Razgovor sa suradnikom:ReCreation

Dobrodošlica

Wikipedijin uvodni tečaj

Tečaj

Naslovna stranica Uređivanje članaka Oblikovanje članaka Wikipoveznice Sestrinski projekti Slike Tablice Stranice za razgovor Ne zaboravite Prijavljivanje Imenski prostori Zaključak

Dodatno

Pomoć:Sadržaj

ReCreation, dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. godine – slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskom standardnom jeziku.

---

Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

• Wikipedija − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
• Izvori − kako uspješno činiti Wikipediju boljom!
• Slike − obvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika

---

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite sljedeće:

• postavite pitanje u Kafiću, odgovor će brzo stići
• spojite se na IRC (chat): #wikipedia-hr

---

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić ili na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:ReCreation") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).

---

Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.

---

If you don't speak Croatian: This is the welcome message sent to new users of hr.wikipedia

Još jednom, dobro došli! SpeedyGonsales 20:12, 19. listopada 2014. (CEST)

Hrvatski jezični savjetnik

I u ovom djelu nisu navedeni svi prinosnici:

• Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević, Mateo Žagar, Hrvatski jezični savjetnik, u redakciji izvršnoga uredništva Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Luke Vukojevića, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0, (1660 str. uk.).

Hrvatski jezični savjetnik bio je ugovoren 27. studenoga 1991., a tiskanje je bilo predviđeno 1992. godine.

U djelu su navedeni:

• recenzenti: prof. dr. Ivo Pranjković, prof. dr. Josip Silić i prof. dr. Stjepko Težak
• ravnatelj Instituta (u to doba): prof. dr. Miro Kačić,
• direktor Školskih novina: prof. Ivan Rodić,

Kao urednici u tom (institucionalnom smislu) navedeni su i: Miro Kačić, Mijo Lončarić, Ivan Rodić i Ante Selak.

Rječnik je bio nastao na projektu Rječnici suvremenoga hrvatskoga jezika (02120101) (poveznica).

Djelo ipak ima svoj začetak u jednom rukopisu:

• Dobar hrvatski. Jezični savjetnik. Priručnik za kulturu hrvatskoga književnog jezika.

Vidi projekt Suvremeni hrvatski književni jezik. Pod rednim brojem 163. Taj projekt (šifra: 6-03-071) je trajao od 1. siječ. 1991. do 31. pros. 1994., a u njemu su doprinosili baš na tom rukopisu, Dobar hrvatski. Jezični savjetnik. Priručnik za kulturu hrvatskoga književnog jezika i:

• Branka Tafra (48992),
• Darija Gabrić-Bagarić (195352),

te, kao redaktori i redaktorice: Vida Barac-Grum, Mihovil Dulčić, Mijo Lončarić (glavni redaktor), Josip Silić, Antun Šojat i Vesna Zečević (koja je već spomenuta kao autorica).

To znači kako bi se trebalo i njih spomenuti:

• Vida Barac-Grum, redaktorica
• Mihovil Dulčić, redaktor
• Josip Silić, redaktor
• Antun Šojat, redaktor

Po meni je to šteta, da se ne navedu svi prinosnici koji su radili na javno financiranom znanstvenom projektu, tako i u slučaju odlaska na porodiljni dopust. Nisam nečiji odvjetnik, niti nešto posebno tražim, ali bi bilo lijepo navesti na institutskim mrežnim stranicama takve podatke, da ih se ne mora tražiti po raznim stranicama. Tako i u slučaju prinosnica koje nisu navedene autoricama Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (dr. Tomislava Bošnjak Botica i Ivana Oraić Rabušić). Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 23.23, 19. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

Nemam ništa protiv toga da se i njih dvije navede, ali s ogradom jer su bile samo na nekoliko uvodnih sastanaka. Hrvatski jezični savjetnik je sasvim druga priča. Nažalost, završilo je relativno loše (izbio je i skandal na predstavljanju u Osijeku).--ReCreation (razgovor) 23:30, 19. listopada 2014. (CEST)

Povijest hrv. pravopisa 2

Bok ReCreation,

vidim kako ovdje ubacuješ Katičića. Nigdje ne piše u tom zapisniku kako Katičić traži jedinstveni pravopis, a još manje da ga izradi IHJJ. Stoga je velika razlika između onoga što navodiš i zapisnika, te je dvojbeno treba li to uopće navoditi. Dunju Brozović-Rončević treba navesti jer je ona zastupala tezu o institutskom pravopisu, te je u tom velika razlika. Nije mi jasno, čemu izlomljeni i nepotpuno navedeni citati o tome što se očekivalo i što se tražilo. Nadam se kako ćeš razmotriti te činjenice. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 18.39, 24. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

Bok, Nesmire, mislim da je sasvim opravdano navesti na tom mjestu Katičića jer je on potpisao taj dopis ministru Primorcu, a u dopisu se jasno od ministra traži da raspiše natječaj za novi pravopis. Bi li taj pravopis bio "jedinstven", ne možemo znati. Mislim, doduše, da to nije zametak HP-a IHJJ-a i tu imaš potpuno pravo. Ipak mislim da je za cijelu kasniju priču o HP-u IHJJ-a i Katičićevoj reakciji na taj pravopis jako važno znati kakva su mu razmišljanja bila nekoliko godina prije. Možda bi bilo zgodno u tekstu o povijesti hrvatskih pravopisa napisati posebno poglavlje: Vijeće za normu i pravopis. U tom bi poglavlju bili navedeni i svi ovi navodi. Tu bi bilo zgodno prikazati kakvi su zaključci Vijeća za normu bili u vezi s kojim pravopisnim pitanjem (uostalom, oni su se dotakli samo nekih "krupnijih" pitanja, a brojna nisu ni dotaknuli, to Katičić priznaje u radijskoj emisiji "Poligraf" https://soundcloud.com/asopis-jezik/tko-to-tamo-pi-e-pravopis, od 42. minute), a posebno bi bilo zanimljivo vidjeti kako se Vijeće postavilo na činjenicu da su neki pravopisi (Hrvatski školski pravopis, Hrvatski pravopis Babić-Moguš) na prednjoj stranici imali ono "Usklađeno sa zaključcima Vijeća za normu", a to u mnogim pitanjima uopće nisu bili. Što se mene tiče, rado ću napisati taj dio.

DBR je zastupala Institut, a ne sebe i svoje mišljenje. Utoliko ona nije toliko ključna za cijelu priču, ali dobro. Ono što je puno važnije: ona jest zastupala mišljenje Instituta da budući pravopis bude neautorski, ali su i Katičić i Ježić to otklonili, očito zastupajući "neke autore" aktualnih pravopisa.

Da je tu bilo volje i energije da se nešto učini, možda bi nešto i bilo od toga, ali budući da ministar nije odgovarao, odnosno budući da se tražila potpora politike, a ona nije došla vjerojatno i zbog Sanadarovoga "ja ću i dalje pisati neću bez obzira na to što je reklo Vijeće za normu", prosinac 2005., od toga se praktički i prije bilo kakvog početka odustalo. Osim toga, Vijeće je zapravo naprasno nakon još nekoliko rasprava (posljednja u travnju 2006.) o pravopisnim pitanjima potpuno odustalo od pravopisa pa se počelo baviti drugim stvarima.

Učinilo mi se važnim staviti i dio o točci Razno, ali je bila preduga pa je otišla u fusnotu, a ona primjedba DBR mi je bila kratka pa sam je unio u tijelo teksta. Ako je to loše, nemam ništa protiv popravka, naravno. --ReCreation (razgovor) 20:48, 24. listopada 2014. (CEST)

Poslušao sam te i napisao novo poglavlje o Vijeću za normu i pravopisu i zatim uskladio početak sljedećeg poglavlja. Mislim da sam se spetljao s wikipoveznicama s wikisource.org, ali taj dio još ne kužim. --ReCreation (razgovor) 01:02, 26. listopada 2014. (CEST)

Nepotrebna poveznica

Bok ReCreatione,

slično kao dok je netko pokušavao ubacivati priču o Dunji Brozović-Rončević u članak o povijesti hrvatskih pravopisa. Tako i u ovom slučaju, ubacivati poveznicu bez ikakve potrebe. Ukoliko pak postoji neka stvarna potreba za citiranjem nečega iz te poveznice, to je druga priča, ovako, to je nepotrebno.

Mislim na ovo. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22.41, 29. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

Ok, možda i nije pretjerano potrebno, ali upravo radim na dijelu koji govori o pravopisu Matice hrvatske koji je 2007. dočekan istom retorikom kao i HP IHJJ-a 2013. (uostalom kao i Babić-Finka-Mogušev pravopis iz 1994.). Što se tiče članka Nataše Bašić koji je napisan u povodu Babić-Finka-Moguševa pravopisa iz 1994. (koji nudim u poveznici), razvidno je da N. Bašić tada prigovara nekoliko stvari: 1. nedosljednost u pravilu o dugim afrikatama apostrofirajući primjer sudca (dosljedno proveden u HP-u IHJJ-a), 2. spojnica kao 'blokator sklonidbe', prvi put izbačen u primjerima Ivanić-Grad upravo u Babić-Finka-Moguševu pravopisu iz 1994. (vraćena spojnica u HP-u IHJJ-a), 3. Baščanska ploča kao oblik koji ne poštuje hrvatsku dijalektnu razvedenost (u HP-u IHJJ-a vraćeno kao Bašćanska ploča), 4. Madžar kao loše rješenje (u HP-u IHJJ-a upravo je preporučeno Mađar, uz dopušteno Madžar). Ništa od prigovora iz 1994. N. Bašić nije usvojeno u Babić-Moguševu Hrvatskom pravopisu iz 2010., kojemu je nekadašnja kritičarka sada stručnom ocjeniteljicom, no 2013. ona je upravo najžešća kritičarka HP-a IHJJ-a koji doslovce sve to što tada prigovara Babiću, Finki i Mogušu NEMA, odnosno čini se kao da su je poslušali, ali ju to ne sprječava da ih brutalno napada.

Meni je to dokaz (ne)objektivnosti, odnosno potkupljivosti. Ali dobro. Obrisat ću taj dio. Pozdrav!--ReCreation (razgovor) 22:57, 29. listopada 2014. (CET)

Odgovor treba staviti suradniku na 'njegovu' suradničku stranicu za razgovor

Bok ReCreatione, druge suradnike poštujemo tako što im odgovaramo na njihovoj stranici za razgovor. Na taj način sugovornik će dobiti obavijest o novoj poruci. Kako bi komunikacija između suradnika bila što uspješnija, molimo proučite kako održavati razgovor među suradnicima. Hvala na razumijevanju ove poruke. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 23.01, 29. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

Povijest hrv. pravopisa 3

Bok @ReCreatione,

navodiš "(…) koliko je potrebno za izglasavanje (…)", no postoji li poslovnik o radu Vijeća, kao neki dokument, koji bi propisivao donošenje odluka isključivo jednoglasnim (jednodušnim) načinom? Ivo Sanader mi se čini suvišnim u toj priči, tim više što ga spominješ dvaput, i to u odlomku gdje spominješ ukupan broj članova Vijeća (s predsjednikom), te u dijelu: "Na takav je komentar Marko Samardžija bio potaknut spomenutom izjavom (…)". To bi trebalo preoblikovati, posebno ne navoditi izvore kao što je Index. Hvala na razumijevanju i na trudu koji ulažeš u pisanje članka o povijesti hrvatskih pravopisa, iako možda malo idemo k povijesti hrvatskoga pravopisanja (s onim primjerima). Još jednom te lijepo pozdravljam, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 11.38, 30. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

(dopuna)
Sedam glasova za, dvojica su bila protiv, dvojicu suzdržanih ne možemo računati ni kao za niti kao protiv.

Kvorum, jesu li ga imali ako ih je bilo nazočno 11 od 12 članova (s predsjednikom kao 13. članom).

Ako se uzme 7 : 2 (od 9 koji su glasovali) to je 77,78 %. Ako se uzme 7 : 4 (od 11 nazočnih) to je 63,63 %.

Bilo je nazočno 84,615 % (11 od 13), odnosno 83,33 (10 od 12) ukoliko se ne računa predsjednik. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 11.58, 30. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

Postojao je pravilnik o radu Vijeća za normu, ali nikad nije objavljen kao javni dokument. Koliko je meni poznato (imao sam uvid u nj, ali sad više ne), za kvorum je bila potrebna većina članova (dakle sedam od 13), a za usvajanje neke odluke također većina (doduše, i to priznajem, ne znam je li riječ o većini nazočnih ili o većini svih članova). Budući da nemam uvid u dokument i budući da je upitno je li riječ o jednome glasu koji je presudio (recimo da je to bio glas Mirka Petija, koji je kao zaposlenik IHJJ-a bio član Vijeća iz kvote Matice hrvatske (?) i član Pravopisnoga povjerenstva Matice hrvatske koja 2007. tiska "Hrvatski pravopis" u kojem je zastupljeno rješenje 'neću'), maknut ću taj dio rečenice. Bez obzira na sve, cijela priča o Vijeću za normu poprilično je maglovita, rad nije bio dovoljno transparentan, a utjecaj Vijeća bio je nezamjetan. Čudi i činjenica da Vijeće nije imalo svoje mrežno sjedište (što je trivijalan trošak na godišnjoj razini čak i s vlastitom domenom). U biti, tko je danas zadužen za svu dokumentaciju u vezi s radom Vijeća? MZOS? Očito da jer su se njima obraćali, oni su ih i osnovali.

Glede Sanadera, slažem se da ga ne treba duplirati pa ga brišem s rečenicom koja počinje "Na takav komentar...". Svejedno, mislim da je Sanaderova uloga u ignoriranju i marginaliziranju Vijeća bila presudna. Teško je to dokazati, ali iz udaljenije perspektive može se takvo što naslutiti. Mislim da je Index, koji je (bio) pretplatnik Hinina servisa sasvim pouzdan u tome dijelu (http://www.index.hr/vijesti/clanak/sanader-politika-nece-presudjivati-hoce-li-se-necu-pisati-zajedno-ili-odvojeno/297248.aspx Jasno je naznačeno da je riječ o vijesti preuzetoj s Hine). Dakle, nije riječ o komentiranom članku, nego o preuzetoj vijesti. Sva sreća da postoji Večernji list online iz toga doba. Jutarnjega naime nema do početka 2006.

Hvala i tebi na svim sugestijama i na strpljenju. Pozdrav --ReCreation (razgovor) 18:10, 30. listopada 2014. (CET)

Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika

[1] Članak je privremeno zaštićen zbog "hlađenja", ali pravdeno je "ohladiti" sve sudionike te će članak ostati zaštićen još izvjesno vrijeme (rok nisam odredio, ne dulje od jednog mjeseca). Dopunu možete dodati na SZR članka. -- Bonč (razgovor) • Tagline: Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. •  00:22, 1. studenog 2014. (CET)

prenošenja vijesti po stranicama za razgovore

Glede prenošenja vijesti po stranicama za razgovore

Autorica Tanja Rudež objavila je 24. travnja 2014. novinski članak s naslovom: ZNANSTVENICI IZMIŠLJALI BIOGRAFIJE 'Žao mi je, nisam trebala lagati da pišem knjige'. I nadnaslovom: FANTOMSKI ŽIVOTOPISI.

Nigdje u naslovu, podnaslovu i nadnaslovu ne spominje se ime i prezime dotične osobe koju se etiketira.

Što je to Jutarnji "ukazao" ili ne, to je druga priča. U samom se tekstu ne spominju "kompromitirajuće" riječi iz naslova, podnaslova, nadnaslova.

• Žao
  • samo u naslovu
• nisam
  • u orječju samo u surječju "nisam mogla dovršiti knjigu".
• trebala
  • samo u surječju "koja je trebala biti objavljena"
• lagati
  • samo u naslovu

Izgleda mi kako se ponavljam kad je riječ o čitanju s razumijevanje (najblaže rečeno). -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 5.45, 6. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

Možda se nismo najbolje razumjeli glede ovoga prenošenja vijesti po stranicama za razgovore. Nije mi bio cilj ocrnjivati bilo koga, a još manje nasjedati na novinske naslove koji najčešće nemaju veze s onim što je intervjuirana osoba rekla. Cilj mi je bio srediti faktografiju. A u ovom slučaju faktografija je neumoljiva: ovaj link je mrtav, i to je nedvojbeno, a mrtav je zato što DBR nije prošla reizbor za člana suradnika HAZU-a, i to isključivo zbog novinarskog inzistiranja na pitanjima fantomskih knjiga (Hrvatska hidronimija etc.), pa je DBR povukla suglasnost na izbor za člana suradnika HAZU-a. Bilo bi zanimljivo istražiti tko (barem u novijoj) povijesti nije prošao relativno nezahtjevnu proceduru reizbora za člana HAZU-a i iz kojih razloga. No, ostavimo li to po strani, ostaje činjenica da članica suradnica HAZU-a više nije od svibnja 2014. Čini mi se da ovdje nije riječ o etiketiranju osobe jer je činjenica da je a) izgubila mjesto ravnateljice (nije osvojila 3. mandat) IHJJ-a zbog falsificiranja bibliografije i b) prestala biti članicom HAZU-a (a to potvrđuje ) i na osobnim stranicama) iz istog razloga.

Dva puta navoditi njezino članstvu u Vijeću za normu sasvim je nepotrebno u tako nevelikom tekstu. Pozdrav --ReCreation (razgovor) 06:37, 6. studenog 2014. (CET)

— Prethodni nepotpisani komentar napisao je ReCreation (razgovor • doprinosi) 06:37:43, 6. studenog 2014. (CET)

Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima na stranicama za razgovor i usput, prilikom komentiranja molimo vas da se potpišete kako bi komunikacija bila uspješnija. Potpis možete napraviti upisivanjem 4 tilde: ~~~~, ili jednostavnim pritiskom na alat za potpis prikazan na jednoj od slika s desne strane. Hvala na razumijevanju. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 18.36, 6. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

• P. S. Treba staviti predložak {{Izvori}} ili <references/> te ne rabiti oznake <ref> i </ref> bez prethodno navedenoga predloška, odnosno bez oznake <references/>. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 18.36, 6. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

Glede prenošenja vijesti po stranicama za razgovore

Glede ovoga i ovoga
Nije točno, napisao si, citiram: "Dunja Brozović-Rončević: Žao mi je što sam lagala da pišem knjige, Jutarnji list, 24. travnja 2014.". Žao mi je vidjeti da se naslov novinskoga članka Tanje Rudež ne citira onako kako je naslov zadan. Molim te da izmijeniš naslov koji si citirao na stranici za razgovor o wikipedijinom članku. Nadalje, čini mi se dvojbenim citirati na način na koji si prethodno citirao napis Netočnosti i nagađanja o novome Hrvatskom pravopisu. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 18.39, 6. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

Ma to je bilo samo na stranicama za razgovor. Ali dobro, ne mislim se baviti Dunjom Brozović-Rončević i njezinim stranicama. Ispričavam se i zahvaljujem. Pozdrav --ReCreation (razgovor) 18:59, 6. studenog 2014. (CET)

Ne uklanjati mrtve poveznice

[2] Mrtve poveznice ne uklanjamo. Njih se ažurira ili se potraži arhivirana inačica. Ako ni jedno od tih nije moguće, onda se ostavi oznaka (poveznica neaktivna) odnosno (mrtva poveznica). Kubura (razgovor) 06:06, 9. studenog 2014. (CET)

Mislim da je u ovom slučaju traženje arhivirane inačice potpuno nepotrebno. Drugu jednu poveznicu (što je vidljivo) ažurirao sam, a ova koja vodi na web.archive.org nema smisla i zbog toga što su podatci ondje neažurirani (što je razumljivo samo po sebi) pa time ne pružaju pravu informaciju. U svakom slučaju hvala. Pozdrav --ReCreation (razgovor) 07:16, 10. studenog 2014. (CET)

[3] Ako su neki podatci sa starije inačice neažurirani, to ne mora biti razlogom za uklanjanje svakog traga o starijoj inačici. Nije ni prvi ni posljednji put da je stara inačica bila i funkcionalnija i informativnija unatoč neažuriranosti, dok je novija samo beskorisna gomila podataka zagušena gomilom skriptnog koda. Kubura (razgovor) 03:18, 11. studenog 2014. (CET)

Napomena

[4] Budite oprezni s ovim "priznanjima u medijima", posebice pisanim medijima kada govore o ovakvim stvarima. Znate za lažne intervjue i/ili za izokrenute riječi. Nažalost vrlo je raširena praksa kod naših medija da iznesu neistinu o ciljanim osobama, a demantij uopće ne objave ili ga objave u zabivenom zakutku najmanjim mogućim fontom. Zbog toga više im se ne može vjerovati čak i kad zbilja napišu istinu. Za onakve stvari bolje je pronaći neki službeni dokument sa službenih stranica znanstvenih ustanova i slično. Kubura (razgovor) 08:14, 28. studenog 2014. (CET)

Poštovani kolega Kubura,

apsolutno sam svjestan površnosti hrvatskih medija. No, ono što je napisano u Jutarnjem listu na poveznici koju sam ponudio istina je, koja nigdje ni velikim a ni malim slovima nije demantirana niti će biti jer niti ne može biti.

Uostalom, rekao sam prije mjesec dana da se DBR ne kanim baviti pa me čudi da mi sada o tome pišete. Dakle, ne mislim više ništa mijenjati o njoj.

Dopustite mi da se samo nakratko, posljednji put osvrnem na članak o DBR. Kao što se može pročitati u trećoj rečenici na njezinoj wiki stranici: ona je kćer Dalibora Brozovića, a to je zapravo samo dio jedne dobre anegdote za koju možda ne znate pa ću Vam je ispričati. Jednom je jedan hrvatski jezikoslovac zvao na telefon Dalibora Brozovića pa se javila DBR i rekla: Tate nema, ali recite meni, ja sam njegova kćer. Nemoj lagati, zagrmi ovaj s druge strane slušalice. Da jesi, ne bi rekla "kćer" nego "kći". Eto, toliko. Pozdrav!--93.141.103.58 21:36, 30. studenog 2014. (CET)

[5] Ako je ovo Vaša poruka ReCreatione onda nemojte iskopirati i IP iz ove gornje poruke, nego se potpišite četirima tildama, pa će mi u potpisu biti ReCreation. Kubura (razgovor) 03:50, 2. prosinca 2014. (CET)

Još malo gramatike. Vidim da ste se taknuli tih tema. Onda ste mogli paziti na to da me u vokativu oslovite "Kuburo". Kubura (razgovor) 03:52, 2. prosinca 2014. (CET)

Služite se samo računom Creation

Ovo je bio račun kojim ste zaobišli prvu blokadu, zar ne? [6]
Stoga ubuduće djelujte samo preko računa Creation, on Vam nije blokiran. Kubura (razgovor) 06:21, 29. ožujka 2015. (CEST)

U redu. Ispričavam se. Hvala. --Creation (razgovor) 09:01, 29. ožujka 2015. (CEST)