Revenik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Revenik
Revenik na karti BiH
Revenik
Revenik
Revenik na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska županija
Općina/Grad Bosanski Petrovac
Zemljopisne koordinate 44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E / 44.582; 16.197Koordinate: 44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E / 44.582; 16.197
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 59

Revenik je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Revenik je zapadno od Kolunića kao njegov produžetak, ispod Osječenice, u neposrednoj blizini Bosanskog Petrovca, uz put prema Bihaću.

Pored sela protiče najduža ponornica Petrovačkog polja, Japaga, koja ponire sjeverno od Kadinjače (727 m) i južno od Rastove glavice (680 m). Voda odavde se pojavljuje u kanjonu Unca, što je utvrđeno bojenjem.

Na Žutoj glavici, na nadmorskoj visini 720 m. nalazi se pećina Manastirka. Postoji samo jedan jednostavan pećinski kanal. Pećina je nastala na mjestu ukrštanja horizontalnih i vertikalnih pukotina, u debelo uslojenim jurskim vapnencima. Okolo ulaznog otvora je mnoštvo vrtača i vapnenci su ispresijecani mnogobrojnim pukotinama.[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

U Reveniku je gradić na Žutoj glavici, sa zidovima u malteru i bunarom. [3] Tu je i gradina Kadinjača, na vrlo dominantnom položaju. Oko 1960. godine ovdje su B. Gavela i B. Raunig otkopali temelje nastambi, koje pripadaju Halštatu C (rano željezno doba). Dolaskom Rimljana u ove krajeve društvena se organizacija plemenske zajednice nije bitnije izmijenila. Iliri su dalje nastavili živjeti u okvirima svoje teritorijalne zajednice (civitas), dakle pod vodstvom svojih prvaka (principes, praepositil), ali pod nadzorom rimskih prefekata, kao i ostala ilirska plemena. Čini se da je centar peregrinske civitas bio oko Kolunića i Revenika (Gradina u Koluniću, Gradić na Žutoj glavici i Kadinjača). Koliko je poznato, prvi peregrini su rimsko građansko pravo stekli početkom 2. st. (Trajan, Hadrijan), a konačno za Karakale.[4]

U Reveniku je rođen slikar Jovan Bijelić. Bio je autor preko 1800 umjetničkih radova za koja je dobio brojna priznanja. Njegova zbirka umjetničkih djela i osobnih predmeta, pokretno dobro, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[5]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

1991.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[6]:

ukupno: 145

  • Srbi - 140
  • Jugoslaveni - 5

2013.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 59

  • Srbi - 45
  • Bošnjaci - 13
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 21. ožujka 2020.
  2. Rade Davidović: Petrovačko polje, Novi Sad, 1981.
  3. Vejsil Ćurčić: Starine iz okoline Bosanskog Petrovca, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 1902.
  4. Ivo Bojanovski: Bosna i Hercegovina u antičko doba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988.
  5. Pokretno dobro – Zbirka umjetničkih djela i ličnih predmeta Jovana Bijelića proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine - "Službeni glasnik BiH", broj 36/09
  6. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.