Jasenovac (Bosanski Petrovac, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Jasenovac
Jasenovac na karti BiH
Jasenovac
Jasenovac
Jasenovac na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska županija
Općina/Grad
Zemljopisne koordinate 44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E / 44.582; 16.197Koordinate: 44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E / 44.582; 16.197
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 157

Jasenovac je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Selo je smješteno uz cestu Bosanski PetrovacKljuč, u dužini oko 4 kilometra, na sjevernoj strani Bravskog polja, ispod Grmeča. Prostor sela je nagnut prema polju i nije svuda jednake visine. Prosječna nadmorska visina je preko 800 metara. Nema ni jednog izdašnijeg izvora vode.

Povijest[uredi VE | uredi]

U doba Ilira ovo je bilo granično područje prema plemenu Mezejima na sjeveru, čini se, sa kojima i nije bilo užih kontakata, što se odrazilo i na kasnija vremena. Naime, još i danas, stanovništvo Bjelajskog i Bravskog polja ovo područje ne smatra Bosnom u njenom povijesnom značenju. Ljudi na Petrovačkom polju Bosnom smatraju područja oko Bosanske Krupe, Lušci Palanke, Sanice i Ključa, pa oko Banje Luke, dakle, sve ono što je sa druge strane Grmeča, u dolinama Une, Sane i Vrbasa), koje su u antici držali Mezeji. Ni u srednjem vijeku Petrovačko s |Bjelajskim i Bravskim poljem nije pripadalo Donjoj Slavoniji ni kasnije bosanskim Donjim krajevima, nego je bilo povezano s političkim i vjerskim strukturama na jugu.[2]. Čak i u prvom razdoblju osmanske okupacije ovo je područje vezano za Kliški sandžak sa sjedištem u Dalmaciji. Tek je mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. god. i uspostavljanjem granice na Uni ovo područje postalo u svakom pogledu vezano za područje koje čini današnju Bosnu i Hercegovinu.

Gradina više Jasenovca je ruševina zidane građevine. Druga gradina, na brdu Visoko, datira iz rimskog razdoblja. Tu je pronađen lijepo otesan meki kamen sa likom i sa latinskim natpisom. No, previše je kamen oštećen pa do kraja nije bilo moguće rekonstruirati natpis.[3] Tu je nađen i dukat iz vremena cara Teodozija, čiji je lik na jednoj strani, a na drugoj su car Konstantin i carica Jelena sa križem u ruci.[4] Ovuda su prolazili i rimski i turski put za dolinu Sane. Kroz selo je nekad prolazila uskotračna pruga DrvarPrijedor.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

1991.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[5]:

ukupno: 430

  • Srbi - 424
  • Jugoslaveni - 4
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2

2013.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 157

  • Srbi - 153
  • Hrvati - 1
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 3

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 18. ožujka 2020.
  2. Ivo Bojanovski: Bosna i Hercegovina u antičko doba, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988.
  3. Salmedin Mesihović: Antiqvi Homines Bosnae, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2011.
  4. Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.
  5. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.