Prijeđi na sadržaj

Vranovina (Bosanski Petrovac, BiH)

Koordinate: 44°12′N 17°24′E / 44.2°N 17.4°E / 44.2; 17.4
?
Izvor: Wikipedija
Vranovina
EntitetFederacija BiH
ŽupanijaUnsko-sanska županija
Općina/GradBosanski Petrovac

Koordinate44°12′N 17°24′E / 44.2°N 17.4°E / 44.2; 17.4

Stanovništvo
 – naselje (2013.)57

Zemljovid
Vranovina na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Vranovina
Vranovina
Vranovina na zemljovidu BiH

Vranovina je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Vranovina leži na obroncima kojima se Grmeč od svog grebena Željeznik spušta u Petrovačko polje. Razlozi takvoj gradnji kuća na krajevima potiču iz vremena turske uprave, kad se svijet sklanjao u zabačenija i nepristupačnija mjesta, u šume i u zaklone, podalje od glavnih drumova, kako ne bi toliko bio na udaru. Osim toga, i spahije nisu dopuštale kmetu, da s kućom i drugim stajama zakrčuje plodnu zemlju, nego su ga potiskivale na kraj, na zemljište koje nije ni za kakvu privredu. Zbog toga i jesu kuće ponajviše na vrlo nezgodnim mjestima, u strani, u vrleti, s težim pristupom. Selo sačinjavaju ovi dijelovi: Rakovica, Jevića (Cvikića) Glavica, Vranješki Do, Kapetanov Do i Gornja Vranovina (pod Željeznikom). Klima je oštra, oštrija nego u drugim krajevima Petrovačkog Polja i selo je ne rijetko izloženo sjevernom vjetru. Ovdje snijeg pada ranije i duže se zadržava. Selo Vranovina ima nekoliko omanjih izvora i potoka, kao i jedan jači potok „Vranovina"; Ovaj izvire pod samim Željeznikom, prelazi preko Gornje Vranovine i dopire čak u polje, u nizinu, do sela Brestovca.[2]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

U ovom selu na sjeveru leži jedna gradina, koju narod naprosto zove „Gradinom". Površinski su tu nađeni fragmetni keramike. Potiče iz brončanog ili željeznog doba. [3]

Srbi su u Vranovini većina, ali nekad je ovdje bilo više Hrvata. U Vranovini su nekad bile trije kuće Hrvata katolika. Ovi katolici naselili su se ovdje poslije austro-ugarskog zaposjedanja. To su bili ikavski Hrvati koji su se doselili 1879./80. godine iz najbližeg susjedstva, iz Like i Krbave. Hrvati iz Vranovine podrijetlom su doseljeni iz Boričevca i Gračaca.[4] Broj Hrvata cijelog petrovačkog, drvarskog i grahovskog kraja drastično se smanjio nakon drugoga svjetskog rata. Uz većinske Srbe, bilo je oko dvije tisuće Hrvata katolika u Krnjeuši, Vrtočama, Koluniću, Oštrelju i u samom Bosanskom Petrovcu, a nakon masovnih ubojstava i masovnih protjerivanja Hrvata u srpskom ustanku na ovom graničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine (Drvar i okolica, iz Bosanskog Grahova i okolice - naselja Luka, Korita, Ugarci, Obljaj i druga, iz Brotnja, Boričevca, Vrtoče, Lastve, Zelinovca, Krnjeuše) te činjenice da se ovamo Hrvati nisu smjeli vratiti niti nakon 1945. (nekim naseljima čak su i groblja uništena, a vlasništvo nad zemljom koja im je oteta Hrvati ni do danas nisu uspjeli povratiti), broj je drastično opao.[5]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

U selu postoje dvije gradine, jedna na vrhu Obljaja a druga kod Suvog vrha.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

1991.

[uredi | uredi kôd]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[6]:

ukupno: 274

  • Srbi - 272
  • Jugoslaveni - 1
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1

2013.

[uredi | uredi kôd]

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 57

  • Srbi - 57

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 21. ožujka 2020.
  2. Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.
  3. Vejsil Ćurćić: Starine iz okoline Bosanskog Petrovca, Zemaljski muzej Sarajevo, 1902.
  4. (srp.) Krnjeusa.netArhivirana inačica izvorne stranice od 23. srpnja 2017. (Wayback Machine) 8. Katoličke porodice na području parohije Krnjeuša, iz knjige „Bjelajsko Polje i Bravsko" autora Petra Rađenovića. (pristupljeno 13. srpnja 2017.)
  5. Klix.ba Muslimani i katolici uz podršku pravoslavaca zajedno čistili groblje u Bosanskom Petrovcu, 17. svibnja 2015. (pristupljeno 1. veljače 2017.)
  6. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.