Bara (Bosanski Petrovac, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bara
Bara na karti BiH
Bara
Bara
Bara na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska županija
Općina/Grad Bosanski Petrovac
Zemljopisne koordinate 44°31′16″N 16°22′59″E / 44.521°N 16.383°E / 44.521; 16.383Koordinate: 44°31′16″N 16°22′59″E / 44.521°N 16.383°E / 44.521; 16.383
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 75
Pošta 77250

Bara je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Ovo je jedino selo na petrovačkom području koje je u ravnici pa tako nema prirodnih granica. Pa ipak su kuće rasute u četiri grupe: Gorinčani, Bara, Buna i Banjci. U selu postoji nekoliko izvora koji uglavnom presuše u ljetnom periodu.[2] Kroz selo prolazi put za Drinić, u općini Petrovac u Republici Srpskoj.

Povijest[uredi VE | uredi]

Nekad je ovuda prolazio rimski put od Oštrelja prema dolini Sane, o čemu svjedoče dva pronađena miljokaza (krajputaša), jedan u Gorinčanima sa oznakom LVI, drugi u Zdenom dolu koji je nestao. U Bari, kod vrela Vojvodnjača, postojali su svi uvjeti da se odmore umorni putnici i stoka jer je put od Drvara preko Oštrelja bezvodan. Slični miljokazi se nalaze i na ostalom dijelovima petrovačkog područja pa se zna da je to Klaudijev put, sagrađen 47./48. godine pr. Kr.[3] Danas ovdje nema vidljivih ostataka rimskih zdanja, čemu je razlog intenzivna obrada zemljišta, koje je najbolje na petrovačkom području. Ali, da se ovdje nalazila jedna rimska naseobina vidi se po velikoj količini rimske zidne i krovne opeke, temeljnih zidova, i drugih nalaza.[4] Čak se i njive pored izvora Vojvodnjače nazivaju Ciglane zbog velikog broja iz njih izvađenih rimskih cigli.[5] Tek su Turci raskrsnice kod Kolunića i Bara pomaknuli kod Petrova vrela i napravili današnji grad Bosanski Petrovac, a put ispod Osječenice pomaknuli da bi išao sredinom Petrovačkoga polja.[6]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

1991.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[7]:

ukupno: 166

  • Srbi - 162
  • Hrvati - 1
  • Jugoslaveni - 1
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2

2013.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 75

  • Srbi - 73
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 17. ožujka 2020.
  2. Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja. Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine pristupljeno 9. 2. 2016
  3. Ivo Bojanovski - Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974 pristupljeno 9. 2. 2016
  4. Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 pristupljeno 9. 2. 2016
  5. Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE. Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 - pristupljeno 9. 2. 2016
  6. URBANE INTERVENCIJE OSMANSKE VLASTI NA PODRUČJU ZAPADNE BOSNE I PITANJE OSNIVANJA NASELJA BOSANSKI PETROVAC. Mirza Hasan Ćeman, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke), 711.2(497.6 Bosanski Petrovac) “14/19“ pristupljeno 9. 2. 2017
  7. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.