Risovac (Bosanski Petrovac, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Risovac
Risovac na karti BiH
Risovac
Risovac
Risovac na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska županija
Općina/Grad
Zemljopisne koordinate 44°45′07″N 16°11′49″E / 44.752°N 16.197°E / 44.752; 16.197Koordinate: 44°45′07″N 16°11′49″E / 44.752°N 16.197°E / 44.752; 16.197

Risovac je naselje u općini Bosanski Petrovac, FBiH, BiH.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Risovac je planinsko selo, smješteno na Grmeču, uz put Bosanski Petrovac - Bosanska Krupa. U Risovcu su ovi zaseoci: Brdo (Podbiguz), Grabovac, Cerovače, Mali Risovac i Ravni Risovac. Selo je bogato vodom. U njemu ima sigurno oko stotinu, što većih, što manjih izvora, i više na zapadnoj (sunčanoj) strani nego na istočnoj (osojnoj). Neki od tih izvora sastavljaju svoje vode te obrazuju oveće potočiće, a svi teku od zapada prema istoku ili jugo-istoku. Ovi potoci su ponornice.[1]

Ispod Risovačke grede, ogranka Grmeča, nalaze se dvije jame. Jedna je u predjelu Vodice, na nadmorskoj visini 600m. i ona je bivši ponor rijeke u Risovcu. Tokom spuštanja podzemnih tokova u dubinu ova rijeka je pronašla sebi drugi ponor pa su tako podzemni kanali jame u Vodicama ostali bez hidrološke funkcije. Po načinu postanka pripada tipu ponorskih, a po položaju jamskih kanala pripada tipu prostih jama. Druga jama ima karakter stalnog ponora, jer prima vodu i u najsušnijem periodu. Moguće je da postoji podzemna veza između ove dvije jame.[2]

Risovac je na krajnjem sjeverozapadu Petrovačkog polja i predstavlja treću ponorsku zonu polja. Obojena voda se pojavila u slivu Une kod Bosanske Krupe.[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

Stanovništvo su danas većinom Srbi, ali u Risovcu je nekad bilo više Hrvata. U Risovcu su nekad bile dvije kuće Hrvata katolika. Ovi katolici naselili su se ovdje poslije austro-ugarskog zaposjedanja. To su bili ikavski Hrvati koji su se doselili 1879./80. godine iz najbližeg susjedstva, iz Like i Krbave. Hrvati iz Risovca su podrijetlom doseljeni iz Gračaca, Boričevca, Gračaca.[3] Broj Hrvata cijelog petrovačkog, drvarskog i grahovskog kraja drastično se smanjio nakon drugoga svjetskog rata. Uz većinske Srbe, bilo je oko dvije tisuće Hrvata katolika u Krnjeuši, Vrtočama, Koluniću, Oštrelju i u samom Bosanskom Petrovcu, a nakon masovnih ubojstava i masovnih protjerivanja Hrvata u srpskom ustanku na ovom graničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine (Drvar i okolica, iz Bosanskog Grahova i okolice - naselja Luka, Korita, Ugarci, Obljaj i druga, iz Brotnja, Boričevca, Vrtoče, Lastve, Zelinovca, Krnjeuše) te činjenice da se ovamo Hrvati nisu smjeli vratiti niti nakon 1945. (nekim naseljima čak su i groblja uništena, a vlasništvo nad zemljom koja im je oteta Hrvati ni do danas nisu uspjeli povratiti), broj je drastično opao.[4] Te činjenice pokazuju da je taj ustanak imao protuhrvatski karakter i da cilj ustanka nije bio neutraliziranje oružanih snaga NDH, države pod kojom su Srbi teror, nego istrebljenje Hrvata na tom području, a čemu su korijeni u velikosrpskoj politici čiji su ciljevi zacrtani prije uspostave NDH. Spomenuti ustanak rezultirao je terorom nad hrvatskim narodom, što je jugoslavenska historiografija prešućivala.[5][6]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO -Petar Rađenović, Beogradu 1923. godine
  2. 2,0 2,1 PETROVAČKO POLJE –Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981
  3. (srp.) Krnjeusa.net 8. Katoličke porodice na području parohije Krnjeuša, iz knjige „Bjelajsko Polje i Bravsko" autora Petra Rađenovića. (pristupljeno 13. srpnja 2017.)
  4. Klix.ba Muslimani i katolici uz podršku pravoslavaca zajedno čistili groblje u Bosanskom Petrovcu, 17. svibnja 2015. (pristupljeno 1. veljače 2017.)
  5. Dnevno.hr Ante Nazor: Protuhrvatski ustanak u srpnju 1941., 26. srpnja 2013. (pristupljeno 13. srpnja 2017.)
  6. „Hrvati Dinare: život, opstojnost, stradanje, nauk i pouka“, Zbornik radova okruglog stola održanog u Bosanskom Grahovu, 20. srpnja 1999., ur. Slavko Golijat, Split 2000.; Zdravko Dizdar – Mihael Sobolevski, „Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: 1941.-1945.“, Zagreb 1999.; Zdravko Dizdar, „Četnički zločini u Bosni i Hercegovini 1941.-1945.“, Zagreb 2002.


Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Petrovac


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Risovac (Bosanski Petrovac, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.