Razgovor:Hibridna djelovanja protiv Hrvatske

Brisanje članka

Predložio bi ovaj članak za brisanje jer iskreno vjerujem da nema što tražiti na wikipediji. Jedino se specijalni rat protiv Hrvatske vodi u glavama teoretičara zavjere i u Kuburinoj . Kanikosen (razgovor) 21:04, 7. prosinca 2020. (CET)

Ne znam može li se članak spasiti, ne vjerujem. Morao bih detaljnije pogledati. Članak je na mom popisu praćenja. GregorB (razgovor) 12:50, 8. prosinca 2020. (CET)

Nisam za tu ideju. Ako želimo biti nepristrana enciklopedija, onda je dobro da imamo više različitih pogleda na istu temu.@Kanikosen ne bih s e složio s tvojom tezom o Kuburinom "ratu" jer, ako bolje pogledaš povijest uređivanja, možeš vidjeti kako RadioElectro najviše radi na tom članku. Da ga se briše to nije opcija, ja sam više za neutralnu doradu. --Kraljnnm (razgovor) 14:27, 8. prosinca 2020. (CET)

Da bi bila neutralna dorada bilo bi prvo poželjno da ovakvo nešto postoji van nečije glave. Ovo ako ostane onda svaka teorija zavjere treba naći mjesto na projektu, zar ne? Svaka urota, ideja i čista laž kao u ovome članku treba ostati. Pa sam protiv. Kanikosen (razgovor) 14:33, 8. prosinca 2020. (CET)

Prilažem i ovo: "Šokantan tekst o 'specijalnom ratu protiv Hrvatske'". GregorB (razgovor) 14:41, 8. prosinca 2020. (CET)

Bisere bi ipak mogli negdje arhivirati GregorB [[1]] - ;-) --Mark7747 (razgovor) 14:51, 8. prosinca 2020. (CET)

@Kanikosen prema tvome mišljenju onda ne bi trebali postojati i ovi članci. Teorije zavjere uvijek postoje i one daju mogućnost drugog uvida na neku škakljivu temu. Ja ne podupirem sam sadržaj takvih ideja, ali one dokazuju kako postoje i druga mišljenja koja se trebaju čuti i pročitati. oni čitatelji koji ne žele takve članke čitati neka ih ne čitaju, a oni kojima su takve teme zanimljive mogu ih pronaći i čitati.--Kraljnnm (razgovor) 14:55, 8. prosinca 2020. (CET)

Ja ne vidim da je se ovdje spominje teorija zavjere, već se prestavlja kao istina, a ne najobičnija laž. Kanikosen (razgovor) 15:23, 8. prosinca 2020. (CET)

Dakle, nema danas na svijetu države koja nije predmet nekakve špijanaže - vojne, gospodarske, kakve već. Osobito za vrijeme konvencionalnog rata, svaka zemlja je nužno također i meta specijalnog tj. hibridnog rata. U mirnodopsko vrijeme, mnoge zemlje bivaju mete terorizma, što je također vrsta specijalnog rata. Hrvatska vjerojatno nije najveća meta specijalnog rata na kugli zemaljskoj, ali nas tu i tamo ponešto zakači. Da tome nije tako, valjda uopće ne bismo imali Sigurnosno-obavještajnu agenciju.

Makar su državne vlasti i u proteklim stoljećima progonile nositelje subverzivnih aktivnosti, njihovi detalji - jer su one uvijek ilegalne - teško utvrđivali, osobito njihove veze s drugim državama. Povjesničari su u nešto većoj mjeri utvrdili o djelovanjima onih subverzivnih skupina koje su bile uspješne, te su njihovi članovi bili donekle spremni razoktriti svoje djelovanje radi isticanja svojih zasluga; takve slučajeve nalazimo primjerice kod talijanskih carbonobara, bugarskih komita i srpske tajne organizacije Crna ruka. Na nama bližem slučaju Crne ruke, znamo da su vlasti Kraljevine Srbije u isto vrijeme podupirale njihove subverzivne aktivnosti, i u vrijeme tzv. veleizdajničkih procesa i poslije u vrijeme Sarajevskog atentata širili u svjetskim medijima propagandu da vlasti Austro-Ugarske lažu o tim subverzivnim aktivnosti, iz mržnje prema Srbima (da bi poslije dionici tih aktivnosti - od Svetozara Pribičevića do Vase Čubrilovića - spremno prisvajali zasluge za sudjelovanje u subverzivnim aktivnostima organiziranima od strane Srbije; makar i opet bez razotkrivanja detalja). U vrijeme II. svjetskog rata se u najširoj javnosti uvriježila spoznaja o tzv. petoj koloni, a komunisti - praktično uvijeko pod kontrolom Sovjetskog Saveza - uopće nisu skrivali nastojanje da kombinacijom političke promidžbe i oružanih akcija prouzroče svrgavanje tzv. reakcinarnih režima (za njih su svi ne-komunistički režimi bili "reakcionarni"). U desetljećima nakon drugog svjetskog rata se u komunističkim zemljama istraživanje takvih aktivnosti - pod nazivom "specijalni rat" - uvriježilo kao tema o kojoj se pišu javno dostupne knjige. U zapadnim izvorima, o tome se začudo počelo pisati još kasnije (pisanje npr. o NATO-ovoj mreži "Gladio" ili umješanosti američkih obavještajnih službi u prevratima poput onoga koji je urodio dolaskom Augusta Pinocheta na vlast u Čileu nije bilo zabranjivano, ali se tretiralo kao pisanje o teorijama zavjere), te se tek od približno 2005. godine piše o hibridnom ratovanju. Međutim se o tome danas piše i objavljuje javno, te o hibridnom ratovanju protiv svojih zemalja govore npr. Andrej Plenković i Angela Merkel. To postoji, i o tome je legitimno pisati.RadioElectrico (razgovor) 13:19, 20. prosinca 2020. (CET)

RadioElectrico (razgovor) 15:16, 8. prosinca 2020. (CET)

I gdje je tu rat? Kanikosen (razgovor) 15:22, 8. prosinca 2020. (CET)

Ako to, prema tvojim riječima, sve države rade, očito i često, po čemu je onda taj rat specijalan?  Imbe  hind 💊 03:19, 19. prosinca 2020. (CET)

Uglavnom, treba pogledati što je to specijalni rat. Taj termin obuhvaća sve aktivnosti koje još nisu pravi rat - od ekonomskih sankcija, ometanja informatičke i druge infrastrukture, širenja lažnih vijesti, pa do podupiranja nasilnih političkih grupa i terorizma. Njemačka kancelarka [Angela Merkel govori 2018. godine https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/merkel-rusija-vodi-hibridni-rat-protiv-njemackih-vojnika-u-litvi-7829844] o specijalnom ratu kojega Rusija u to vrijeme provodi protiv Njemačke i drugih zapadnih zemalja. RadioElectrico (razgovor) 10:22, 12. prosinca 2020. (CET)

Da li možeš dati pregled naziva za specijalni rat koji se koristi na drugim jezicima? Jer ovaj naziv je sugestivan. Drugo, opći članak na tu temu je opravdan (možda pod alternativnim nazivom). Nisam siguran koliko je opravdano iznošenje obavještajnih spekulacija koje donose novinari u borbi za klikove.  Imbe  hind 💊 03:22, 19. prosinca 2020. (CET)

»U intervjuu za HRT u studenom 2016. godine iznosi povjesničar dr.sc. Ivica Lučić (tijekom Domovinskog rata, visoki časnik vojne obavještajne službe) ocjenu da je u tijeku "informacijski rat protiv Hrvatske, nešto što možemo zvati specijalnim ratom protiv Hrvatske". On u tada tekućim političkim napadima na ministra obrane Damira Krstičevića, koji je general iz Domovinskog rata, te - kako iznosi Lučić - "simbol Domovinskog rata, simbol pobjede i čovjek koji je najbliže vezan uz branitelje i Domovinski rat" vidi subverzivnu aktivnost koja se vodi "kako bi se umanjila veza ove vlade s braniteljskom strukturom, otvorili bokovi za neke sukobe, napravile podjele unutar braniteljskih struktura. Stvara se jedna histerija, panika, na što su oni koji su to započeli svakako računali", naglasio je Lučić.«

(@RadioElectrico)

Ovo je tekst koji je ubačen već u prvoj verziji članka. Dakle, jedan HDZ-ovac (to što ima iskustva vezanog za hibridni rat ne znači da ga treba shvatiti ozbiljno kad nastupa kao političar) je kritike političara i aktualnog ministra Krstičevića okarakterizirao kao ni više ni manje nego specijalni rat. A naš kolega @RadioElectrico je smatrao da to zaslužuje ući u članak na Wikipediji kao nešto bitno. Nemam riječi za objasniti koliko je ovo bila loša ideja. Pa ne možemo članak temeljiti na jeftinim teorijama zavjere i izjavama usmjerenim na skupljanje političkih poena kod najzatucanijih glasača na desnici.

Ovaj članak treba brisati, a dijelove eventualno iskoristiti u člancima:

• hibridni rat
• domovinski rat
• Neki na temu uloge srpskih medija u ratovima 1990-ih

--Lasta 09:32, 13. prosinca 2020. (CET)

Izvori

Kad smo već tu, da navedem dva daleko, daleko gora primjera od ovog: Jugoslavenska tajna armija i Operacija Slog. GregorB (razgovor) 12:23, 13. prosinca 2020. (CET)

Članak treba brisati. Pronašao sam novinski članak u kojem se prikazuje snimak zaslona izvorne inačice ovog članka – ostao sam bez komentara. --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 14:05, 16. prosinca 2020. (CET)

Ovaj članak je započet 2017. godine, i njegova snimka nije mogla biti u Jutarnjem listu 2013. godine. Postojao je ranije članak istog naslova, sačinjen po drugim editorima i drugačijeg sadržaja.RadioElectrico (razgovor) 09:47, 18. prosinca 2020. (CET)

Uglavnom, čini mi se da prijedlozi za brisanje dolaze slijedom nekakvog kvazipolitičkog i kvazikulturnog stava da Hrvatsku nitko na svijetu ne mrzi dovoljno, da bi poduzeo bilo što protiv nje. Nažalost međunarodni odnosi ne funkcioniraju tako, pa eto Hrvatska sudjeluje u NATO paktu, šalje vojnike u međunarodne misije, ima svakih nekoliko godina probleme s terorizmom, mora imati obavještajne službe... Molim da opazite da je članak praktično u cijelosti oslonjen na vrlo ozbiljne izvore.RadioElectrico (razgovor) 15:15, 18. prosinca 2020. (CET)

Izvori su toliko ozbiljni da ih dobar dio kaže da takav rat ne postoji kao DW ili su u rangu Maxportal.hr koji je obično ustaško glasilo. Članak kakav je sada može biti samo prvoaprilska šala, ništa više. I opet, gdje je rat osim u glavama Loše i kompanije? Doslovno su onda BiH i Srbija na udaru Hrvatske. Glupost. Kanikosen (razgovor) 15:45, 18. prosinca 2020. (CET)

@RadioElectrico, novi članak Specijalni rat protiv Europske unije ima puno više smisla i bolje izvore. Možeš li sve iz ovog članka što se odnosi na specijalni rat protiv EU, a gdje je Hrvatska meta samo zato jer je dio EU i NATO-a, izdvojiti i prebaciti tamo, možda u neko novo poglavlje? Pa kad vidimo što je ostalo, možemo dalje komentirati. --Lasta 16:16, 18. prosinca 2020. (CET)

Usput rečeno, ni opći članak Specijalni rat nema međuwiki poveznicu niti na en.wiki, niti na bilo koji drugi jezik. Nekako mi sve to malo smrdi. 😊 @RadioElectrico, ajde budi dobar pa pronađi isti članak na engleskom jeziku. Obzirom na važnost teme, čisto sumnjam da ne postoji (ako nije u potpunosti izmišljen termin).  Imbe  hind 💊 03:27, 19. prosinca 2020. (CET)

Specijalni rat, nije izmišljen termin, ima ga i enciklopedija.hr. Također: Gordan Akrap, SPECIJALNI RAT (komplet): "U trećoj knjizi autor navodi cijeli niz primjera dezinforma­cija/protuobavijesti koje su plasirane u hrvatski, ali i stra­ni javni prostor s ciljem onemogućavanja i zaustavljanja procesa osamostaljivanja Republike Hrvatske, nametanja percepcije hrvatskoj javnosti podjednake odgovornosti za počinjanje rata i za ratne žrtve."--Rovoobob Razgovor 05:24, 19. prosinca 2020. (CET)

Ako mogu upitati, po čemu on uopće zaslužuje članak o sebi na wikipediji i po čemu je to bitno njegovo mišljenje, posebno u tolikoj mjeri koju mu ti predaješ? I naravno vidi čuda, članak o njemu je započeo Kubura preko čarape. Kanikosen (razgovor) 08:22, 19. prosinca 2020. (CET)

To se odnosi na to da specijalni rat nije izmišljen termin.--Rovoobob Razgovor 11:33, 19. prosinca 2020. (CET)

@Rovoobob svaki termin je izmišljen, pa i ovaj. 😊 Pitanje je tko ga je izmislio i što je htio reći njime. Kako se meni čini, izmislili su ga "stručnjaci" u obavještajnoj zajednici, ala admiral Lošo, i to kako bi označili nešto što već postoji, jer ne vjerujem da su izmislili novi oblik ratovanja. Toliko pametni nisu. :D E sad, en.wiki spominje na desetine vrsta ratovanja, a ako postoji, specijalni rat je jedan od njih, samo je krivo preveden. Evo, pogledajte ovo en:Category:Warfare by type pa vidite koji je. Ako nije jedan od njih, meni se čini da se radi o obavještajnom ratu vulgaris ili kombinaciji obavještajnog i diplomatskog rata, eventualno još i ekonomskog i nekonvencionalnog. Ali gdje bi stigli kad bi za svaku moguću kombinaciju tipova ratovanja izmišljali novi termin? Štoviše, čak i u članku koji ga definira ne daje se jasna definicija što SR jest, nego od čega se sastoji (ovog što sam nabrojio). I na kraju, kako sam već i rekao, ako se već tvrdi da je uobičajen, zašto se uopće zove specijalan?  Imbe  hind 💊 12:42, 19. prosinca 2020. (CET)

Gospodo, članak je vrlo dobro podkrijepljen izvorima i smatram da je uopće traženje da se briše suludo. Članak ne mora imati niti jednu referencu na engleskom ili nekom drugom jeziku da bi bio vjerodostojan i vrijedan wikipedije kako neki suradnici tvrde, senzacionalistički novinski članci sa fotošopiranim prikazima članaka na wikipediji sve govore o novinarima, medijima i njihovoj politici žutila jer niti jedna inačica članka nije izgledala onako kako se neki suradnici osvrću na nju kao značajan čimbenik za brisanje članka. Članak je po izvorima "ispravan" i ne slaganje sa sadržajem članka ne može niti smije biti razlog za brisanje jer ukoliko se to dogodi onda nema smisla stavljati izvore u članke i činiti ih provjerljivima i vjerodostojnim. Ne znam zašto ali ta "politika" brisanja članaka na kojima je radio Kubura je suluda, Kubura je sa preko 200K izmjena bio jedan od najaktivnijih suradnika (Zeljko ima više izmjena ako se ne varam?) koje je hr wiki imala, uzevši u obzir da je tolike godine radio na wikipediji a da mu je glave došlo čaraparenje i želja da utječe na politiku i odlučivanje a ne maliciozno uređivanje članaka. Zlonamjernost pretpostavljati u svakom Kuburinom unosu ako je do toga došlo meni je i to prihvatljivo, ali me moj mozak natraje da se pitam, zašto se, ako se već kopa po izmjenama koje je Kubura radio i održavao zašto se to radi selektivno na temama koje se tiču upitnih tema povijesti RH, vanjske i unutarnje politike RH i posebno odnosa prema susjednim državama i narodima. Ovo nije bilo pitanje. Moram nadodati da je iz letimičnih pogleda primjetno da suradnici koji rade izmjene na tim člancima imaju subjektivne izmjene i brišu čak dijelove članaka i izvore koji su činjenični, vjerodostojni i relevantni za obradu samih tema koje se obrađuju. Ista stvar je i sa ovim člankom. Ja ću se samo izjasnit da sam protiv brisanja članka, na Vama je sve ostalo. Domjanovic (razgovor) 12:03, 19. prosinca 2020. (CET)

U pravu si za Kuburu, djelomično. Vrijedi da je Kubura pisao puno, ali vrijedi i to da je Kubura puno pisao loše. 😊 "Specijalni rat" je možda dobar naziv za knjigu, ali nisam siguran da označava nešto što se stvarno koristi. Tim više, što se vidi i iz citata kojeg je iz knjige naveo Rovoobob, navodi na krivi zaključak - kao da su naši neprijatelji samo za nas izmislili poseban vid ratovanja. A nisu. 😂  Imbe  hind 💊 12:51, 19. prosinca 2020. (CET)

Kubura nije pisao radi dobrote i želje za pisanjem, nego je pisao da nameće svoj POV, što je i radio 15ak godina. No u potpunosti je to nebitno za ovo komediju od članka, gdje je taj rat? Doslovno tko napiše nešto protiv HDZovih ministara napada Hrvatsku hibridnim ratom? I to je vama normalno u enciklopedijskom članaku? Kanikosen (razgovor) 20:12, 19. prosinca 2020. (CET)

Uostalom, i sam autor članka u prethodnim verzijama piše: "Specijalni rat protiv Hrvatske (ili "hibridni rat protiv Hrvatske") je prijeporni termin koji označava subverzivne aktivnosti protiv Republike Hrvatske, koje bi se mogle prepoznati u stvarnosti.". Em termin krsti "prijepornim", em kaže "ili hibridni rat". Postavlja se pitanje zašto na Wikipediji postoji termin koji je prijeporan alternativni naziv za pojam hibridni rat koji već postoji, osim u obliku preusmjeravanja? Dva članaka o istoj stvari ne mogu postojati. Odlučite se. Ja glasam za "Hibridni", pošto je takav izraz standardan.  Imbe  hind 💊 12:57, 19. prosinca 2020. (CET)

Žao mi je što uopće moram trošiti vrijeme na ovo, no kad sam već bacio pogled na članak, evo mojih opažanja.

Članak spaja Domovinski rat i sadašnju situaciju kao dio nekakvog jedinstvenog "specijalnog rata protiv Hrvatske", iako to dvoje nemaju baš nikakvih dodirnih točaka. "Teroristički napad" u Zadru, tj. miniranje trafostanice (?!) klasificira se kao "specijalni rat", što je odraz ili potpunog nerazumijevanja teme o kojoj se piše ili želje da se pošto-poto napumpa volumen članka. Općenito, cijeli članak se svodi na pabirčenje slabo povezanih činjenica i njihovo nasilno guranje pod isti nazivnik. Govori se i o obavještajnom djelovanju, no jasno je da ono ne spada u "specijalni rat". Također, govori se i o terorizmu, ali kojem terorizmu, gdje su ti teroristički napadi, i zašto bi ti hipotetski napadi bili ni manje ni više nego "specijalni rat"?

Nije mi jasno ovo:

U izvješću SOA-e za 2019. god. se iznosi da je sigurnosna situacija u Hrvatskoj dosta dobra, i da osobito nisu izražene opasnosti od terorizma, ali su Europska unija i NATO-pakt - asocijacije čijih je Hrvatska član - na meti hibridnih aktivnosti.

Zašto se u članku o "specijalnom ratu" navodi rečenica koja sugerira da specijalnog rata protiv Hrvatske nema?

Samo jedna jedina rečenica ima smisla:

[...] odvija se i informacijsko djelovanje prema Republici Hrvatskoj na način da se u informacijski i medijski prostor plasiraju fragmentirani podaci, lažne ili iskrivljene vijesti kojima se pokušava nametnuti viđenje nekog događaja i/ili mijenjati svijest i stavovi kod javnosti

No, ne navodi se niti jedan jedini detalj, dokaz ili primjer, pa se od ovoga ne može napraviti članak. (Ironija je da SOA ovom rečenicom upravo sama plasira "fragmentirane podatke [...] kojima se pokušava nametnuti viđenje nekog događaja i/ili mijenjati svijest i stavovi kod javnosti", dakle radi isto ono za što optužuje druge - no to je dio neke druge teme.)

Mogao bih ovako još pola sata, no na kraju mogu se jedino složiti s onim što je @Lasta napisao gore: neki fragmenti su možda iskoristivi na drugim mjestima, no članak je za brisanje. GregorB (razgovor) 12:57, 20. prosinca 2020. (CET)

Makar su državne vlasti i u proteklim stoljećima progonile nositelje subverzivnih aktivnosti, njihovi detalji - jer su one uvijek ilegalne - teško utvrđivali, osobito njihove veze s drugim državama. Povjesničari su u nešto većoj mjeri utvrdili o djelovanjima onih subverzivnih skupina koje su bile uspješne, te su njihovi članovi bili donekle spremni razoktriti svoje djelovanje radi isticanja svojih zasluga; takve slučajeve nalazimo primjerice kod talijanskih carbonobara, bugarskih komita i srpske tajne organizacije Crna ruka. Na nama bližem slučaju Crne ruke, znamo da su vlasti Kraljevine Srbije u isto vrijeme podupirale njihove subverzivne aktivnosti, i u vrijeme tzv. veleizdajničkih procesa i poslije u vrijeme Sarajevskog atentata širili u svjetskim medijima propagandu da vlasti Austro-Ugarske lažu o tim subverzivnim aktivnosti, iz mržnje prema Srbima (da bi poslije dionici tih aktivnosti - od Svetozara Pribičevića do Vase Čubrilovića - spremno prisvajali zasluge za sudjelovanje u subverzivnim aktivnostima organiziranima od strane Srbije; makar i opet bez razotkrivanja detalja). U vrijeme II. svjetskog rata se u najširoj javnosti uvriježila spoznaja o tzv. petoj koloni, a komunisti - praktično uvijeko pod kontrolom Sovjetskog Saveza - uopće nisu skrivali nastojanje da kombinacijom političke promidžbe i oružanih akcija prouzroče svrgavanje tzv. reakcinarnih režima (za njih su svi ne-komunistički režimi bili "reakcionarni"). U desetljećima nakon drugog svjetskog rata se u komunističkim zemljama istraživanje takvih aktivnosti - pod nazivom "specijalni rat" - uvriježilo kao tema o kojoj se pišu javno dostupne knjige. U zapadnim izvorima, o tome se začudo počelo pisati još kasnije (pisanje npr. o NATO-ovoj mreži "Gladio" ili umješanosti američkih obavještajnih službi u prevratima poput onoga koji je urodio dolaskom Augusta Pinocheta na vlast u Čileu nije bilo zabranjivano, ali se tretiralo kao pisanje o teorijama zavjere), te se tek od približno 2005. godine piše o hibridnom ratovanju. Međutim se o tome danas piše i objavljuje javno, te o hibridnom ratovanju protiv svojih zemalja govore npr. Andrej Plenković i Angela Merkel. To postoji, i o tome je legitimno pisati.RadioElectrico (razgovor) 13:19, 20. prosinca 2020. (CET)

Molim te daj nekoliko konkretnih primjera specijalnog rata protiv Hrvatske, gdje postoji izvor koji to naziva "specijalnim ratom". Ako je nemoguće navesti barem 2-3 konkretna primjera onda se nema o čemu pisati. GregorB (razgovor) 14:15, 20. prosinca 2020. (CET)

Znači sada navedeni izvori su maxportal, ustaško glasilo, koje citira Vrdoljaka da se nešto dogodilo, no nikakve službene potvrde nema. Doslovno njegovo mišljenje u najgorem mogućem izvoru. Onda, specijalni rat protiv Hrvatske je što vlada BiH prisluškuje vlastite građanine na koje sumnja da su kriminalci? Zatim u najkomičnijem stilu Hrvatska je optužena da isto radi u BiH, no eto to je napad na Hrvatsku? I za kraj, hakerski napadi koji se dešavaju svaki dan svuda u svijetu, je napad na Hrvatsku i primjer rata? Ovo stvarno nije enciklopedijski. Kanikosen (razgovor) 17:00, 20. prosinca 2020. (CET)

@RadioElectrico Pitam ponovo, jer nisi odgovorio, ali opet i sam spominješ hibridno ratovanje: Da li je specijalno i hibridno ratovanje jedna te ista stvar? (Tako tvrdiš u članku i sad opet u pojašnjenjima). Ako jest, onda te molim da inkorporiraš djelove ovog članka u članak o hibridnom ratu, te da ovaj članak izbrišeš. U tom slučaju, nemamo zapravo ni o čemu raspravljati. Ukoliko smatraš da nije ista stvar, molim te jasno iznesi razlike. Vidi, ovo nije ideološka rasprava, nego nomotehnička, ne treba se previše trošiti.  Imbe  hind 💊 17:18, 20. prosinca 2020. (CET)

Hibridno i specijalno ratovanje su jedna te ista stvar. Na hrvatskom jeziku se termin "specijalni rat" koristi najkasnije od sredine 1970.-ih godina, a na engleskom govornom području se termin "hybrid warfare" koristi tek od 2005. godine. Ovaj noviji termin se međutim koristi u službenim dokumentima NATO pakta i Europske unije. Zato je u naslovu napisano 'Specijalni rat protiv Hrvatske (ili "hibridni rat protiv Hrvatske")'. Tako je i u člancima 'Specijalni rat' i 'Hibridni rat'. Ne znam da smo baš mi ovdje ti koji će znanstvenicima i profesionalcima koji se tom tematikom bave nametati izbor između ta dva sinonima: sinonimi u jezicima naprosto postoje. Uglavnom, nije to pitanje koje je relevantno za ovaj članak, nego za pitanje treba li spojiti članke 'Specijalni rat' i 'Hibridni rat'.RadioElectrico (razgovor) 08:18, 21. prosinca 2020. (CET)

Pa to ti govorim :) Ne mogu biti dva različita članka sa različitim nazivima za istu stvar. Nikako ne možemo nametati, ali meni se čini da nije baš slučaj da struka koristi naziv "Specijalni rat". To koriste novinari. Struka i inače ima tendenciju raščlanjivanja skupnih pojmova na pojedinačne i dodjele novih naziva, a ne obrnuto - objedinjavanja više pojmova pod istim nazivom, kao što je to slučaj sa "Specijalnim ratom", i kao što to imaju običaj raditi novinari koji izgleda da su svaki rat koji nije konvencionalni nazivali specijalnim. A ako me sjećanje dobro služi, Lošo je sve nazivao asimetričnim. Uglavnom, mislim da je hibridno ratovanje bolji naziv i iz razloga što se može interwiki povezati, a za "Specijalni" stavi preusmjeravanje i spomeni kod definicije.  Imbe  hind 💊 11:55, 21. prosinca 2020. (CET)

Imbehind, struka koristi termin "specijalni rat" koji je u literaturi o nacionalnoj sigurnosti (tada: o "općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštiti") na hrvatskom jeziku u stalnoj uporabi od 1970.-ih. V. podatke o pretragama knjižničkih kataloga u [Hrvatskoj http://katalog.nsk.hr/F/V5L7IJQMVGF5PTA4DRVV28M5UBJGMTIAB2M1IV4EVNNG8JP2R7-06425?func=find-e&request=specijalni+rat&find_scan_code=FIND_NAS&adjacent=N&x=0&y=0&filter_code_1=WLN&filter_request_1=&filter_code_2=WYR&filter_request_2=&filter_code_3=WYR&filter_request_3=&filter_code_4=WFM&filter_request_4=&filter_code_5=WSL&filter_request_5=], također [u Srbiji https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/search?q=specijalni+rat&db=cobib&mat=allmaterials&max=50] Izraelski stručnjaci su 2005. godine počeli koristiti termin "hybrid warfare", koji je ušao u široku uporabu nakon što ga je tadašnji američki ministar obrane Robert Gates 2010. godine upotrijebio u jednom članku. Obzirom da zbog korištenja suvremenih informacijskih tehnologija postaje tema sve važnijom, o njoj se mnogo piše, te se danas termini "hybrid warfare" i "hybrid threats" koriste kao krovni termin koji obuhvaća "black operations" (BLACK OPS), "psihološke operacije" (PSYOPS) odnosno "information operations", "cyber attacks" i druge takve aktivnosti koje su ispod praga otvorenog oružanog sukoba. Međutim, OK, ako je tebi nejasno, očito je nejasno i mnogim drugim čitaocima. Pa prihvaćajući tu tvoju sugestiju (i sve druge gore u ovom razgovoru sadržane sugestije, koje su očito dobronamjerne), ubaciti ću u članak onakav naziv kakav je postao službenim u suvremenom NATO žargonu.RadioElectrico (razgovor) 12:31, 21. prosinca 2020. (CET)

Je vidim, ali jedini koji u RH koristi naziv "specijalni" je Gordan Akrap, koji je to koristio kao naziv za knjigu (i ja bi je tako nazvao) i koji je danas predsjednik, ni manje ni više nego "Instituta za hibridne ratove". 😊 [2].  Imbe  hind 💊 12:54, 21. prosinca 2020. (CET)