Revenik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Revenik
Revenik na karti BiH
Revenik
Revenik
Revenik na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska županija
Općina/Grad
Zemljopisne koordinate 44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E / 44.582; 16.197Koordinate: 44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E / 44.582; 16.197

Revenik je naselje u općini Bosanski Petrovac, FBiH, BiH.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Revenik je zapadno od Kolunića kao njegov produžetak, ispod Osječenice, u neposrednoj blizini Bosanskog Petrovca, uz put prema Bihaću.

Pored sela protiče najduža ponornica Petrovačkog polja, Japaga, čija je tačka poniranja sjeverno od Kadinjače (727 m.) i južno od Rastove glavice (680 m.). Voda odavde se pojavljuje u kanjonu Unca, što je utvrđeno bojenjem.

Na Žutoj glavici, na nadmorskoj visini 720 m. nalazi se pećina Manastirka. Postoji samo jedan prost pećinski kanal. Pećina je nastala na mjestu ukrštanja horizontalnih i vertikalnih pukotina, u debelo uslojenim jurskim krečnjacima. Okolo ulaznog otvora je mnoštvo vrtača i krečnjaci su ispresijecani mnogobrojnim pukotinama.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

U Reveniku je gradić na Žutoj glavici, sa zidovima u malteru i bunarom. [2] Tu je i gradina Kadinjača, na vrlo dominantnom položaju. Oko 1960. g. ovdje su B. Gavela i B. Raunig otkopali temelje nastambi, koje pripadaju Halštatu C (rano željezno doba). Dolaskom Rimljana u ove krajeve društvena se organizacija plemenske zajednice nije bitnije izmijenila. Iliri su dalje nastavili živjeti u okvirima svoje teritorijalne zajednice (civitas), dakle pod vodstvom svojih prvaka (principes,praepositil), ali pod nadzorom rimskih prefekata, kao i ostala ilirska plemena. Čini se da je centar peregrinske civitas bio oko Kolunića i Revenika (Gradina u Koluniću, Gradić na Žutoj glavici i Kadinjača). Koliko je poznato, prvi peregrini su rimsko građansko pravo stekli početkom 2. st. (Trajan, Hadrijan), a konačno za Karakale. Dakle slika manje-više ista kao i u ostalim područjima unutrašnje Dalmacije.[3]

U zaseoku Revenik rođen je veliki jugoslovenski slikar Jovan Bijelić. Bio je autor preko 1800 umjetničkih radova za koja je dobio brojna priznanja. Njegova zbirka umjetničkih djela i ličnih predmeta, pokretno dobro, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[4]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. PETROVAČKO POLJE –Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981
  2. Starine iz okoline Bosanskog Petrovca. -Vejsil Ćurčić, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, godina 1902
  3. Bosna i Hercegovina u antičko doba. -Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988
  4. Pokretno dobro – Zbirka umjetničkih djela i ličnih predmeta Jovana Bijelića proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine -"Službeni glasnik BiH", broj 36/09.

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Petrovac


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Revenik koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.