Razgovor:Mrkonjić Grad

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Mrkonjić Grad.
Rad na člancima
Pismohrane:

Pokušao sam dopisati dio teksta kako bi članak bio neutralniji. Svoje navode sam uredno potkrijepio referencama. Dio sa izvorima sam prebacio na dno članka, kako i treba da bude. Malo sam sredio članak i imao sam namjeru da ga još dopunim. Ono što mi se učinilo sumnjivim (a vezano za zločine srpske vojske) nisam obrisao već sam stavio {{traži se izvor}} kako bi se i tu dodale reference. Izbacio sam navod da je Mrkonjić Grad poznat i kao Varcar jer to nije tačno. Ja sam iz MG i prvi put čujem za to. Dodao sam i nove podatke koji se tiču broja stanovnika itd. Molim da mi se kaže u čemu sam to pogriješio i zašto je stranica zaključana nakon izbacivanja mojih izmjena. Hvala M!cki talk 16:01, 16. studeni 2008. (CET)

Tvoja izmjena nije dobra, tj. ona nije točna. Tvoj tekst nije neutralan, on naprotiv, ide na stranu Srba. Takav tekst je napisan i na srpskoj Wikipediji. Ali ovo nije srpska Wikipedija pa se ne može pisati ni na na stranu Srbije, ali niti Hrvatske. Hrvatska Wikipedija je puno neutralnija od srpske, "naša" je Wikipedija poštena i navodi obije strane. Želim dodati da si ti izbrisao srpske zločine. Ti navodiš samo hrvatske (ako ih je uopće bilo). Ja se slažem da se navedu obije strane, a ne samo srpska. Pozdrav! --Avdanom ® 13:39, 17. studeni 2008. (CET)
Ovo oko neutralnostiu neću uopšte da komentarišem. Možeš li navesti koje srpske zločine u tekstu na hr wiki sam izbrisao? Možeš li reći šta konkretno nije tačno od onoga što sam napisao, pa ću ti potkrijepiti dokazima, tj. referencama? Izbrisao sam da je grad poznat kao Varcar jer to nije tačno. Ja sam odrastao u MG i znam mnogo bolje od tebe da li je grad poznat pod tim imenom. Ako smatraš da je grad poznat pod tim imenom, molim dokaži referencama. Ukoliko tražiš dokaze da je hrvatska vojska činila zločine u Mrkonjić Gradu, evo navešću ti nekoliko dokaza: [1], [2], [3], [4], [5], [6], [7], [8], [9]. Ukoliko sve ovo nije dovoljno mogu ti naći još hrvatskih tekstova koji govore o ovoj temi. Koliko ja vidim prethodni tekst navodi oštećenja hrvatskih i muslimanskih vjerskih objekata, ali srpske ne spominje. Naveo sam referencu kojom dokazujem svoju tvrdnju. Za zločine hrvatske vojske sam takođe dao reference. Meni je žao što su se takve stvari izdogađale, ali ne možeš da forsiraš verziju u kojoj su samo Hrvati ispali žrtve. Pa to ne tvrde čak ni Hrvati i Muslimani iz Mrkonjić Grada. Meni su pripadnici sve tri vjere pomagali da napišem članak na sr wiki. Slali su mi podatke i slike. Ja sam spreman da u tekst na sr wiki uvrstim sve informacije o zločinima koje je počinila bilo koja vojska, ako se to dokaže nekom referencom, novinskim člankom i sl. U ovom tekstu nisam obrisao deo u kome se navode zločini srpske vojske, ali imam pravo da za te navode tražim referencu. M!cki talk 14:11, 17. studeni 2008. (CET)
Ja se ne želim ovdje svađati, a i ne da mi se. Tako da ću jednostavno odgovoriti da će ovaj članak (za mene) biti dobar, ako u potpunosti bude neutralan. Ja ga ne mislim uređivati jer i nemam toliko znanja o istome. Ali ti ili netko drugi, naravno, može.
P.S. Molio bih te da ubuduće bar probaš pisati hrvatskim jezikom, jer je ovo, ipak, hrvatska Wikipedija. Pozdrav! --Avdanom ® 14:46, 17. studeni 2008. (CET)
Što se tiče hrvatskog jezika, potrudiću se. Ali bih zamolio da mi omogućite da malo sredim i dopunim članak, pa da onda uputite primjedbe u vezi neutralnosti. Što se mene tiče, članci o MG na sr wiki i hr wiki treba da budu slični, odnosno da zastupaju neutralnu tačku gledišta. Ukoliko neko ovdje ubaci bilo šta što već nema na sr wiki i to potrkrijepi bilo kakvim dokazom, ja ću to rado ubaciti u tamošnji članak. Nije mi namjera da zastupam bilo čije interese na Vikipediji (ni srpske, ni hrvatske, ni muslimanske) već da se u jednom članku prikupe svi podaci koji su relevantni za njegovu temu. Kao što sam već rekao, meni su ljudi svih vjera pomogli u pisanju članka na sr wiki i jedan broj pitanja je ostao otvoren dok se ne nađu odgovarajući dokazi (reference). Čim mi neko da referencu za srpske zločine, ja ću to dopisati u postojeći članak. Ali ukoliko i ovdje i na sr wiki budemo pisali ono za šta nismo sigurni i za šta nemamo reference, onda se otvara prostor za nepotrebne rasprave i sukobe. Ni meni nije namjera da se sa tobom ili nekim drugim svađam, ali ste me doveli u situaciju da revertujete moje izmjene bez bilo kakvog objašnjenja. Nadam se da ubuduće neće biti takvih nesporazuma. M!cki talk 15:36, 17. studeni 2008. (CET)

Samo ovo...
U vezi sa ovim Varcar: zašto piše na sr.wiki u podnaslovu Privreda gdje je slika kovača u opisu piše Varcarski kovač, a klikom na sliku piše Kovac iz Mrkonjic Grada. Zar nije Mrkonjić bivši Varcar Vakuf il se meni samo učinilo??? "Sporna slika" - klikom ovdje --Uskboy 15:41, 17. studeni 2008. (CET)

Da, u pravu si. MG se nekada zvao Varcar Vakuf (tačnije do 1925.), ali nikada se nije zvao samo Varcar. Pošto je grad u periodu kada je nosio naziv Varcar Vakuf bio poznat u ondašnjoj državi i šire po svojim kovačima i kosama koje su oni izrađivali, te kose se i danas u narodu često zovu "varcarke" a za kovače se takođe u narodu govorilo "varcarski kovači". Time se valja željelo naglasiti porijeklo tih kovača i kosa i ukazati na tradiciju kovačkog zanata u Mrkonjić Gradu. Taj naziv je dio istorije i Mrkonjičani ga sa ponosom ističu, ali daleko od toga da je grad poznat i kao Varcar. Taj naziv se danas ponekad koristi samo u vezi sa kovačkim zanatom, ali ne i kada su u pitanju druge stvari vezane za Mrkonjić. Kada je u pitanju ime grada, Mrkonjić Grad je poznat po tome što je često mijenjao naziv. Tokom posljednjeg rata, hrvatska vojska ga je (u čast svog poginulog oficira) preimenovala u Matijaševo i taj naziv je nosio nekoliko mjeseci (zapravo do vraćanja MG u sastav Republike Srpske poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma). Pokušavam ovih dana naći tačan spisak svih imena koje je MG imao kroz istoriju, pa planiram da to stavim na sr i hr wiki. Ovdje se u tekstu navode neka imena, a na drugim mjestima se mogu naći neka druga njima slična. Teško je zaključiti šta je 100% tačno. Ako neka ima nešto o tome, cijeno bih da mi na neki način to dostavi. Pozdrav M!cki talk 17:26, 17. studeni 2008. (CET)

Povijest članka[uredi kôd]

Ovaj članak preuzet je s bs:wiki, kao što je i napisano u povijesti članka. U člancima ne navodimo nešto kao tvrdnje za neke događaje u tijeku, a u članku na sr:wiki se npr. Krzlar-agina džamija "srušila" (od starosti?), također je i katolička crkva 1992. godine "oštećena" (od vremenskih nepogoda?). Članak na sr:wiki nije neutralan i ne može biti mjerilo objektivnosti. --Roberta F. 03:09, 18. studeni 2008. (CET)

Možda nisi čula, ali je rat u BiH završen. Tako da tvrdnja da je to događaj u tijeku i da se zato ne navodi tvrdnja tamo gdje sam stavio {{traži se izvor}} prosto ne stoji. Takođe tvrdnja da na sr wiki piše da se džamija srušila od starosti opet nije tačna (da ne upotrijebim neku težu kvalifikaciju). Da li je članak na sr wiki neutralan ili nije ovdje neću da komentarišem. To nije važno za članak na hr wiki i ukoliko želiš da nešto dodaš u tekst na sr wiki možeš to slobodno da učiniš. Za razliku od vas, ja članak nisam zaključavao kad je neko ubacivao nešto u tekst što se meni ne sviđa. Ono što sam ja tražio jeste da se svaki sporan dio teksta potkrijepi referencom. O vašoj neutralnosti dovoljno govori činjenica da o oštećenju srpskih vjerskih objekata nije rečena ni riječ u ovom članku. Takođe zlodjela koje je počinila hrvatska vojska, a za koje postoje i optužnice u Hagu nisu ni pomenute. Iznose se parcijalne istine i neistine. Npr. ovo je vjerovatno prvi put da je neko Petra Karađorđevića nazvao četnikom. Takvo nešto može na napiše samo neko ko nema predstavu ko je on bio i ko vjerovatno nikad nije pročitao riječ o tome iz povijesti. A link kada se na njega klikne vodi do nekog hrvatskog ratnika iz 17. stoljeća, pa neupućeni čitalac iz svega toga može izvući zaključak da je Mrkonjić Grad dobio ime po hrvatskom ratniku četniku iz 17. stoljeća koji se borio krajem 19. stoljeća. Da se ne biste dalje sramotili, bolje dozvolite nekom ko se razumije u Mrkonjić Grad da sredi i dopuni taj članak a ako bude nečeg spornog možemo o tome prodiskutovati. I još jedna stvar, Mrkonjić Grad se prije 100 godina zvao Varcar Vakuf i danas nije poznat pod tim imenom. Pokušao sam to već da objasnim, ali izgleda da nije zgoreg još jednom ponoviti. M!cki talk 07:30, 18. studeni 2008. (CET)
Ispravka. U tekstu izgleda nije bila namjera da se Petar Karađorđević predstavi kao četnik, ali je preusmjerenje tako napravljeno da kada se klikne na „četovati“ ispada da je dotični bio četnik. Nego, saglasili smo se da bi se članak trebao otključati. Administratori bi trebalo to da urade ili bar da daju obrazloženje zašto je stranica i dalje zaključana. M!cki talk 15:34, 18. studeni 2008. (CET)

Krzlar-agina džamija[uredi kôd]

Zašto u tekstu piše da je džamija podignuta 1492. kad je ona zapravo podignuta 1593. godine? MG je na sadašnjem mjestu i nastao te godine. Članak obiluje netačnim informacijama. M!cki talk 09:34, 20. studeni 2008. (CET)

Sadašnji naziv grad je dobio 1925. a ne 1924. godine. M!cki talk 09:36, 20. studeni 2008. (CET)
Da me neko opet ne bi optužio da širim informacije sa srpske vikipedije, navodim kao dokaz za svoje tvrdnje internet stranicu Medžlisa islamske zajednice u MG M!cki talk 09:57, 20. studeni 2008. (CET)

Još netačnih navoda[uredi kôd]

Grad danas ima približno 21.000 stanovnika, a ne 18.200. M!cki talk 09:44, 20. studeni 2008. (CET)

U tekstu se kaže da se izbjeglo stanovništvo ne vraća. Mislim da je bliže istini ono što sam ja napisao (a što je odmah uklonjeno) da se vratio dio hrvatskog i muslimanskog stanovništva. Kao dokaz navodim ovu stranicu gdje se iz teksta jasno vidi da u gradu ima više od 100 Hrvata. Znam pouzdano da si vratio i određeni broj Muslimana, ima ih i u mom komšiluku u MG, a obnovljena je i jedna džamija. Grad danas ima manje stanovnika nego prije rata, jer se i dobar dio Srba nije vratio iz izbjeglištva. M!cki talk 10:28, 20. studeni 2008. (CET)

bs:wikipedija[uredi kôd]

Ponavljam, izvornik teksta je na bs:wikipediji, tamo neki od tih podataka također nisu promijenjeni. --Roberta F. 15:28, 20. studeni 2008. (CET)

Nije bitno odakle je tekst prepisan. Ako su na bs wiki napravili greške i neko ih je na ovu Vikipediju (vjerovatno nehotice) prepisao, to ne znači da te greške ne treba ispraviti. Veoma čudna argumentacija za jednog administratora. Očekivao sam malo ozbiljniji odgovor. M!cki talk 15:31, 20. studeni 2008. (CET)

Dosta propagande[uredi kôd]

Naime, članak vrvi srpskom (da ne rečem četničkom) propagandom, slijedeće je podebljano, pa svak može vidjeti:

Tokom rata u BiH u gradu se nisu odvijali sukobi sve do operacije Južni potez, kada su Mrkonjić Grad 10. listopada 1995. zauzeli Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće obrane a Vojska Republike Srpske se povukla prema Banja Luci.[5] Pripadnici srpske vojske su u gradu 1992. godine porušili Krzlar-aginu džamiju (prvi objekt koji je podignut u Vakufu Mustafe-age 1593. godine) i Hamidija džamiju i također zapalili katoličku crkvu.[6] Hrvatska vojska je oštetila i opljačkala pravoslavne vjerske objekte na području općine.[7] Poslije rata u BiH, vratio se dio izbjeglog stanovništva (pretežno Srbi).

Početkom rujna 1995. u mjestu Oborci kod Donjeg Vakufa strijeljano je 28 Bošnjaka i Hrvata koji su bili zarobljenici srpskih snaga na radnim obavezama u Mrkonjić Gradu, Trijebovu, Manjači, Kupresu i Bugojnu. Pred samo oslobođenje Donjeg Vakufa početkom rujna 1995. godine, u čijoj su okolini kopali rovove za srpsku vojsku, izvedeni su iz zgrade stare Željezničke stanice u Oborcima gdje su bili i strijeljani[nedostaje izvor]

Grad su 10. listopada 1995. godine, u sklopu akcije Južni potez, zauzele jedinice HV-a i HVO-a. Tokom ovih akcija je poginuo hrvatski general bojnik Andrija Matijaš Pauk. U njegovu čast, Mrkonjić grad je preimenovan u Matijaševo i taj naziv je nosio sve do vraćanja grada u sastav Republike Srpske. Stanovništvo koje se nije na vrijeme povuklo stradalo je dijelom kao kolateralna šteta napada na grad, a dijelom je mučeno i na različite načine ubijano u znak odmazde zbog poginulog generala. Žrtve su pokopane u masovnu grobnicu na srpskome pravoslavnom groblju, na kojem o tadašnjim nemilim događajima svjedoči spomen obilježje za 181 žrtvu. [5] Gradske vlasti pripremaju tužbu protiv Republike Hrvatske zarad plaćanja ratme odštete u iznosu od 320 milijuna eura. [8] [9] Prema podacima Općinske komisije za procjenu ratne štete, uništeno je 3.644 kuća i 700 stanova, a oštećeno je još 6.017 stambenih objekata.[10]

Nakon mirovnih pregovora u Daytonu, grad je pripao Republici Srpskoj. Naselje Vlasinje izdvojeno je iz bivše općine Mrkonjić grad i pripojeno Jajcu 1996. godine.

Molim lijepo, prvo i osnovno, ubijeni civili u Oborcima, kojima se traži izvor su ubijeni van ratne zone, nakon mučenja, večinom zaklani ili zatučeni, a ne strijeljani. Drugo, mučeni i na različite načine ubijani srpski civili (stanovništvo) su imali većinom uniforme, i da točno je da su ubijani na razne načine, tijekom ratnih djelovanja, metkom, bombom, granatom,.. Ovo jest činjenica a ne ona o mučenju srpskog stanovništva, za koje nisu ni tražili izvore (Jer to se samo po sebi razume, Srbin je uvek u pravu). Koliko je trajala bitka za grad, to autor ne navodi. Isto tako ne navodi da je grad branjen i time da je postao legitimna meta: Samo se navodi broj oštećenih kuća, stanova,...Sve naravno pokriveno izvorima Velikosrpske propagande.

Vrijeme je da se više jednom stane na kraj Šešeljevcima i Ravnogorskom pokretu, odnosno ovakvim četnicima, koji nas pokušavaju učiti našu povijest. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.3.102.145 (razgovordoprinosi)


Ovaj jezik mržnje bi vjerovatno bilo bolje ne komentarisati i molim administratore da porazmisle o ukljanjanju komentara. Iz njega se svakako ne može pretpostaviti dobra namjera (svojstvena duhu Vikipedije) i ovakav govor može dovesti do novih nepotrebnih polemika. U članku nije navedeno detaljno o borbama jer o tome postoji poseban tekst. Za dio članka koji govori o događanjima u Oborcima niko nije rekao da nije tačan. Zarad unaprijeđenja kvaliteta članka i izbjegavanja nepotrebnih diskusija stavljen je predložak kojim se samo traži navođenje izvora, jer na Vikipediji nije dozvoljeno originalno istraživanje. Dio koji govori da su Srbi na razne načine mučeni i ubijani je već bio u članku, kao i dio koji govori o broju žrtava. Veći broj referenci su navodi iz relevantnih hrvatskih magazina i isti podaci se mogu naći na nebrojeno mjesta na internetu. M!cki talk 12:41, 21. studeni 2008. (CET)
1. Tekst nije bio kronološki sređen.
2. Dio rečenice Tokom rata u BiH u gradu se nisu odvijali sukobi sve do operacije Južni potez koja je stavljena na početak odlomka je nemoguće okarakterizirati kao objektivnu.
3. Tekst je sad kronološki sređen, neenciklopedijski tekst je uklonjen
Molim suradnike da biraju riječi na stranicama za razgovor, jer iako je istina da je prethodna inačica članka bila katastrofalna, nije lijepo nikoga prozivati, niti onoga koji piše propagandu po nacionalnoj pripadnosti, niti onoga koji uočava tu istu propagandu. Molim suradnike da imaju na umu da je ovo Wikipedija, a ne forum, da treba pisati bitne činjenice navodeći vjerodostojne izvore, a ne pisati kao da je Wikipedija žuti tisak. Na Wikipediji nema mjesta rečenici Gradske vlasti pripremaju tužbu protiv Republike Hrvatske zarad plaćanja ratme odštete u iznosu od 320 milijuna eura., s jednom, dvije ili 15 referenci, jer ako ćemo pisati što se sve priprema i piše po raznim novinama, onda ovo više neće biti Wikipedija. Hvala na razumijevanju! SpeedyGonsales 15:41, 21. studeni 2008. (CET)
Priznajem da si malo objektivniji od ostalih korisnika sa kojima sam imao prilike do sada da razmjenim mišljenja oko ove teme. Ne vidim šta nije objektivno u rečenici da se borbe u gradu nisu vodile do 1995. Pa to je činjenica. sa druge strane, po tvom viđenju objektivnosti treba ostaviti u članku samo one zločine koji su počinili Srbi i bilo koju nereferenciranu tvrdnju kojom se Srbi za nešto optužuju. sa druge strane, prvom prilikom je uklonjeno da je i hrvatska vojska oštetila sve pravoslavne vjerske objekte i da je počinila masovni zločin o čemu govore i hrvatski zvaničnici. to je najveći broj ubijenih civila u tom kraju. Za njih 181 je podignut spomenik jer ih je toliko pronađeno u jednoj grobnici, a još 400 ih je nađeno na području opštine. Ovo navodim jer sam se trudio da napišem objektivan članak i pomenem sve žrtve i sva zlodjela, ali sa druge strane nailazim na sistematsko zataškivanje zločina koji su počinili Hrvati. Pitam se zbog čega? M!cki talk 15:48, 21. studeni 2008. (CET)
Što se tiče komentara, navest ću samo jedno, koje bi administratore trebalo navesti da pobrišu članak! Haški sud je već odavno odbacio navode Gradskih vlasti za tužbu protiv Hrvatske. Također, nigdje se u članku ne navodi da su borbe za grad bile teške, već se izrijekom navodi da su masakr počinile hrvatske snage, poslije bitke. Toliko o nepristranosti članka, koji vrvi prikrivenim spretno sročenim poluistinama, kao i pozivanjem na "hrvatske izvore". Koje? Pa na intervjue, ili na članke kojima je svaka druga riječ navodno. I onda se meni, kada branim istinu, imputira da je govor mržnje. Sada ćete biti i ugroženi, isto kao nekada. Pa ćemo balvane, tj. tražiti ćete da se vaš neistinit članak zaštiti od izmjena. Idite lijepo kod sebe kući, tamo će ovakav stav proći, mi smo vas odavna pročitali. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.3.102.145 (razgovordoprinosi)

Možda se tih 400-500 ljudi i samo ubilo. Ili napišite u članku da su ih pobili Marsovci. Pa i tako se ne traže reference za bilo šta ako je to upereno protiv Srba. Opšte je poznato da su taj zločin počinili pojedinci iz hrvatske vojske u znak odmazde zbog ubijenog Matijaša. Uglavnom su ubijani civili i vojnici zarobljeni po okolnim ratištima. Ekstrema je bilo na svim stranama i to je žalosna priča rata u BiH. Postoje i snimci tih zločina i pljačkanja grada. Tužba protiv Hrvatske je podnijeta u Hagu i vraćena je pod obrazloženjem da samo republika BiH (a ne i opštine pojedinačno) mogu podnositi tužbu pred Hagom. Ako već govoriš istinu, onda bar reci punu istinu. Osim toga, šta je sa zarobljenicima iz srpske vojske koji su mučeni u Jajcu. Nekolicina je puštena kada je jedan pošteni Hrvat poslao snimak tih ljudi srpskim vlastima. Ima toga još, ali ja ne navodim paušalne tvrdnje za koje nemam dokaze. M!cki talk 16:15, 21. studeni 2008. (CET)


Ja sam sredio malo članak. Ni jednu informaciju nisam brisao, samo sam je neutralno obojao. Znam da će je netko pobrisati jer istina ne odgovara Velikosrpskoj politici. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.3.122.21 (razgovordoprinosi)

Povijest[uredi kôd]

U ovom dijelu svakako treba pomenuti makar Ivana Franu Jukića i Antuna Kneževića. Oni su značajne ličnosti za povijest MG. M!cki talk 18:09, 21. studeni 2008. (CET)

Zaključavanje[uredi kôd]

Stranica je zaključana do daljnjega. Suradnici koji imaju što za reći, dodati, referencirati, neka to rade na stranici za razgovor. Kad se postigne suglasnost oko teksta, taj tekst će se ubaciti u članak. Vrijeđanje po nacionalnoj osnovi, optuživaje bilo koga, i sl. povlačit će automatsko blokiranje. --Suradnik13 (razgovor) 11:55, 23. studeni 2008. (CET)

Ono što ja vidim kao jedino sporno u ovoj novoj inačici je to što su se samo zločini protiv Srba dogodili „navodno“. Ostalo može da prođe. Ipak da članak ne bi favorizovao ni jednu stranu, onda treba staviti „da postoje tvrdnje da su navodno pripadnici srpske vojske oštetili muslimanske i hrvatske vjerske objekte i da su navodno pobili zarobljene ljude u Oborcima“. Mislim da bi tako članak bio neutralan, odnosno NPOV kako i treba da bude na Vikipediji. Osim toga, ne vidim ništa sporno u rečenici koja kaže da je podignuto spomen obilježje za poginule. Sa druge strane, mislim da je prethodna inačica koju smo Gonzales, Avdanom i ja uređivali bila ipak neutralnija jer je jednako tretirala sve strane. M!cki talk 13:00, 23. studeni 2008. (CET)

Optužbama nije mjesto na stranicama wikipedije, samo činjenicama. Zato kao takve trebaju biti uklonjene i stranicu zaštiti od zlonamjernih preuređivanja. Podržavam time Suradnika13 i sve dobronamjerne admine i suradnike. --Zeljko (razgovor) 13:29, 23. studeni 2008. (CET)

Mislim da vrijeđanja nije ni bilo i da je ovdje došlo do zaključavanja zbog rata izmjena. Zbog toga se na to treba skoncentrisati i vidjeti šta je sporno. Podržavam i ja ovo što je Željko napisao, ali ne treba miješati stvari. M!cki talk 13:36, 23. studeni 2008. (CET)

Izvori[uredi kôd]

1) Evo nekih izvora u kojima se govori o srpskom granatiranju hrvatskih položaja, i nakon ulaska u Mrkonjić grad. Iz toga se da isčitati i činjenica da je dio kuća oštećen i od srpske strane. [[10]] dakle nisu hrvatske snage uništile toliko i toliko kuća, stanova,...
2) Činjenica jest da je Mrkonjić grad bio jako uporište srpske vojske, zadnja utvrda prije Banja Luke, da je tamo bio i Arkan sa svojima www.vjesnik.com/pdf/2002\11\18\02A2.PDF, činjenica jest da su te snage ulijevale strah među stanovništvom svojim ponašanjem, često ubijajući i pripadnike svog naroda.
3) Istraga o zločinima tijekom operacije je provedena od strane Haških tužitelja, a sada se vodi od strane tužiteljstva u Sarajevu. Gotovina, kao zapovjednik operacije, ukoliko je navod o ubojstvima točan, začudo nije optužen u Hagu iako oni imaju sve mjerodavne informacije.
4) Ima jedan izvor (iz Srbije) koji tvrdi da su Arkanovci ubijali sve koji nisu htjeli ići s njima, dapače on navodi da su u Mrkonjić gradu ubili više od 500 "kukavica". Ne smatram taj izvor vjerodostojnim, dapače, smatram da su i naše snage napravile pojedine zločine. Međutim, optužbe koje su bile iznesene u članku, tipa Hrvatske snage su ubile, je zbilja pretjeran i protuhrvatski. Ja želim samo neutralnost i da se ne navode netočni i neprovjereni podaci (Južni potez)— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.3.97.182 (razgovordoprinosi)
U teksu nije ni napisano da su sve objekte oštetili pripadnici Hrvatske vojske. Što se tiče Arkana, njega je bolje ne komentarisati. Znamo svi kakva je ličnost bila u pitanju i vjerovatno je tačno da je ubijao i pripadnike srpske vojske, kao što je vjerovatno i tačna informacija da je jedno vrijeme radio i kao plaćenik HV u cilju potiskivanja bošnjačkih jedinica prema Ključu. Našao sam čak i navode da je u operaciji JP bošnjačka vojska trebala prva da uđe u MG i da je upravo Arkan bio taj koji je omogućio da prva uđe HV. Kao što rekoh, tu ima dosta spekulacija i vjerovatno ih je bolje ostaviti po strani. Ne dijelim mišljenje ni da je MG bio bilo čije uporište, jer sam ubijeđen da je između Miloševića i Tuđmana unaprijed sve bilo dogovoreno. Poginuli vojnici i civili na obje (ili sve tri) strane su žrtve toga. Ali i to spada u domen spekulacija. Ono što je bitno za članak i zbog čega smo i vraćali tvoje izmjene je činjenica da ti ponovo naginješ na jednu stranu. Ako o zlodjelima jedne strane govoriš kao o navodnim zlodjelima, onda isti tretman treba dati i drugim sličnim navodima. Niko sa sigurnošću ne može reći ko je kriv (po imenu i prezimenu) za te zločine. Npr. u ovom izvoru se jasno tvrdi da su ubijeni bili civili i ratni zarobljenici. Možda novinske članke i ne treba uzimati kao izvore, ali dok se za 50 godina ne napiše nova istorija koja će biti neutralna i koju će da napišu ljudi koji su za to stručni, ostaje nam da sporne tvrdnje tako referenciramo. Za onaj dio gdje stoji {{nedostaje izvor}} ne postoji bilo kakav dokaz i to je mogao da napiše bilo ko, pa to ipak i dalje stoji u tekstu. Ne mislim da je trenutna inačica neutralna jer jasno omalovažava zlodjela počinjena prema Srbima, ali mislim da se uz male korekcije članak može srediti. M!cki talk 14:02, 23. studeni 2008. (CET)

Ajmo malo vedrije[uredi kôd]

Mislim da ima ljepših tema kultura, sport, rekreacija, privreda... Ovako se samo opterećujete s onim što je možda bilo ili i nije bilo. Mene zanima više kakvo pivo tamo piju, union, pan, ožujsko... imali li sira, janejtine, vina i rakije šljivovice, čime se ljudi zabavljaju... ne pričaju valjda mladi samo o ratnim zločinima... --Zeljko (razgovor) 14:12, 23. studeni 2008. (CET)

Pije se Nektar pivo :) Kvalitet i nije neki, ali je najjeftinije. Kad se ima para, onda u obzir dolazi i Laško. Važno je da se jednom saglasimo oko ove sporne teme, jer je ona zapravo jedina sporna. Vjerujem da ćemo oko ostalog lako i uspješno sarađivati. Ali nikako da pređemo na te druge teme jer se uvijek neko nađe da protivriječi onome što je napisano u tom dijelu članka. Teško je naći zlatnu sredinu na bilo kojoj Vikipediji o temama iz posljednjeg rata. Ali mislim da se približavamo polako nekom rješenju. Mladi u MG ne pričaju puno o zločinima i zapravo postoji sasvim lijepa saradnja između sve tri zajednice. Ima nekoliko sajtova na internetu na kojima ljudi koji su rođeni u MG i kasnije se razišli po svijetu razmjenjuju mišljenja. Tamo nikad do sada nije bilo ovakvih prepirki. Usudio bih se reći da čak postoji daleko veći stepen razumijevanja onoga što se tamo izdogađalo i nema potrebe da se vode nepotrebne rasprave. M!cki talk 14:24, 23. studeni 2008. (CET)

Sjednica AVNOJa 1943[uredi kôd]

Zanima me kako je moguće da je na toj sjednici BiH proglašena republikom Hrvata, Srba i Muslimana; kada muslimanska nacija nije postojala do 70ih godina? Da li je tu riječ o nekoj grešci?
--Čeha (razgovor) 16:23, 23. studeni 2008. (CET)

Možeš pitati nekog ko dobro poznaje istoriju/povijest i prilike u BiH u tom periodu. Taj navod stoji u dokumentima sa zasjedanja i kao takav se kasnije spominje u svim tekstovima koji govore o ZAVNOBiH-u. Nije posrijedi greška, a pitanje je veoma interesantno. M!cki talk 17:13, 23. studeni 2008. (CET)
Nažalost ne znam niti jednog profesora povijesti:) Imaš li možda prijedlog za nekog od suradnika na wikipediji?
::--Čeha (razgovor) 09:14, 24. studeni 2008. (CET)
Jedna mala ispravka u vezi sa naslovom. Nije u pitanju AVNOJ, već ZAVNOBiH. Ipak su to dvije različite stvari, mada povezane. Imaš članak ZAVNOBiH, mada nije u potpunosti završen. Sad će vjerovatno opet "osuti paljbu" po meni zbog ovoga, ali u tom članku imaš interwiki pa pročitaj šta na istu temu kažu tekstovi na sr i bs wiki. Ti članci su informativniji. Ne znam da li ćeš u njima pronaći odgovor na svoje pitanje, ali vjerovatno možeš naći dosta sajtova na internetu o ovoj tematici. --M!cki talk 10:27, 24. studeni 2008. (CET)
Gledao i po drugim wikicima, nema nikakvih novih informacija (spominju se Muslimani i u jednoj i u drugoj verziji). A razgovorne stranice nisu nešto korisne jer ne znam čitati ćirilicu :D... --Čeha (razgovor) 13:12, 24. studeni 2008. (CET)

Prijedlog[uredi kôd]

Pošto za ovih nekoliko dana nije pokazana velika spremnost da se napiše neutralna inačica spornog dijela članka, a pošto ne smatram da je anonimni suradnik dovoljno neutralan (što potvrđuje i ova njegova rečenica: "Zašto ste pobrisali minimalno sređivanje članka, tj. uvođenje objektivnosti i brisanje Velikosrpske politike na wikipediji. To je čin za svaku osudu, izdaja domovine.") i pošto je neko dobro primjetio da u članak treba da se dodaju i dijelovi o gospodarstvu, sportu, kulturi i sl, predlažem da ovdje razmotrimo i usaglasimo taj dio članka. Evo jednog konkretnog prijedloga:


Pripadnici srpske vojske su u gradu 1992. godine porušili Krzlar-aginu džamiju (prvi objekt koji je podignut u Vakufu Mustafe-age 1593. godine) i Hamidija džamiju i također zapalili katoličku crkvu. [1]

Početkom rujna 1995. u mjestu Oborci kod Donjeg Vakufa strijeljano je 28 Bošnjaka i Hrvata koji su bili zarobljenici srpskih snaga na radnim obavezama u Mrkonjić Gradu, Trijebovu, Manjači, Kupresu i Bugojnu. Pred samo oslobođenje Donjeg Vakufa početkom rujna 1995. godine, u čijoj su okolini kopali rovove za srpsku vojsku, izvedeni su iz zgrade stare Željezničke stanice u Oborcima gdje su bili i strijeljani.[nedostaje izvor] thumb|right|Masovna grobnica U operaciji Južni potez, nakon višednevnih teških sukoba, Mrkonjić Grad 10. listopada 1995. dolazi pod kontrolu združenih snaga HV i HVO-a. Vojska Republike Srpske se nakon duge borbe povukla prema Banja Luci, a civilno stanovništvo je izbjeglo ranije (uglavnom u rujnu iste godine). U borbi je oštećen grad, kao i pravoslavni vjerski objekti na području općine. Tijekom borbi (a navodno i nakon njih) poginuo je veliki broj pripadnika srpske nacionalnosti. U jednoj masovnoj grobnici je pronađena 181 srpska žrtva,[2] a ukupno je na području općine pronađeno 399 žrtava različite etničke pripadnosti. Prema podacima Općinske komisije za procjenu ratne štete, uništeno je i 3.644 kuća i 700 stanova, a oštećeno je još 6.017 stambenih objekata, međutim ne postoje podaci koliki broj je stradao kao posljedica ratnih djelovanja, a koliko je oštećeno kasnije. [3]

Nakon mirovnih pregovora u Daytonu, grad je pripao Republici Srpskoj. Naselje Vlasinje izdvojeno je iz bivše općine Mrkonjić grad i pripojeno Jajcu 1996. godine. Poslije rata u BiH, vratio se dio izbjeglog stanovništva (pretežno Srbi).


Bilo bi dobro da još neko doda referencu u dijelu gdje stoji predložak {{nedostaje izvor}} (Wikipedija:Provjerljivost). Nisam to obrisao, ali naravno da ne može tako nereferencirano zauvijek ostati u članku. Nadam se da ćemo riješiti ove uređivačke nesuglasice i nastaviti da dopunjavamo tekst. Pozdrav svima. M!cki talk 11:33, 26. studeni 2008. (CET)

____

Zamolio bih nekog od administratora da pogleda predloženu inačicu. Ukoliko ima još nešto sporno, onda možemo to da ispravimo. U suprotnom, treba otključati članak i omogućiti običnim suradnicima dalji rad. Hvala M!cki talk 11:58, 5. prosinac 2008. (CET)

Zar ovo i ovo trebaju biti relevantni izvori? Pogotovo index.hr kojeg ne možeš gledati od žutila. Taj tekst treba ukloniti ili ga potkrijepiti vjerodostojnim izvorima.--frk@ 13:26, 4. ožujak 2009. (CET)
Nisam siguran šta bi tu bio relevantan izvor, mada je tvoj komentar na mjestu. Zapravo to na šta upućuju navedene reference se može lako naći na prilično velikom broju mijesta na internetu. Postoje naravno i pisani dokumenti o tome, ali je pitanje ko će mi vjerovati na riječ ako navedem samo neki pisani izvor. Prva referenca govori o broju postradalih i isti podatak se može naći na sledećim sajtovima: [11], [12] (odeljak: April 5), [13] (odeljak: How many mass graves will be exhumed by the Tribunal?), [14]. Druga referenca upućuje na ratnu štetu i o tome se može više naći ovdje: [15], [16], [17] itd. To su lako provjerljive stvari, znači nisam ih napisao iz glave. Evo i jedne reference za onaj dio gdje stoji "nedostaje izvor". Mislim da je ovo dovoljno i da nema potrebe da navodim još referenci za sve tri pobrojane stvari. micki talk 16:02, 4. ožujak 2009. (CET)



Pošto već dugo vremena niko nije imao primjedbe, prebacio sam ovaj dio u članak. Osim toga, vratio sam članak u raniju inačicu, jer su u međuvremenu raspravljene stvari zbog kojih je administrator izmjenio članak dok je bio zaključan. Ukoliko bude još nekih primjedbi, molim sve da ne ulazimo u rat izmjena već da raspravu vodimo na ovoj stranici. Pozdrav micki talk 12:20, 19. travanj 2009. (CEST)

  1. Župa Mrkonjić Grad
  2. Nezavisne novine
  3. Vijesti