Risovac (Bosanski Petrovac, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Risovac
Risovac na karti BiH
Risovac
Risovac
Risovac na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska županija
Općina/Grad Bosanski Petrovac
Zemljopisne koordinate 44°45′07″N 16°11′49″E / 44.752°N 16.197°E / 44.752; 16.197Koordinate: 44°45′07″N 16°11′49″E / 44.752°N 16.197°E / 44.752; 16.197
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 57

Risovac je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Risovac je planinsko selo, smješteno na Grmeču, uz cestu Bosanski Petrovac - Bosanska Krupa. U Risovcu su ovi zaseoci: Brdo (Podbiguz), Grabovac, Cerovače, Mali Risovac i Ravni Risovac. Selo je bogato vodom. U njemu ima sigurno oko stotinu, što većih, što manjih izvora, i više na zapadnoj (sunčanoj) strani nego na istočnoj (osojnoj). Neki od tih izvora sastavljaju svoje vode te obrazuju oveće potočiće, a svi teku od zapada prema istoku ili jugo-istoku. Ovi potoci su ponornice.[2]

Ispod Risovačke grede, ogranka Grmeča, nalaze se dvije jame. Jedna je u predjelu Vodice, na nadmorskoj visini 600 m. i ona je bivši ponor rijeke u Risovcu. Tokom spuštanja podzemnih tokova u dubinu ova rijeka je pronašla sebi drugi ponor pa su tako podzemni kanali jame u Vodicama ostali bez hidrološke funkcije. Po načinu postanka pripada tipu ponorskih, a po položaju jamskih kanala pripada tipu prostih jama. Druga jama ima karakter stalnog ponora, jer prima vodu i u najsušnijem periodu. Moguće je da postoji podzemna veza između ove dvije jame.[3]

Risovac je na krajnjem sjeverozapadu Petrovačkog polja i predstavlja treću ponorsku zonu polja. Obojena voda se pojavila u porječju Une kod Bosanske Krupe.[3]

Povijest[uredi VE | uredi]

Stanovništvo su danas većinom Srbi, ali u Risovcu je nekad bilo više Hrvata. U Risovcu su nekad bile dvije kuće Hrvata katolika. Ovi katolici naselili su se ovdje poslije austro-ugarskog zaposjedanja. To su bili ikavski Hrvati koji su se doselili 1879./80. godine iz najbližeg susjedstva, iz Like i Krbave. Hrvati iz Risovca su podrijetlom doseljeni iz Gračaca, Boričevca, Gračaca.[4] Broj Hrvata cijelog petrovačkog, drvarskog i grahovskog kraja drastično se smanjio nakon drugoga svjetskog rata. Uz većinske Srbe, bilo je oko dvije tisuće Hrvata katolika u Krnjeuši, Vrtočama, Koluniću, Oštrelju i u samom Bosanskom Petrovcu, a nakon masovnih ubojstava i masovnih protjerivanja Hrvata u srpskom ustanku na ovom graničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine (Drvar i okolica, iz Bosanskog Grahova i okolice - naselja Luka, Korita, Ugarci, Obljaj i druga, iz Brotnja, Boričevca, Vrtoče, Lastve, Zelinovca, Krnjeuše) te činjenice da se ovamo Hrvati nisu smjeli vratiti niti nakon 1945. (nekim naseljima čak su i groblja uništena, a vlasništvo nad zemljom koja im je oteta Hrvati ni do danas nisu uspjeli povratiti), broj je drastično opao.[5] Te činjenice pokazuju da je taj ustanak imao protuhrvatski karakter i da cilj ustanka nije bio neutraliziranje oružanih snaga NDH, države pod kojom su Srbi teror, nego istrebljenje Hrvata na tom području, a čemu su korijeni u velikosrpskoj politici čiji su ciljevi zacrtani prije uspostave NDH. Spomenuti ustanak rezultirao je terorom nad hrvatskim narodom, što je jugoslavenska historiografija prešućivala.[6][7]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

1991.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[8]:

ukupno: 379

  • Srbi - 370
  • Hrvati - 1
  • Jugoslaveni - 2
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 6

2013.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 57

  • Srbi - 57

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 21. ožujka 2020.
  2. Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.
  3. 3,0 3,1 Rade Davidović: Petrovačko polje, Novi Sad, 1981.
  4. (srp.) Krnjeusa.net 8. Katoličke porodice na području parohije Krnjeuša, iz knjige „Bjelajsko Polje i Bravsko" autora Petra Rađenovića. (pristupljeno 13. srpnja 2017.)
  5. Klix.ba Muslimani i katolici uz podršku pravoslavaca zajedno čistili groblje u Bosanskom Petrovcu, 17. svibnja 2015. (pristupljeno 1. veljače 2017.)
  6. Dnevno.hr Ante Nazor: Protuhrvatski ustanak u srpnju 1941., 26. srpnja 2013. (pristupljeno 13. srpnja 2017.)
  7. „Hrvati Dinare: život, opstojnost, stradanje, nauk i pouka“, Zbornik radova okruglog stola održanog u Bosanskom Grahovu, 20. srpnja 1999., ur. Slavko Golijat, Split 2000.; Zdravko Dizdar – Mihael Sobolevski, „Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: 1941.-1945.“, Zagreb 1999.; Zdravko Dizdar, „Četnički zločini u Bosni i Hercegovini 1941.-1945.“, Zagreb 2002.
  8. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.