorđevo, eto ti na, opet ti tjeraš svoje. Karađorđevo nema veze s člankom. Moj izvor nije 60 minuta. Drži se teme Mostarac, teme! Kuda vodi ova tvoja rasprava? Neka konstruktivna replika molim. --Wustenfuchs 17:23, 13. rujna 2011. (CEST)
Graz se nije dogodio jer ja živim u Gradu Mostaru, Hercegovačko-neretvanskoj županiji, Federaciji Bosne i Hercegovini, Bosni i Hercegovini, a ne u Republici Hrvatskoj! Je li ti sada napokon jasno? Što ti pričaš o konstruktivnim replikama, mjenjaš mišljenje svakih dan-dva? --Mostarac (razgovor) 18:39, 13. rujna 2011. (CEST)
Bit ću kratak. Graz nije zaživio zbog Washingtonskog sporazuma. Sljedeće zašto se trebaš pobrinuti je dokazati da ta knjiga šta ju je izdo HDZ postoji. Toliko. --Wustenfuchs 20:57, 13. rujna 2011. (CEST)

Ne pričaj gluposti, kakve veze ima Graz sa Washingtonom. Smiješan si! Dokaz stiže! --Mostarac (razgovor) 15:59, 14. rujna 2011. (CEST)

Evo sad sam uslikao spomenutu knjigu! --Mostarac (razgovor) 16:21, 14. rujna 2011. (CEST)

Eh, tako super. U kolovozu si naveo da je Boban sudjelovao u Grazu. Vidi povijest izmjena. Nemoj sam sebi proturječiti. Osim toga, postoje i dokazi koji to potvrđuju, za više vidi Dogovor u Grazu. Pristajem navesti ovo, što se tiče sastanka:

Wikicitati „Boban i Karadžić su sudjelovali na sastanku u Grazu 6. svibnja 1992. Dogovorena je podjela o Bosni i Hercegovini između Herceg-Bosne i Republike Srpske.”

To što je međunarodna zajednica davno dala do znanja da mijenjanja granica neće biti i time napravila dogovor ništavnim se isto može navesti.

I sam si naveo taj sastanak, tako da... --Wustenfuchs 16:41, 14. rujna 2011. (CEST)

Graz nije problem, nego su te tvoje šuplje priče iz Graza, koje si htio uvesti! --Mostarac (razgovor) 12:17, 15. rujna 2011. (CEST)

Onda se slažeš da navedemo Graz? --Wustenfuchs 15:05, 15. rujna 2011. (CEST)
Wikicitati „Dana 6. svibnja 1992. godine, u austrijskom gradu Grazu, Mate Boban se sastao sa vođom Srba u Bosni i Hercegovini Radovanom Karadžićem. Sastanak je sazvan na incijativu Europske zajednice, a pozvan je bio i bošnjački vođa Alija Izetbegović, koji se nije pojavio. Tema sastanka bilo je teritorijalno razgraničenje Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini, te prestanak sukoba srpskih i hrvatskih vojnih snaga na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Kasnije je pretpostavljano da je ondje dogovarana podjela Bosne i Hercegovine na srpski i hrvatski dio”

Već je NAVEDEN, ovo je dovoljno! Ta naklapanja o granicama neće ići u članak! --Mostarac (razgovor) 15:23, 15. rujna 2011. (CEST)

Svakako, treba se držat biografije. Koga zanima detaljnije neka vidi članak. --Wustenfuchs 17:21, 15. rujna 2011. (CEST)

Da krenemo s drugim stvarima. Mesića je poslao Tuđman da smijeni Kljujića, mnogi to izvori navode, sem ovoga što je izdao HDZ. Da se uvidit da je HDZ prikrivao zagrebačku kontrolu nad HDZ-om u BiH time što taj podatak nije uveo u svoju knjigu, dok i hrvatski i strani autori ne zaobilaze taj podatak. Kljujić je smetao Tuđmanu, stoga ga je dao ukloniti. Slažeš se da uvedemo? --Wustenfuchs 17:25, 15. rujna 2011. (CEST)

Ne slažem, sa onim silnim smjenama valjda je ljudima jasno da je Zagreb gurao koga je htio. I ono je uredu, a te tvoje alegorije o Kljuića probosanscu, istinskom patrioti i antifašisti (60 minuta) ne mogu ići u članak! --Mostarac (razgovor) 19:48, 15. rujna 2011. (CEST)
Ne slažem se da je u redu. Ako već prihvaćamo tu činjenicu o Tuđmanu (sudeći po onome što si napisao prihvaćaš i ti), onda nije problem to uvesti u članak. Mislim, tvrdnja je istinita, kome istina može naškoditi? Zašto ti još smeta Bobanovo objašnjenje smjene? Ako već stavljamo njegove izjave o njemu kao "hrvatskom vojniku" (koji je bio i vojnik SKJ) i njegovu "političku vodilju", onda je i ovo sasvim u redu. Molim te odvoji me od 60 minuta, u redu. Nisam u životu pogledao tu emisiju, niti gledam televiziju. To shvaćam kao omalovažavanje, a nije ni konstruktivno. --Wustenfuchs 19:53, 15. rujna 2011. (CEST)

Naziv odjeljka Domovinski rat[uredi]

Kada se na hr. wiki upiše "Domivinski rat", dobije se ova stranica - http://hr.wikipedia.org/wiki/Domovinski_rat.

Kada se na hr. wiki upiše "Rat u Bosni i Hercegoini", dobije se ova stranica - http://hr.wikipedia.org/wiki/Rat_u_Bosni_i_Hercegovini

Hrvatski rječnik kojeg se lako nađe na Hrvatskom jezičnom portalu "Domovinski rat" definira kao " rat za obranu Republike Hrvatske od pobunjenih srpskih secesionista i od agresije Jugoslavenske armije."

Stoga je naziv odjeljka Domovinski rat u članku Mate Boban netočan i treba ga preimenovati u Rat u Bosni i Hercegovini.

--Wustenfuchs 18:18, 15. rujna 2011. (CEST)

Wikicitati „Ovaj rat se često opisuje i kao građanski rat u Bosni i Hercegovini, odbrambeno-otadžbinski rat (za Srbe i Republiku Srpsku) ili agresija na Bosnu i Hercegovinu (za Bošnjake u Federaciji BiH) te kao Domovinski rat (za Hrvate u Bosni i Hercegovini).”

Živio! --Mostarac (razgovor) 19:50, 15. rujna 2011. (CEST)

Živio i ti meni, ali ovo znači što? Evo uzmi i moju izjavu kao citat "Hrvati u BiH ovaj rat nazivaju Ratom u Bosni i Hercegovini". Ako taj izraz koriste eto Bošnjaci, mada ga ne koriste manje od Hrvata, ne znači da je on otrovan. Google.hr pokaže 9 960 000 rezultata kada upišeš "Rat u Bosni i Hercegovini [4]. Dakle, dosta zastupljeno, dok "Domovinski rat" dobiješ svega 1 180 000 rezultata, mada je od toga sigurno 90% rezultata povezano s Domovinskim ratom u RH. [5]. --Wustenfuchs 19:54, 15. rujna 2011. (CEST)

Krivi gugl koristiš, ako već živiš u BiH korisit google.ba i oni imaju hrvatski jezik među ponuđenim! To je rečenica, koja je do nedavno stajala na većini wikipedija u početnom odlomku za Rat u BiH, ali netko jako uporan je to uklonio. Pusti to na stranu, mnogo je prirodnije Domovinski rat za sve Hrvate, ali tebi to toliko smeta. Zašto? HRABRIMA ne smeta http://hvidra.ba/ Službene stranice Zajednice županijskih zajednica udruga hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata HVO Herceg-Bosne. --Mostarac (razgovor) 20:37, 15. rujna 2011. (CEST)

Nemoj mi nametat što nisam reko. Ne smeta meni ništa. Osim toga, naziv odjeljka je manje važan, imat će se vrimena o tome raspravljat. --Wustenfuchs 14:09, 16. rujna 2011. (CEST)
A da stavite samo naziv "Rat", ili možda "Ratne godine"?--Starčevićanac (razgovor) 11:42, 19. rujna 2011. (CEST)
S moje strane u redu. Ja bih odjeljak "Rat" stavio pod "Politička karijera". --Wustenfuchs 13:42, 19. rujna 2011. (CEST)
Ljudi, to je naslov odlomka, nije unutarnja poveznica, (iz samog teksta će biti jasno o čemu se radi) možete ga nazvati kako želite, ne mora biti ni Domovinski ni neki drugi naslov koji stvara komplikacije i rasprave. Ne komplicirajte. Radije raspravite neki treći prijedlog; Vrijeme rata, Ratno doba ili nešto slično, nešto što ne kopa oči nekome. --Domjanovich (razgovor) 15:13, 19. rujna 2011. (CEST)

Može onda Ratne godine? --Mostarac (razgovor) 15:27, 19. rujna 2011. (CEST)

Prihvatljivo. Slažeš se da taj odjeljak bude podređen odjeljku Politička karijera. Ovo tražim iz ovog razloga, Bobanova politička karijera, ne govorimo onoj u KPJ, počinje zajedno s ratom. --Wustenfuchs 19:10, 19. rujna 2011. (CEST)
Nek ostane neovisan, da ne ubijamo strukturu članka. --Mostarac (razgovor) 20:59, 19. rujna 2011. (CEST)
Onda Ratne godine.--Starčevićanac (razgovor) 09:01, 20. rujna 2011. (CEST)
Mostarac, neće ubiti strukturu članka. Neće narušiti ni estetiku. Na osnovu čega se vidi razlika između odjeljka Politička karijera i odjeljka Ratne godine? --Wustenfuchs 18:28, 20. rujna 2011. (CEST)

Molim da se obrati pozornost na odjeljak 2. dogovor u kojem rasprava još nije završena. --Wustenfuchs 19:53, 21. rujna 2011. (CEST)

Na što točno misliš? --Mostarac (razgovor) 12:48, 22. rujna 2011. (CEST)
Na to da se doda Tuđmanova umiješanost u puču u stranci, pa i to da je Boban bio prisiljen da napusti mjesto predsjednika HDZ-a BiH, što navodi i Bilandžić (koji se čak nađe i na HercegBosna.org) i Koehler i Zürcher. Još i drugi izvori, ali ovi su dovoljni. Za sada to. --Wustenfuchs 15:49, 22. rujna 2011. (CEST)
Pa valjda vidiš da je od prve smjene (Perinović) pa nadalje Tuđman umješan. To je spomenuto na početku. --Mostarac (razgovor) 15:54, 22. rujna 2011. (CEST)
Vidim, ali govorim o Kljujićevoj smjeni. Ispada da je Mesić to sve sam isplanirao. --Wustenfuchs 17:26, 22. rujna 2011. (CEST)

Tuđman nije bio na toj sjednici u Širokom Brijegu, nije ga potrebno spominjati! --Mostarac (razgovor) 20:05, 22. rujna 2011. (CEST)

Poslao je Mesića na sjednicu, da nije, ne bi bilo ni Mesića. --Wustenfuchs 17:11, 23. rujna 2011. (CEST)
Žalim, ali Tuđman sa tim nema nikakve veze! Jedini dokaz za Tuđmanovo sudjelovanje u tome to je izjava Stjepana Mesića. --Mostarac (razgovor) 19:27, 23. rujna 2011. (CEST)
Pardon, izjada Mesića je dovoljan dokaz. Za Tuđmanovu neumiješanost nema dokaza. Ovo navodi i Tomac, potpredsjednik Vlade. On je sigurno imao nekakvog pojma, imao je više pojma nego Dragan Čović. --Wustenfuchs 21:34, 23. rujna 2011. (CEST)
Nije povljoan dokaz iz razloga jer je Mesić onakav kakav jeste. To valjda znaš! --Mostarac (razgovor) 13:41, 25. rujna 2011. (CEST)
Ne znam ja kakav je Mesić, ali imamo ovo što imamo - Tomčev izvor (između ostalih) i Mesićev dokaz. Tomac je pouzdan izvor, Mesić je sudjelovao na sastanku, valjda čovjek zna kako i zbog čega. A s druge strane imamo Čovića, koji je u to vrijeme bio običan član HDZ-a, ako je bio član. --Wustenfuchs 17:18, 26. rujna 2011. (CEST)

O autorima[uredi]

Cijenim Bilandžića [6], dosta zanimljivo razmišlja, no kolikogod mi mislili da je Boban bespogovorno slušao Tuđmana, realno je pretpostaviti da Boban nije htio popustiti međunarodnim zahtjevima, pa da su ga smijenili.
Kako možemo znati da je nakon razgovora s Tuđmanom smijenjen? Je li mu Tuđman rekao kako mu međunarodna zajednica sapuna dasku?
Imamo li koji podatak ili svjedočenje da je Boban tražio povlačenje sa svih funkcija?
Zato smatram da bi trebalo nekako ostaviti i tekst iz inačice prije ove [7], a da pritom ne uklonimo i novu. Kubura (razgovor) 05:16, 11. listopada 2011. (CEST)

U pravu si Kubura, ali gdje si bio ranije! Hodak je baš neki dan pisao o tome --Mostarac (razgovor) 13:22, 20. listopada 2011. (CEST)

Kraj mandata[uredi]

https://books.google.hr/books?id=X3ytRSsHrgUC&pg=PA565&lpg=PA565&dq=mate+boban+8+february+1994&source=bl&ots=YD19w1nrWg&sig=-CGUAaPL978_mlI1wjFOrnDRWeQ&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwjd5ejih83JAhUIXiwKHTROA6QQ6AEIHDAA#v=onepage&q=mate%20boban%208%20february%201994&f=false

https://books.google.hr/books?id=flmPBAAAQBAJ&pg=PA110&lpg=PA110&dq=mate+boban+8+february+1994&source=bl&ots=gLGpW0LcRi&sig=5eVjnM_jdhE2KH34nIZOOSpGeG8&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwjd5ejih83JAhUIXiwKHTROA6QQ6AEIITAB#v=onepage&q=mate%20boban%208%20february%201994&f=false

--93.180.103.57 21:05, 8. prosinca 2015. (CET)

Domaći izvori? To ne postoji ili je u drugom planu?--MaGaporuči mi 18:24, 9. prosinca 2015. (CET)

Koji domaći izvori navode studeni 1993.? Evo što vam piše citirani Bilandžić - koji ne navodi takve podatke:

"Bošnjaci protjerani iz istoĉne Bosne koncentrirali su se na zajedniĉki hrvatsko-muslimanski teritorij srednje Bosne i na tom prostoru je cijele 1993. vođen ogorĉeni rat dojuĉerašnjih saveznika. Po zahtjevu Amerikanaca, 23. veljače 1994. potpisano je primirje, Boban je smijenjen, a zatim je 18. ožujka 1994. po ameriĉkom projektu stvorena Bošnjaĉko-hrvatska federacija u BiH..."

Boban se u Bilandžićevoj knjizi spominje samo dva puta i to u samo jednom paragrafu.

Dakle, izvor je iskorišten samo za tvrdnju da je Boban smijenjen. S druge strane, strani izvor kojeg koristim je dosta detaljan u vezi događaja. --188.165.132.156 14:06, 12. prosinca 2015. (CET)

H[uredi]

Mate Boban nije bosanski, nego hercegovački Hrvat. Zanimljivo je da mu je kćer Violeta Šimić prof. biologije i kemije, kao i njezin nećak, a Bobanov unuk Mate Boban također prof. istih predmeta.

  1. Nizich, Ivan. War crimes in Bosnia-Hercegovina, str. 29. Helsinki Watch Report, 1992. ISBN 1-56432-083-9
  2. 2,0 2,1 2,2 Pogrješka u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Jergovic