Razgovor:Srbi u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Srbi u Hrvatskoj.
Rad na člancima


Translation arrow.svg
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden sa srpskog jezika.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.


Mogu li pitati što je izbrisano ono što sam napisao?Sve što ja napišem obrišete!Kao da sam rekao nešto netačno,pa to zbnamo i vi i mi ništa nije sporno,sve su činjenice potpuno objektivne!--Vule91 00:17, 15. siječanj 2008. (CET)

Translation arrow.svg
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden sa srpskog jezika.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.


Ovde piše da je razlog brojnosti Srba u Hrvatskoj kolonizacija u vreme SHS itd, i piše po popisu iz 1910. da je Srba bilo preko 644.955(24,5%). Koliko ja znam broj Srba i njihov udeo u stanovništvu kasnije nije bio veći, a i da jeste onda je to za neki zanemarljiv broj. Kako je onda moguće da je ova brojnost Srba rezultat kolonizacije koja je nastupila tek posle 1918.??? Ili su SHS i SFRJ naseljavali Srbe pre 1910...--Vule91 (razgovor) 16:20, 29. kolovoz 2008. (CEST)

Po popisu 1910., na teritoriju Kraljevine Hrvatske ??????????????????? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 82.117.192.114 (razgovordoprinosi) 11:23, 9. studeni 2008.

Što je nejasno? Popisna godina ili Kraljevina Hrvatska? Kubura (razgovor) 04:34, 25. prosinac 2008. (CET)

Vlah / Vlasi[uredi]

Vlah ili Vlasi nije etnicki nego klasni termin u srpskoj tradiciji i oznacava klasu stocara tj. pastira "nomada" koji su mijenjali mjesta stanovanja tj. selili se sezonski zajedno sa stadom. Najcesce iz brdovitih siromasnih predjela dinarskog masiva u doline. Rumunji koji su dosli u Srbiju su dosli kao pastiri tj. vlasi, i zadrzali taj naziv kao etnicku oznaku Vlasi, osim istog etimoloskog podrijetla sa historijskim terminom nemaju nista zajednickog.

84.114.179.165 21:57, 8. siječnja 2011. (CET)

Vlasi su Vlasi. Vlah, Morlak, Aroman uvik znači Rimljanin. Pravoslavni vlasi u Hrvatskoj postaju Srbi tek zbog SPC. To je opće znanje.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 188.252.248.105 (razgovordoprinosi) 17:52, 29. prosinca 2016.


Kolonizacija[uredi]

Je li ikome ovdje stalo da napiše pristojan tekst, ili je jedini cilj da se prikaže kako je jedna strana tobože uvijek bila žrtva, a druga od kako je nastala bila agresor? Ajde malo da se krivotvori u svoju korist, to i da razumijem, i Turci u svojoj historiografiji predstavljaju sebe kao nekoga tko je bio human na Balkanu, ko je donio samo dobro porobljenim narodima, prešućuju genocid nad Armencima, Austrijanci i Mađari govore kako su oni bili prijatelji Česima, Slovacima, Hrvatima, Srbima i kako je tim narodima bilo lijepo u Austriji i tako dalje ... ali vi ga pretjeraste. Kada ovo čita netko sa strane tko nije ni Srbin ni Hrvat pomislit će da nemate dovoljno obrazovane ljude koji znaju kako se piše enciklopedijski tekst, odnosno koji razlikuju navijanje na utakmicama od pisanja tekstova koji pretendiraju da budu ozbiljni.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.216.87.187 (razgovordoprinosi) 02:37, 11. travnja 2011.

Po meni je ovaj članak čisti enciklopedijski horor (i to pišem kao netko tko je kvalificiran pisati o ovakvim, tj. etničkim temama) i uopće mi ga je neugodno čitati. Počevši od toga da su većina Srba u Hrvatskoj potomci balkanskih Vlaha do toga da su Srbi etnička manjina (to su Romi, odnosno sve one etničke skupine bez matične države). Još je samo nedostajalo da neki "ekspert" napiše kako Srbi u Hrvatskoj uopće nemaju veze s etničkim Srbima.Fraise J. (razgovor)

Jezik[uredi]

Srbi govore hrvatskim?! --89.201.237.105 13:55, 10. lipnja 2011. (CEST)

Kao što je pretpostavljam normalno da Japanci, Kinezi, Mađari i ostali stranci koji dovoljno dugo žive u Hrvatskoj govore hrvatskim jezikom, pretpostavljam da isto načelo vrijedi i za Srbe. Stvarno me zanima što je piscu gornjeg pitanja tu nelogično. SpeedyGonsales 12:03, 22. lipnja 2011. (CEST)
Na čemu se zasniva tvrdnja da "Srbi govore hrvatskim" (popis, samoizjašnjavanje, lingvistički radovi)? --Mladifilozof (razgovor) 11:35, 4. studenog 2013. (CET)
Prema popisu, siguran sam da sam to vidio, moram sad točno pronaći taj izvor na internetu, no u RH mnogi Srbi svoj materinji jezik nazivaju srpskim, hrvatskim ili srpsko-hrvatskim (dakle, izjašnjavanje). No, valja dobro provjeriti. --Bojovnik (razgovor) 17:33, 4. studenog 2013. (CET)
Ja se sjećam, još mnogo prije popisa 2011., da sam na en wiki bio uspio dobiti edit war u vezi ovoga i to referencama. Dakle, bio sam uspio dokazati da značajan dio Srba u Hrvatskoj svoj jezik zovu hrvatskim. To je bilo davno, i nažalost, ne mogu ti mnogo pomoći, osim da ti kažem da si na dobrom tragu. --Argo Navis (razgovor) 23:27, 4. studenog 2013. (CET)

Lažna karta[uredi]

http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Croatia2001_Serbs.png

ova karta predstavlja postotak Srba prema popisu iz 1991 a ne iz 2001 . napravi ju je neki Srbin i podmetnuo na commonse. triba je uklonit hitno!

Riješeno Riješeno --Mostarac (razgovor) 22:52, 19. veljače 2012. (CET)

Etničko poreklo Srba u Hrvatskoj nema nikakve veze sa "starobalkanskim Vlasima"[uredi]

Naime, autor je napisao bez gotovo ikakvih suvislih naučnih argumenata da Srbi u Hrvatskoj vode poreklo od "starobalkanskih Vlaha". Odnosno, naveo je toliko često puta ponavljanu GLUPOST (izvinjavam se na ovom izrazu, ali nema prigodnijeg izraza) iz Zakonika Cara Dušana da se "Srbin u Vlahe ne ženi". Vlasi koji se pominju u Zakoniku nemaju nikakve veze sa Vlasima - kastom stočara kod Srba, koji se pominju u naseljavanju kraljevina Slavonije, Dalmacije i Hrvatske.
Vlasima su Srbe nazivali većinom bečki dvor, hrvatski sabor i zagrebački biskupi (kao i Talijane u Zagrebu po čemu je naziv dobila Vlaška ulica), a naravno i ONI SAMI SU SEBE NAZIVALI VLASIMA, ali ne u ETNIČKOM SMISLU, nego u kastinskom, KAKO BI NAGLASILI STARE PRIVILEGIJE KOJE SU IMALI OD STRANE MAĐARA, MLEČANA, TURAKA. Te privilegije su: slobodno kretanje, imanje svojih sudova i vlastitih knezova i vojvoda, te slobodno služenje u vojsci za onoga ko ih unajmi. TO SU VLASI, ali u smislu KASTE.
Da Srbi-Vlasi nemaju nikakve veze sa romanskim stanovništvom iz Rumunije, dokazi su takođe i U TADAŠNJIM AUSTRIJSKIM, HRVATSKIM I MAĐARSKIM SPISIMA: prezimena i imena doseljenika, njihov jezik (štokavica istočnohercegovačkog dijalekta, za razliku od domicilne čakavštine ili kajkavštine gde su došli), papske bule, kao i manastirske riznice, iz kojih se čak moglo utvrditi ODAKLE SU TI VLASI DOŠLI. Tako 22. novembra 1447. godine ugarski kralj Ladislav V piše o: "RAŠANIMA koji su naseljeni u našim gradovima Medvedgradu, Rakovcu, u oba Klanika (misli se na Veliki i Mali Kalnik) i u Koprivnici." ("Rascianos in castris nostris Medwe, Rakonok, utriusque Kemlek et Caproncza constitutis.").
Identičnost termina "Rašani" i "Srbi" je izlišno dokazivati, ali ako se baš traži sadržaj u vezi ovog članka, onda pogledati Povelju austrijskog nadvojvode Ferdinanda Habsburškog od 5. septembra 1538. godine koju je izdao Srbima doseljenima u severnu Hrvatsku, gde navodi da mu je hrvatski general Nikola Jurišić lično javio da su se neki "srpski ili rašanski kapetani i vojvode s narodom koji je pod njihovom vlašću doselili" (Servianos seu Rascianos). U toj Povelji Srbi se pet puta navode baš pod tim imenom. Da bi se shvatila istovetnost Vlaha, Rašana i Srba, opet videti pismo od 6. novembra 1538. godine, kada nadvojvoda Ferdinand piše hrvatskom banu Petru Kegleviću, gde stoji sledeće: "kapetani i vojvode Rašani ili Srbi odnosno Vlasi, koje prosto zovu srpskima" (capitanet et wayuode Rasciani siue Serviani atque Valachi, quos vulgo zrbschy vocant").
Pa čak i zagrebački biskup Petar Petretić, u jednom pismu od 4. septembra 1651. godine, navodi da su se oko 1600. godine iz Turske doselili Vlasi odnosno Rašani odnosno Srbi u velikom broju:"...ex Turcia sat frequenti numero gens Valachorum sive Rascianorum vel potius Servianorum in confinia Croatiae et Sclavoniae contra Turcas situata advenisset."
Ako bi išli još dalje - do Rusije u XVI i XVII veku, onda bismo videli U NIZU PISAMA između RUSKIH CAREVA I SRPSKIH SVEŠTENIKA U SLAVONIJI, da oni nazivaju čak predele oko Križevaca i Koprivnice "SRPSKOM ZEMLJOM" (videti - С. Долгова, Е. Иванова, А. Турилов, Т. Суботин-Голубовић, Москва – Сербия, Белград – Россия: Сборник документов и материалов, Т. 1: Общественно-политические связи XVI-XVIII вв., Архив Србије/Главное архивное управление города Москвы/Федеральное архивное агентство/Российский государственный архив древних актов, Москва–Белград, 2009., str. 266, 312, 316, 384, 387.)

Nadalje, kod Nikolaja Nilesa (Nicolaus Nilles), "Symbolae ad illustrandam historiam Ecclesiae Orientalis in terris coronae S. Stephani", Vol. 2, 1885, je prepis papske bule Pavla V. od 21. novembra 1611. Na str. 1058-1059 lepo može da se pročita da se Simeon Vretanja postavlja za episkopa svih Srba unijata (dakle, ne "Vlaha"), kao i str. 750. gde se čita kako raška deca beže iz križevačke paulinske crkve (verovatno po nagovoru roditelja, jer je otpor Srba prema uniji bio izrazito jak). Dakle, Neven Budak, hrvatski istoričar koji je krenuo u "vlašku priču" iz njemu znanih nacionalističkih razloga toga vremena, namerno je iskrivljavao istorijsku građu koju je spremao za hrvatske intelektualce, a bogami i ostatak sveta.
Naravno, dokaza o "srpstvu Srba" u Hrvatskoj ima sijaset, od najeminentnijih Hrvata iz vremena doseljavanja, koji su u ono vreme znali ko su Vlasi i napisali (Krčelić npr.) do katoličkog sveštenstva, Austrijanaca, Mađara, itd, a da ne pričam o srpskom sveštenstvu i njihovim knjigama KAO I O SAMIM SEĆANJIMA, MITOVIMA I LEGENDAMA HRVATSKIH SRBA (mnogi od njih znaju čak odakle su poreklom).

Uz to - tu je i logika. Eto, pitao bih nekog vašeg "povjesničara": KAKO TO DA SU SRBI U HRVATSKOJ I BOSNI "VLASI", A SRBI U JUŽNOJ UGARSKOJ RAŠANI (A GRANIČILI SU S "PRAVIM" ETNIČKIM VLASIMA)?
Ako se ovako nastavi s pisanjem, onda hrvatska nauka odlazi ponovo ka jednom 19-vekovnom istoriografskom putu koji je kod Hrvata bio ispod svake kritike (Ante Starčević npr. i njegovi "hervatski junaci Nemanjići" na Kosovu).
Pazite, gospodo, ne bih volio da pokrenem pitanje hrvatskog imena u SLAVONIJI I DALMACIJI (jer, gle čuda, ne postoje dokazi o narodu Hrvata u Slavoniji sve do XIX. veka, već se pominju Bezjaci, Slovinci i Predavci, a tek poneki hrvatski plemić doseljen iz Stare Hrvatske, tj. Severne Dalmacije). Ista je priča sa Južnom Dalmacijom! --Zmaj Vretanijski 00:10, 5. prosinca 2012. (CET)

Pročitao sam gomilicu slova gore, i divim se energiji koju je suradnik potrošio u dokazivanje svoje teze. Tu ima samo jedan jedini malecki problem: Wikipedija nije mjesto objavljivanja originalnih ideja. Iako je posezanje za tuđim domicilnim ozemljem specijalitet krajeva između Save i antičkoga Haemusa, ovuda su jahali Avari, Turci, Mađari, Austrijanci i ini, ne treba se vraćati u srednji ili novi vijek da bi se dalo primjer, nije prošlo još ni 20 godina od kraja zadnjeg rata na ovim prostorima uzrokovanog nacionalnim presezanjima i šovinističkim ludilom. Nisam povjesničar po struci, ali i laik može u vjerodostojnim izvorima naći sve o Vlasima u Hrvatskoj i kako su (i zašto) oni posrbljeni, znakovita je rečenica iz knjige Zefa Mirdite "Vlasi u historiografiji": U negiranju vlaške etničke samosvojnosti važnu je ulogu imala Pravoslavna crkva balkanskih naroda. (str. 12). Također, pisati tako uvjereno o Srbima u doba kad narodi i nacije u današnjem smislu tih pojmova još nisu postojali, to je bedastoća, ako sam ja dobro shvatio što gore piše. Kako god okrenuo, shvatio ja dobro ove riječi gore ili ne, iako se u raznim izvorima spominju razna imena današnjih naroda na raznim područjima npr. Jovan Deretić Srbe uporabom pučke etimologije dokazuje da su Srbi najstariji narod na svijetu, to nije znanost. Stoga, molim suradnika neka se pri uređivanju Wikipedije služi vjerodostojnom literaturom, jer ovo je enciklopedija a ne Vaš osobni blog. Hvala unaprijed! SpeedyGonsales 01:54, 7. prosinca 2012. (CET)

Gospodine sudija koji ste mi dodelili "žuti karton", gore napisano nije "moja teza", niti je "šovinizam", niti je teza Jovana Deretića (daleko bilo), već je teza čuvenog hrvatskog istoričara/povjesničara Dr Ferde Šišića iz dela "Hrvatska povijest: Drugi dio - Od godine 1526. do godine 1790.", Matica Hrvatska, Zagreb, 1908, str. 162-165.", gde je on naveo više izvora o ovom pitanju nego ja u svom komentaru. Pošto je njegov tekst dosta obiman, samo bih citirao njegovu zaključnu rečenicu:"Iz svega ovoga jasno slijedi, da doseljene Vlahe u XVII i XVIII vijeku nitko nije smatrao pravoslavnim Hrvatima, a niti oni sami sebe, nego Srbima (Racima), čemu je konačno najbolji svjedok dijalekt i njihov tip, različit od autohtonog hrvatskog življa. Slavonske i srijemske Srbe, doseljene god. 1690. i 1737. uvijek su pod tim imenom i drugi zvali i oni sami sebe". Napomenuo bih da Ferdo Šišić nije baš bio naklonjen Srbima, ali je bar koristio istorijske izvore i razumeo u ovom "slučaju Vlaha" o čemu se radi. Dakle, nema tu šovinizma kod mene, nego namernog prekrajanja istorije od strane autora ovog originalnog teksta o Srbima u Hrvatskoj. Slažem se da je prošlo "tek 20 godina" od rata, ali to ne znači da se i dalje moraju plasirati istorijske neistine. Žalosno je što danas postoji sijaset hrvatskih istoričara, koji će i dalje pisati pamflete o Srbima u Hrvatskoj, koristeći se poluistinama i citirajući npr. Antu Starčevića. To nije nauka, tu nema metodologije, gospodine. Samo istina može da pomiri narode na ovim prostorima, ništa više. Čak i ako ne želite da se osvrnete na istorijske izvore i ako ne želite da pišete istinu, ona će sama kad-tad isplivati. Bolje pre, nego kasnije. Pozdrav, --Zmaj Vretanijski 02:51, 7. prosinca 2012. (CET)

A da ste se barem potrudili pisati na hrvatskom jeziku. Došli ste prigovarati na hr.wiki, a Vi ni slovca ne potrudiste se pisati hrvatskim. Zar Vam je toliko težak? Zar je toliko različit od srpskog? Kubura (razgovor) 22:51, 17. prosinca 2012. (CET)

[1] Što bi ovo trebalo reći o Vama? Ne znate hrvatski? Ili se pravite da ne znate? Ili ga namjerno ne govorite? Ili znate hrvatski, a namjerno pišete sve na srpskom? Kako će čovjek poslije svega shvatiti Vaše namjere, a kamoli još i pomisliti da možda imate dobre namjere? Kubura (razgovor) 22:54, 17. prosinca 2012. (CET)

Čovjek je tu podastro argumente, dokaze i citirao izvore, a mi smo mu odgovorili spominjanjem rata i propitivanjem njegovih namjera. Koje god mu bile namjere, ako je u pravu, tekst treba promijeniti. Ako nije, odgovorimo mu argumentima. Raspravljajmo enciklopedijski,a ne kavanski! --Bojovnik (razgovor) 07:06, 28. rujna 2013. (CEST)

Kakve argumente? Samo Srpske laži. Vlah je vlah a ne Srbin— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 188.252.248.105 (razgovordoprinosi) 17:54, 29. prosinca 2016.

O naseljavanju Vlaha u Hrvatskoj pisao je i Vatroslav Murvar. The Balkan Vlachs: a typological study, 1978. Kubura (razgovor) 04:41, 20. prosinca 2013. (CET)

Nepouzdan izvor[uredi]

Knjiga Mladena Lorkovića, ideologa ustaškog pokreta, Narod i zemlja Hrvata - koliko je to pouzdan izvor o hrvatsko-srpskim odnosima i o Srbima u Hrvatskoj? U knjizi Dva stoljeća hrvatskog gospodarskog razvoja, akademik Vladimir Stipetić je hvali kao slabo korištenu studiju što se tiče stanovništva Banovine Hrvatske. No, je li ona i drugdje citirana, i ima li kakvu praktičnu znanstvenu vrijednost? Imao sam je jednom u rukama, može se kupiti u uredima Hrvatske pošte za 10 kn, izgledala mi je više kao pamflet...--Bojovnik (razgovor) 07:12, 28. rujna 2013. (CEST)

Moraš paziti kad rabiš riječ pamflet. Kad bi vidio kakve su inozemne knjige o povijesti Domovinskog rata, a koje su pisali autori iz zapadnih zemalja nesklonih Hrvatskoj, vidio bi što je pamflet i koliko je netočnih podataka uneseno ondje. Ljudi koji su imali prigodu gledati priloge uglednih inozemnih televizijskih kuća o Hrvatskoj, a za vrijeme Domovinskog rata, svjedoci su bezočno iskrivljene povijesti (primjerice, o Hrvatima su govorili samo kao o osovinskom savezniku, ni riječi o hrvatskoj partizanštini, a dok su velikosrpsku, agresorsku stranu, prikazivali kao "borce, saveznike Saveznicima", ni riječi o njihovoj kolaboraciji s Osovinom, nedjelima, "Judenfrei" Srbiji).
Stoga, zašto bi Hrvati trebali biti bolesno kritični prema hrvatskim izvorima? Ako je Lorković naveo točan podatak, onda se nemamo što misliti. Kubura (razgovor) 05:15, 30. rujna 2013. (CEST)

Upravo zbog ovakve retorike i odgovora smo zapali u probleme. Ako riječ "pamflet" i jest teška, s razlogom sam oprezan što se tiče nepristranosti Lorkovićevih podataka i istraživanja, budući da je kasnije bio visokopozicionirani ustaški dužnosnik i ideolog ustaškog pokreta u početnim fazama. Ja lijepo pitam je li citirana igdje u znanstvenim radovima, ima li recenzije, prikaza, kako je ocjenjuju leksikoni i enciklopedije kad prikazuju Mladena Lorkovića, a vi meni o stranom izvještavanju o Domovinskom ratu, četnicima, Nediću, Ljotiću... Kruške i jabuke! I, naposljetku, da zašto bismo "Mi Hrvati" trebali biti "bolesno" kritični prema hrvatskim izvorima? Zar ih činjenica da su Hrvati eskulpira svih grešaka, netočnosti, pristranosti? Svi Hrvati su rođeni leksikografi i enciklopedisti, rođeni u auli HAZU-a? Dajte, molim vas. Osim toga, ako želimo da naša wikipedija ne bude wikipedija-slučaj, već na ponos hrvatske kulture, prema svakom izvoru moramo biti "bolesno" strogi.
A što se tiče ovog članka, mi čitavu etnogenezu jednog naroda zasnivamo na jednom radu iz 1992. I opet se bojim da, kad pogledamo preko Dunava na drugu stranu, sve ono što karikiramo kod pojedinih srpskih ekspanzionista nas gleda u zrcalu. Njima su svi pokatoličeni Srbi, a nama su svi posrbljeni pravoslavci. Jesmo li možda odgovorili ovome čovjeku gore koji je podastro argumente i izvore o prisutnosti Srba, a ne Vlaha u Hrvatskoj u Srednjem vijeku? Ne, nijednim argumentom. Zato Vas molim da lopticu s ideoloških prostora prebacimo na enciklopedijske, leksikografske, znanstvene. Na slavu i korist i hrvatskoj wikipediji i našoj kulturi i svima koji čitaju ove retke. Radujem se svakom pouzadnom i provjerenom izvoru i argumentu, bez obzira s koje strane rasprave došao. U interesu znanja, a ne pojedinog Weltanschauunga! Srdačan pozdrav, --Bojovnik (razgovor) 07:39, 30. rujna 2013. (CEST)

Nismo mi zapali u problema zbog neke retorike. Jednostavno im smetamo kao takvi, što smo Hrvati, što ne preuzimamo slijepo krivotvorine i površnosti povijesne znanosti iz doba Jugoslavija i ranije.
Drugo, nitko nije bezgrješan po defaultu samo zato što je Hrvat.
Samo smo oprezni prema autorima koji su frizirali rezultate povijesnih istraživanja. Koji su skrivali ono što im nije odgovaralo, a to je često bilo na štetu hrvatske kulture. To je bilo u mnogim društvenim znanostima.
Brojna su prešućivanja, skrivanja, kanaliziranja, krive interpretacije.
Ako me shvaćaš - ono su mogla biti jedina tri izvora koji onako pišu, gdje izjednačuju pojam Vlah i Srbin.
Da se sad vratimo na Vlahe. O Vlasima ti je pisao Zef Mirdita Vlasi starobalkanski narod[2], Vlasi u historiografiji [3], imaš i članak Vlasi, polinomičan narod [4]. To su novije knjige. Kubura (razgovor) 05:09, 2. listopada 2013. (CEST)

O naseljavanju Vlaha u Hrvatskoj pisao je i Vatroslav Murvar. The Balkan Vlachs: a typological study, 1978. Kubura (razgovor) 04:41, 20. prosinca 2013. (CET)

Ako ćemo kao kriterij izbacivanja uzeti to što je Lorković bio u ustaškom pokretu, onda ti po istoj analogiji otpada mnoštvo srpskih znanstvenika. A zašto se citira zemljopisca Jovana Cvijića, slavista Belića? Od nesrba recimo Marxa, a tko je bio eksplicitniji, Marx ili Lorković? Nije ti ni mali broj zapadnih ni istočnih znanstvenika koji su prešućivali postojanje Hrvata ili pak sami spomen hrvatskog imena, a to je nazočno i danas.
Da se vratimo na srpsku znanost. Nemalo ih se istaklo kojekakvim velikosrpskim izjavama u intervjuima uoči agresije na Hrvatsku, i to još kad nije mirisalo na rat. A s obzirom na to kakve su znanstvene radove pisali, sve je to dalo drugu boju njihovim radovima, jer je izgledalo znanstveno "opravdanje", pripremu za svojatanje hrvatskog, desetljećima prije agresije na Hrvatsku. Kubura (razgovor) 05:17, 2. listopada 2013. (CEST)

"sažeto odražava njegovo historiografsko obrazovanje i političku orijentaciju."Narod i zemlja Hrvata. Daklem? --Bojovnik (razgovor) 07:26, 16. studenog 2013. (CET)

Ako sporiš podatke koji su citirani iz te knjige, onda samo treba potražiti neke druge izvore koji će potvrditi ili osporiti podatke iz te knjige. Kubura (razgovor) 08:03, 16. studenog 2013. (CET)

Ondje spominje kolonizacije i promjene etničke strukture.
Ovdje se možda dotiču toga [5]
Ovdje govore o tome [6] Kolonizacija u Slavoniji od početka XX. stoljeća s posebnim osvrtom na razdoblje 1941.-1945. godine.
"Kolonisti (u NDH) su naseljavani na djelomično eksproprirane veleposjede, ali ponajviše na posjede izbjeglih, politički nepodobnih ljudi različitih nacionalnosti i tzv. solunaša, tj. dobrovoljaca Prvog svjetskog rata koji su nakon tog rata naseljavani na veleposjedima ili na posjedima na kojima je izvršena eksproprijacija i agrarna reforma."
Ovdje imaš [7] Kolonizacija u Hrvatskoj 1919. —1941. godine. "...analiza o uzrocima, osnovama, načinu i posljedicama kolonizacije, koju je provodila država u Hrvatskoj u međuratnom razdoblju (1919—1941) godine. "
Ine izvore koji govore o kretanjima u doba Austro-Ugarske treba još pronaći. Dosta je radova koji nisu digitalizirani. Kubura (razgovor) 08:09, 16. studenog 2013. (CET)

Ako sporiš podatke zato što je netko bio ustaša, onda bi morao eliminirati cjelokupne znanstvene radove koji se bave drugim svjetskim ratom.
Primjerice, članak o [8] Lipanjskom ustanku u istočnoj Hercegovini 1941. godine (autor Davor Marijan) citira ove radove, izvješća i sl. (ako negdje ima pogrješaka, to je zbog lošeg softverskog prebacivanja iz pdf-a):

  • Zapisnik sastavljen u zatvoru ustaške Bojnice u Mostaru 23. VII. 1941.; Odmetnička zvjerstva i pustošenja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Ministarstvo vanjskih poslova, Zagreb 1942.,
  • Hrvatski državni arhiv, fond: Bjelovarsko popunidbeno zapovjedništvo (dalje HDA, BjPZ), V. T. br. 17 od 16. 7. 1941.: Naredba V. T. broj 2 zapovjednika Savskog divizijskog područja za 1. svibnja 1941, *Zločini 1. 6. 1941., , dok. 42, 68: NDH, Krilno Zapovjedništvo Bileća, Taj. br. 5. od 1. 6. 1941., Zapovjedništvu 4. hrvatske oružničke pukovnije, Strijeljanje Srba u Trebinju; Zločini, 43, 69.: Zapovjedništvo 4. oružničke pukovnije, Taj. J. S. br. 43 od 1. 6. 1941., Krilnom zapovjedništvu Bileća
  • Arhiv Hercegovine, Zbirka ustaških dokumenata (dalje AH-ZUD): Predsjedništvo Vlade Nezavisne Države Hrvatske, Str. pov. br. 34/41 od 22. 5. 1941., Predsjedniku Vlade Nezavisne Države Hrvatske
  • HDA, BjPZ, V. T. br. 50. od 16. 5. 1941.: Stožer Savskog divizijskog područja, V. T. broj 253 od 7. 5. 1941. Radi se o prenošenju naredbe Stožera kopnene vojske od 8. svibnja 1941. da se ispitaju i prestanu širiti alarmantne vijesti koje govore o pojavi i napadima četnika
  • Zločini, dok. 104, 218.-219.: NDH, Oružnička postaja u Grab-Zubcima, Taj. br. 25 od 8. 7. 1941., Okružnom sudu Trebinje, Izvještaj o poubijanim licima sa teritorije ove postaje; Zločini d 9. 7. 1941., , dok. 112, 295.-296.: NDH, Zapovjedništvo postaje Trebinje, Taj. br. 30 od 9. 7. 1941., Predsjedništvu sudbenog stola Trebinje, Izvještaj o poubijanim licima na reonu postaje Trebinje
  • HDA, fond Krilnog oružničkog zapovjedništva Dubrovnik, V. T. br. 46 od 1. 7. 1941., Osiguranje mjesta i nasilja sprečavati.
  • AH-ZUD: Zapovjedništvo 4. hrvatske oružničke pukovnije, J. S. br. 349 od 29. 6. 1941., Napadi pobunjenika na području krila Bileća. Objavljeno u Zborniku, IV/1, dok. 230, 516
  • Posebni opunomoćenik Poglavnika podmaršal Laxa 30. lipnja je izvjestio Vojni ured poglavnika da je jedan od razloga ustanka i “Težnja srpskog življa da prigranični krajevi Gacko-Nevesinje budu pripojeni Crnoj Gori. Po svemu sudeći ova akcija podupirana je i podupire se sada još iz Crne Gore, i ovu akciju vode dočasnici, oružnici i Crnogorci, koji su ranije služili u ovim krajevima, a nije isključeno da među pobunjenicima ima i srpskih časnika. Ovo zadnje vidi se iz toga što se pobunjenička akcija vodi planski i čisto vojnički i što [je] jedan srpski major u borbi kod Nevesinja ubijen”. HDA-ZJDIP: Posebni opunomoćenik poglavnika za Veliku Župu Hum i Dubrava, Br. 8 od 30. 6. 1941., Vojnom uredu poglavnika
  • Časnici Hrvatske vojske koji su se zadesili prilikom ubijanja u Koritima izjavili su mi, da su svojim očima vidjeli lice koje je nosilo na leđima opljačkane stvari, i kad su ga pitali zašto nosi te stvari on je odgovorio: ‘Pa ja sam ustaša”, odraz su razmišljanja čini se većeg dijela lokalnih ustaša. Zločini, dok. 98, 202.: NDH, Kotarska oblast Bileća, Broj 14/41 od 4. 7. 1941., Ravnateljstvu za javni red i sigurnost, Izvještaj o situaciji; Podmaršal Laxa je u svom izvješću od 30. lipnja ustvr-dio da su se među ustaše “uvukli ljudi najrazličitijih zanimanja i tamne političke prošlosti, kao i komunisti”. HDA-ZJDIP: Posebni opunomoćenik poglavnika za Veliku Župu Hum i Dubrava, Br.8 od 30. 6. 1941., Vojnom uredu poglavnika; Da se takva tvrdnja ne može apriori odbaciti govori slučaj komunista ustaškog tabornika (ili zapovjednika milicije) u Fatnici Halida Čomića. Uglješa DANILOVIĆ, “Ustanak u Hercegovini, jun 1941-jun 1942”, Hercegovina u NOB, Beograd 1961., 28.; Vlado VUJOVIĆ-STARI, “Zbor na Divinu”, Hercegovina u NOB, 85.-86
  • HDA-ZJDIP: Nevesinjska gromada, Br. 67 od 8. 7. 1941., Zapovjedništvu Jadranskog divizijskog područja, Zarobljavanje desetnika po pobunjenicima i njihova poruka; Zabilježeno je i da su ustanici puštali na slobodu zarobljene domobrane jer su bili Hrvati. Zločini, dok. 108, 230.: NDH, Stožer Jadranskog divizijskog područja, V.T.V. Br. 780 od 9. 7. 1941., Zapovjedništvu Kopnene vojske, Izvješče po naredbi Br. 527/41. g

Imaš još primjera. Kad se govori o drugom svjetskom ratu, citiraš sve strane. Kubura (razgovor) 05:09, 20. prosinca 2013. (CET)

Izvori o ulozi RSK u organizaciji egzodusa srpskog stanovništva[uredi]

Zavaljujem suradniku Kubura na navođenju više izvora o ulozi RSK u organizaciji egzodusa srpskog stanovništva za vrijeme operacije Oluja unutar podneska o ovome članku na Meti. Budući da su izravno relevantni za sadržaj toga odlomka, koji za sad sadrži više općih tvrdnji kojima nedostaje izvor, preslikavam Kuburin komentar gotovo u cijelosti kako bi se ti izvori vrednovali i uklopili u članak. Kuburin komentar je na izvornom engleskom. Miranche (razgovor) 19:34, 23. siječnja 2014. (CET)

  • <...>
Here are the sources about the Serb evacuation 1995.
I can't find the Mile Paspalj's document).
Ovako, ima dokumenata Civilne zaštite pobunjenih Srba koji govore o već predviđenom evakuiranju stanovništva. Evo nekoliko izvora (i to srpskih) koji govore o planskom evakuiranju stanovništva/there are some documents of rebel Serbs' Civile Protection (Civilna Zaštita), that speak about an already prepared and predicted evacuation of population, but, as a first step, here are some sources (Serb sources!) that speak about planned evacuation of population of rebel areas:
This order is given from the rebel Serb top authority on the day of Operation Storm. 5. August 1995.
  • RSK, Vrhovni savjet odbrane, Knin, 4. avgust 1995., 16.45 časova, Broj 2-3113-1/95. Faksimil ovog dokumenta objavljen je u/The faximile of this document was published in: Rade Bulat "Srbi nepoželjni u Hrvatskoj", Naš glas (Zagreb), br. 8.-9., septembar 1995., p. 90.-96. (faksimil je objavljen na stranici 93./the faximile is on the page 93.).
Vrhovni savjet odbrane RSK (The Supreme Council of Defense of Republic of Serb Krajina) brought a decision 4. August 1995 in 16.45. This decision was signed by Milan Martić and later verified in Glavni štab SVK (Headquarters of Republic of Serb Krajina Army) in 17.20.
I'll type you the original text later.
These orders are given two days before the Operation Storm,
02. August 1995.
  • RSK, Republički štab Civilne zaštite, Broj: Pov. 01-82/95., Knin, 02.08.1995., HDA, Dokumentacija RSK, kut. 265
This is the document of Republic headquarters of Civil Protection of RSK. In this document it was ordered to all subordinated headquaters of RSK to immediately give all reports about preparations for the evacuation, sheltering and taking care of evacuated civilians (evakuacija, sklanjanje i zbrinjavanje) (the deadline for the report was 3. August 1995 in 19 h).
  • RSK, Republički štab Civilne zaštite, Broj: Pov. 01-83/95., Knin, 02.08.1995., Pripreme za evakuaciju materijalnih, kulturnih i drugih dobara (The preparations for the evacuation of material, cultural and other goods), HDA, Dokumentacija RSK, kut. 265
This was the next order from the Republican HQ of Civil Protection. It was referred to all Municipal Headquaters of Civil Protection. In that document was ordered to all subordinated HQ's to implement the preparation of evacuation of all material and all mobile cultural goods, archives, evidentions and materials that are highly confidential/top secret, money, lists of valuable stuff (?)("vrednosni popisi") and referring documentations.
  • Drago Kovačević, "Kavez - Krajina u dogovorenom ratu" , Beograd 2003. , p. 93.-94.
Note: Drago Kovačević was during the existence of so-called RSK the minister of informing and the mayor of Knin (the capitol of self-proclaimed state)
  • Milisav Sekulić, "Knin je pao u Beogradu" , Bad Vilbel 2001., p. 171.-246., p. 179.
Note: Milisav Sekulić was a high military officer of "Srpska vojska Krajine" (Republic of Serb Krajina Army).
  • Marko Vrcelj, "Rat za Srpsku Krajinu 1991-95" , Beograd 2002., p. 212.-222.
Note: Marko Vrcelj was a military officer of JNA (later named: Vojska Jugoslavije - Army of FR Yugoslavia). During the wartime 1991-95, he was on the various military functions in "Srpska vojska Krajine" (Republic of Serb Krajina Army).
There're also some videos available on YouTube.Vježba Srba za evakuaciju iz Krajine
Savo Štrbac's words [9] (from 1:29). He openly admitted the organization of evacuation.
<...> Kubura (talk) 14:08, 23 January 2014 (UTC)

Evo još izvora:[10] Davor Marijan: Oluja, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, 2007.

str. 138
"Najave masovnoga odlaska Srba iz Hrvatske zabilježene su u ranoj i u završnoj fazi rata.
Primjerice, u sklopu napadne operacije glavnine Oružanih snaga SFRJ protiv Hrvatske, na Kordun je krajem rujna 1991. dovedena 169. motorizirana brigada JNA iz Loznice. Brigada se ubrzo raspala pa je donesena odluka da se ona povuče u Srbiju, na što je reagiralo vodstvo pobunjenih Srba na tom području:
Vijest da sa karlovačkih položaja povlačite 169. mtbr, pronijela se munjevito kroz cijeli Kordun. Narod je počeo spontanu evakuaciju, a među borcima ima straha, pomutnje i bežanja s položaja. Ako dozvolite da 169. mtbr ode sa položaja pre nego što je zameni druga jedinica JNA nastupiće katastrofalne posledice za koje ćete biti vi direktno odgovorni. Zato vas još jednom molimo, da prije nego što povučete 169. mtbr dovedete drugu jedinicu, koja će zajedno sa našim snagama TO štititi ovaj narod.
Za takvo stajalište nije bilo nikakvog opravdanja, jer su hrvatske snage bile u defenzivi, a JNA u jednoj od boljih faza rata protiv Hrvatske"
"Jednako tako, u referatu o bojnoj spremnosti Komande Kninskog korpusa iz siječnja 1992. kaže se da je narod Krajine apsolutno protiv odlaska JNA:
Srpski narod bi krenuo zajedno sa jedinicama korpusa jer nema poverenja u mirovne snage OUN bez JNA na teritoriji Krajine."

str. 159
PRILOG III. – EVAKUACIJA STANOVNIŠTVA S OKUPIRANOG TERITORIJA HRVATSKE PRIJE I TIJEKOM “OLUJE”
1. 1993., siječanj 27., Benkovac – Izvješće “Autotransporta” Benkovac Kriznom štabu SO Benkovac o sudjelovanju tvrtke u planu evakuacije civilnog stanovništva . . . . . . . . . . . . . . . 327
2. 1993., veljača 18., Petrinja – Komanda 31. brigade SVK dostavlja komandama podčinjenih postrojbi plan evakuacije Štaba civilne zaštite za Petrinju . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328
3. 1993., ožujak 4., Jasenovac – Plan evakuacije civilnog stanovništva Mjesne zajednice Jasenovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . 333
4. [1993., ožujak 23.š – Izvješće o inspekcijskom nadzoru stanja civilne zaštite u općinama Vrginmost i Vojnić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334
5. [1993., spranj, [Okučani] – Dopis Uprave Zapadna Slavonija MO RSK Komandi 18. korpusa SVK da sukladno planu evakuacije stanovništva u Republiku Srpsku odredi pravce kretanja i prijelaze preko rijeke Save . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
6. 1993., kolovoz 5., Pakrac – Izvješće Općinskog štaba civilne zaštite SO Pakrac Oblasnom štabu civilne zaštite Okučani o planu evakuacije stanovništva u slučaju napadne akcije hrvatskih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
7. 1994., veljača 1., Okučani – Izvješće SMON Okučani SUP-u Okučani o planu evakuacije stanovništva iz zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339
8. 1994., ožujak 26., Knin – Odgovor Ministarstva obrane Skupštini RSK na postavljeno poslaničko pitanje u svezi osiguravanja dovoljnih količina goriva za evakuaciju stanovništva . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342
9. 1995., veljača 7., Krnjak – Plan evakuacije stanovništva MZ Donji Skrad, Tušilovićki Cerovac, Tušilović i Brezova Glava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343
10. 1995., travanj, Knin – Procjena ugroženosti i mogućnosti za zaštitu i spašavanje Republičkog štaba civilne zaštite RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346
11. 1995., svibanj 11., Knin – Izvješće Odjeljenja bezbjednosti Glavnog štaba SVK Upravi bezbjednosti Generalštaba VJ o pojačanoj propagandnoj djelatnosti HV-a, gubicima u napadu na zaštićenu zonu Bihać te iseljavanju civila iz Benkovca . . . . . . . . . . . . 357
12. 1995., svibanj 30., Knin – Zapovijest Glavnog štaba SVK za poduzimanje mjera na otklanjanje slabosti u vojsci i drugih pojava koje su uzrok gubitka teritorija . . . . . . . . . . . . . 359
13. 1995., lipanj 6., Knin – Obavijest Vojnog kabineta predsjednika RSK Glavnom štabu SVK o posjetu delegacije iz Obrovca, koja je izvijestila o alarmantnoj vojno-sigurnosnoj situaciji koja prijeti spontanim ili organiziranim iseljavanjem stanovništva . . . . . . . . . . . . . . 361
14. 1995., srpanj 29., Knin – Zapovijed Republičkog štaba civilne zaštite RSK regionalnim štabovima civilne zaštite za provo|enje planova evakuacije sklanjanja i zbrinjavanja . . . . . . . 362
15. 1995., srpanj 31., Knin – Zapovijed MUP-a RSK SUP-ovima da uslijed proglašenja ratnog stanja pripreme brzu evakuaciju pismohrane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363
16. 1995., srpanj 31., Drniš – Izvješće Odjeljenja odbrane Drniš MO – Upravi Sjeverna Dalmacija o poduzetim mjerama u svezi priprema za evakuaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 365
17. 1995., srpanj 31., Knin – Izvješće Sektora za vojna i civilna pitanja MO RSK o provođenju mobilizacije i ratne popune te spontanoj evakuaciji stanovništva nakon vijesti da su hrvatske snage probile crte obrane VSK na području Strmice . . . . . . . . . . . . . . . 366
18. 1995., kolovoz 2., Knin – Republički štab civilne zaštite RSK traži od regionalnih štabova izvješće o provo|enju plana civilne zaštite te evakuaciji i zbrinjavanju . . . . . . . . . . . . 367
19. 1995., kolovoz 2., Knin – Zapovijed Republičkog štaba CZ RSK regionalnim štabovima CZ da odmah zapovjede provo|enje planova za evakuaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 368
20. 1995., kolovoz 3., Korenica – Uputstva Regionalnog štaba civilne zaštite Korenica općinskim štabovima civilne zaštite o pripremama za evakuaciju materijalnih i kulturnih dobara, te evakuaciju stanovništva . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370
21. 1995., kolovoz 3., Knin – Dnevno izvješće Odjeljenja bezbjednosti GŠ SVK Upravi bezbjednosti Generalštaba VJ o traženju GŠ da zrakoplovstvo SVK bombardira Split zbog napada na Drvar, širenju glasina o napadu HV-a na RSK, stanju u jedinicama SVK, grahovsko-glamočkom ratištu te mišljenju javnog mnijenja da SVK nije u stanju obraniti se te je bolje da se narod preseli nego ostane u okruženju i izgine . . . . . . . . . . . . . . 371
22. 1995., kolovoz 4., Knin – Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o evakuaciji stanovništva iz općina Benkovac, Obrovac, Drniš, Gračac i Knin prema Srbu i Lapcu . . . . . 375
To je iz knjige Davora Marijana.
Ima i ovaj članak:
Nikica Barić, “Je li 1995. godine Hrvatska počinila “etničko čišćenje” Srba?”, Časopis za suvremenu povijest , 36/2, 2004., 441-446.
To bi trebalo biti dostatno. Kubura (razgovor) 05:23, 3. ožujka 2014. (CET)

nepostojeće reference[uredi]

Pokušao sam vidjeti koji su to izvori navedeni za tvrdnje da su Srbi u Hrvatskoj podrijetlom Vlasi u dijelu Srbi u Hrvatskoj#Demografska povijest hrvatskih Srba, ali reference u članku ne vode nigdje: stavljeno je samo Valentić i Markus uz navođenje stranica, ali nigdje ne piše naslov knjige/djela ili što god... Može li netko ovo doraditi? --Pera detlic (razgovor) 09:30, 25. srpnja 2016. (CEST)

Može li netko prepraviti ove reference? --Pera detlic (razgovor) 14:02, 1. veljače 2017. (CET)
Imaš u paragrafu Literatura navedena djela i poveznice na njih. Problem je kada u izvorima stisneš na ime autora (Valentić, Markus) ne odvede te na njegovo djelo kao recimo kod autora Zelić-Bućan, Lorković ili Artuković. Isto tako spomiju se autori Macan, Bilandžić, Kolar, Agičić, Karaula i Matković i stranice iz njihovih djela ali u Literaturi nisu navedena ta njihova djela. Koliko vidim u starim izmjenama suradnik Bojovnik dodao je neke izvore i zaboravio staviti neke autore i djela u paragraf Literatura. [11], [12]--Rovoobob Razgovor 07:33, 2. veljače 2017. (CET)
Vjerojatno jer su pojedine rečenice s referencama uzete iz drugih članaka...Bilandžić je hrvatska moderna povijest, Matković povijest NDH...za ostale moram pogledati. kad uhvatim vremena, dodat ću ih. Isprike! --Bojovnik (razgovor) 20:54, 2. veljače 2017. (CET)
Pero, referencije sigurno postoje. Očigledno je netko petljao po kôdu ili se igrao s referencijama i onda u toj igri "slučajno" pogubio referencije. Kubura (razgovor) 03:37, 16. veljače 2017. (CET)
Ne sumnjam da reference postoje, samo sam zamolio da netko tko je upoznat s ovim autorima prepravi --Pera detlic (razgovor) 06:34, 16. veljače 2017. (CET)
Uglavnom, riješeno. Kubura (razgovor) 06:44, 16. veljače 2017. (CET)
Vidjeh. --Pera detlic (razgovor) 06:57, 16. veljače 2017. (CET)